2.4 C
Beč
25/11/2020
Hrvati u iseljeništvu Hrvati u svijetu

U Zagrebu se održava Svjetski festival hrvatske književnosti

Dvodnevni Svjetski festival hrvatske književnosti održava se u Hrvatskoj kulturnoj zakladi u Zagrebu. Festival je otvoren razgovorom o osnivanju Hrvatskoga kulturnog instituta Marulić.

Savjetnik u Uredu za Hrvate izvan Hrvatske za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu Milan Bošnjak naglasio je kako je hrvatski narod, unatoč nepovoljnim i teškim okolnostima, kroz stoljeća uspio očuvati i neprestano razvijati ljepotu i širinu svoga jezika, bogatstvo i raznolikost svoje kulture te svoj nacionalni identitet. Premda slika u javnosti katkad nije odgovarajuća, napomenuo je, činjenica je da i hrvatska država trajno i učinkovito brine o hrvatskome jeziku, kulturi i identitetu.

U očuvanju hrvatske kulture i identiteta važan je i dragocjen doprinos javnih kulturnih, znanstvenih i obrazovnih ustanova, tijela državne uprave i brojnih udruga, istaknuo je dodavši kako se uočava važnost i potreba još aktivnije te usmjerenije i usustavljenje promocije hrvatskoga jezika i kulture, kakvu imaju brojne druge nacije i države. Ocijenio je kako bi se osnivanjem instituta stvorio institucionalni okvir, razvila struktura i otvorila mogućnost za osmišljeno i sustavno kulturno djelovanje – prenosi Hrvatska matica iseljenika.

Književnik Stjepan Šešelj ističe kako je krajnje vrijeme za nastavak napora na uspostavi jedinstva hrvatske književnosti i kulture. “Zbog toga smo, osnovali i pokrenuli Svjetski festival hrvatske književnosti, koji bi povezivao sve hrvatske književnike iz Hrvatske, Herceg-Bosne, Boke kotorske, Srijema, Bačke, Baranje, Banata, Keče, austrijskoga, madžarskoga, slovačkog i moravskoga Gradišća, Molisea te hrvatske pisce iz ostalih dijelova Europe i Europske unije, Južne Afrike, Sjeverne i Južne Amerike, Australije i Novog Zelanda”, pojasnio je Šešelj.

Šešelj je ocijenio je kako bi se tako povezalo hrvatske književnike koji žive i stvaraju na raznim stranama svijeta te otvaralo nove i otkrivao stare, “možda nama i nepoznate teme” te nametalo drukčije proučavanje hrvatske književnosti i kulture u školama, na sveučilištima i doktorskim studijima, na hrvatskim i stranim sveučilištima na kojima se studira hrvatska kultura i književnost.

R.P / matis.hr
Foto: crearensalamanca.com

Povezane vijesti:

Vitez: Preminuo bh. gospodarstvenik Pero Gudelj

Pero Bačić

Hrvatski filmovi na festivalima u Italiji, Kataru, Španjolskoj i Finskoj

Robert Pandza

Najava: Hrvatski advent u Beču

Robert Pandza