Nakon pada uzrokovanog karantenom 2021. u posljednje dvije godine, broj bolovanja ponovno je porastao.
Nakon pada uzrokovanog karantenom 2021., broj bolovanja ponovno je porastao u posljednje dvije godine. Zaposlenici su u 2022. godini na bolovanju proveli u prosjeku 14,9 dana, a sljedeće godine 15,4 dana. To proizlazi iz “izvješća o odsutnosti” predstavljenog u utorak. Međutim, povećanje (12,3 dana u 2022.) nije razlog za zabrinutost za predsjednika ÖGK-a Andreasa Hussa.
Nakon što su se osobe zaražene virusom Covid-19 morale izolirati u prvoj fazi pandemije, to se tek od kolovoza 2022. odražava na brojke bolovanja. U “korona godinama” broj bolovanja je pao “jer smo puno pazili na sebe, nosili maske, prali ruke i distancirali se”, rekao je Huss na predstavljanju izvješća u ime nositelja socijalnog osiguranja, Gospodarske komore, Radničke komore i Institut za ekonomska istraživanja (WIFO). “Alarmizam definitivno nije indiciran”, zaključio je Huss. Iz brojki se ne može zaključiti da ljudi prebrzo odlaze na bolovanje te se nije mogao složiti sa zahtjevom da prvi dan bolovanja bude neplaćen.
Udio osiguranika koji su barem jednom uzeli bolovanje porastao je s 57,4 posto u 2021. na 71,2 posto u 2023. No, bolovanja su kraća te dosežu najnižu razinu u povijesti od 9,3 dana. S jedne strane, porast obolijevanja posljedica je porasta bolesti dišnog sustava – primjerice, posljednjih godina naglo raste broj oboljelih od gripe. Bolesti dišnog sustava također su sve češće zbog promjena u okolišu. S druge strane psihičke bolesti su odgovorne za najduža razdoblja bolovanja.
Dok je za zarazne bolesti bolovanje u prosjeku trajalo 3,7 dana za osobe od 15 do 29 godina, za psihičke bolesti to je bilo 23,6 dana. Stope bolovanja osobito su visoke među mladim stručnjacima, što je, prema Hussu, također posljedica činjenice da su oni najmanje sposobni za samostalan rad.
Rolf Gleißner, voditelj odjela za socijalnu i zdravstvenu politiku u Austrijskoj gospodarskoj komori, također je dodao da je od pandemije porasla svijest da se ne ide na posao kada je netko bolestan kako se ne bi zarazili ostali kolege. No, to predstavlja veliko opterećenje za tvrtke u 2023. zbog bolovanja izgubljeno je 4,2 posto radnog vremena, odnosno 0,7 postotnih bodova više.
Iako ove godine još nema brojki o povezanosti bolovanja i kućnog ureda, Wolfgang Panhölzl, voditelj odjela za socijalno osiguranje u Radničkoj komori Beča, pretpostavlja da ljudi sve više rade od kuće umjesto da uzimaju bolovanje kad su bolesni. Ono što je “alarmantno” je, međutim, visok broj kroničnih bolesti među dječacima (18 posto u dobi od 15 do 19 godina). “Ovo pokazuje obrazac da mnogi mladi ljudi ulaze u radni život bolesni ili u opasnosti.” Naglo raste i broj bolesti mišićno-koštanog sustava.
Međutim, broj nesreća na radu je na vrlo niskoj razini. 2,7 posto bolovanja bilo je radi nesreća na radu. Broj bolovanja najveći je među radnicama, a najmanji među zaposlenicima, naglasila je Christine Mayrhuber, zamjenica direktora WIFO-a i autorica studije. S jedne strane, to je zato što se muškarci mogu bolje razlikovati na poslu, a s druge strane, jer je opterećenje žena izvan posla često veće zbog brige o djeci ili skrbi.
Kako bi se spriječila bolovanja, posebno se ulaže u prevenciju i podršku tvrtkama u zdravstvu, naglasio je Huss. Godišnje provjere zaposlenika pomažu u održavanju dobre radne atmosfere, dodao je Gleißner. Ali također morate osigurati da ljudi i dalje mogu zdravo raditi pred kraj svog radnog vijeka. Osobito u njegovateljima, mnoge žene, za koje se dob za odlazak u mirovinu postupno podiže na 65 godina, ne mogu zamisliti da će nastaviti raditi do tada, rekla je Panhölzl.
