Austrija
U Austriji raste broj bolovanja
Nakon pada uzrokovanog karantenom 2021. u posljednje dvije godine, broj bolovanja ponovno je porastao.
Nakon pada uzrokovanog karantenom 2021., broj bolovanja ponovno je porastao u posljednje dvije godine. Zaposlenici su u 2022. godini na bolovanju proveli u prosjeku 14,9 dana, a sljedeće godine 15,4 dana. To proizlazi iz “izvješća o odsutnosti” predstavljenog u utorak. Međutim, povećanje (12,3 dana u 2022.) nije razlog za zabrinutost za predsjednika ÖGK-a Andreasa Hussa.
Nakon što su se osobe zaražene virusom Covid-19 morale izolirati u prvoj fazi pandemije, to se tek od kolovoza 2022. odražava na brojke bolovanja. U “korona godinama” broj bolovanja je pao “jer smo puno pazili na sebe, nosili maske, prali ruke i distancirali se”, rekao je Huss na predstavljanju izvješća u ime nositelja socijalnog osiguranja, Gospodarske komore, Radničke komore i Institut za ekonomska istraživanja (WIFO). “Alarmizam definitivno nije indiciran”, zaključio je Huss. Iz brojki se ne može zaključiti da ljudi prebrzo odlaze na bolovanje te se nije mogao složiti sa zahtjevom da prvi dan bolovanja bude neplaćen.
Udio osiguranika koji su barem jednom uzeli bolovanje porastao je s 57,4 posto u 2021. na 71,2 posto u 2023. No, bolovanja su kraća te dosežu najnižu razinu u povijesti od 9,3 dana. S jedne strane, porast obolijevanja posljedica je porasta bolesti dišnog sustava – primjerice, posljednjih godina naglo raste broj oboljelih od gripe. Bolesti dišnog sustava također su sve češće zbog promjena u okolišu. S druge strane psihičke bolesti su odgovorne za najduža razdoblja bolovanja.
Dok je za zarazne bolesti bolovanje u prosjeku trajalo 3,7 dana za osobe od 15 do 29 godina, za psihičke bolesti to je bilo 23,6 dana. Stope bolovanja osobito su visoke među mladim stručnjacima, što je, prema Hussu, također posljedica činjenice da su oni najmanje sposobni za samostalan rad.
Rolf Gleißner, voditelj odjela za socijalnu i zdravstvenu politiku u Austrijskoj gospodarskoj komori, također je dodao da je od pandemije porasla svijest da se ne ide na posao kada je netko bolestan kako se ne bi zarazili ostali kolege. No, to predstavlja veliko opterećenje za tvrtke u 2023. zbog bolovanja izgubljeno je 4,2 posto radnog vremena, odnosno 0,7 postotnih bodova više.
Iako ove godine još nema brojki o povezanosti bolovanja i kućnog ureda, Wolfgang Panhölzl, voditelj odjela za socijalno osiguranje u Radničkoj komori Beča, pretpostavlja da ljudi sve više rade od kuće umjesto da uzimaju bolovanje kad su bolesni. Ono što je “alarmantno” je, međutim, visok broj kroničnih bolesti među dječacima (18 posto u dobi od 15 do 19 godina). “Ovo pokazuje obrazac da mnogi mladi ljudi ulaze u radni život bolesni ili u opasnosti.” Naglo raste i broj bolesti mišićno-koštanog sustava.
Međutim, broj nesreća na radu je na vrlo niskoj razini. 2,7 posto bolovanja bilo je radi nesreća na radu. Broj bolovanja najveći je među radnicama, a najmanji među zaposlenicima, naglasila je Christine Mayrhuber, zamjenica direktora WIFO-a i autorica studije. S jedne strane, to je zato što se muškarci mogu bolje razlikovati na poslu, a s druge strane, jer je opterećenje žena izvan posla često veće zbog brige o djeci ili skrbi.
Kako bi se spriječila bolovanja, posebno se ulaže u prevenciju i podršku tvrtkama u zdravstvu, naglasio je Huss. Godišnje provjere zaposlenika pomažu u održavanju dobre radne atmosfere, dodao je Gleißner. Ali također morate osigurati da ljudi i dalje mogu zdravo raditi pred kraj svog radnog vijeka. Osobito u njegovateljima, mnoge žene, za koje se dob za odlazak u mirovinu postupno podiže na 65 godina, ne mogu zamisliti da će nastaviti raditi do tada, rekla je Panhölzl.
Austrija
Veliki porezni zaokret: Umirovljenici mogu zadržati do 2.000 eura mjesečno bez poreza
Austrijska savezna vlada odustaje od planiranog uvođenja paušalnog poreza od 25 % na dodatnu zaradu uz mirovinu. Umjesto toga, priprema se novo porezno rješenje koje uključuje neoporezivi iznos, čime bi se znatno rasteretili umirovljenici koji nastavljaju raditi.
Cilj ostaje nepromijenjen: potaknuti što veći broj građana da ostanu u radnom odnosu i nakon zakonske dobi za umirovljenje. Trenutačno u Austriji oko 71.000 umirovljenika ostvaruje dodatni prihod kroz rad, a vlada želi taj broj povećati poreznim olakšicama.
Zašto se odustalo od paušalnog poreza?
Planirana „flat tax“ bila je pod snažnim kritikama jer bi najviše koristila umirovljenicima s visokim dodatnim primanjima, dok bi oni s manjim prihodima imali minimalnu korist. Zbog toga se sve više isticalo da je neoporezivi prag socijalno pravednije rješenje.
I iz redova vladajućih stranaka potvrđeno je da bi takav model bio preciznije usmjeren i pravedniji, jer bi omogućio da manji dodatni prihodi u potpunosti ostanu neoporezivi.
Koliki bi mogao biti neoporezivi iznos?
Iako konačna odluka još nije donesena, prema informacijama iz javnosti razmatra se mjesečni neoporezivi iznos između 1.500 i 2.000 eura. Time bi velik dio umirovljenika mogao raditi bez dodatnog poreznog opterećenja.
Ministar gospodarstva ističe da nije presudan tehnički model oporezivanja, već stvarni poticaj da se ljudima rad u mirovini financijski isplati.
Što slijedi?
Detalji provedbe i vremenski okvir još nisu poznati. Međutim, jasno je da vlada ovim zaokretom želi:
- povećati prihvaćenost mjere među umirovljenicima
- potaknuti dulji ostanak u svijetu rada
- ublažiti nedostatak radne snage u gospodarstvu
Austrija
Žestoki istup FPÖ-a: „Ovo nije država kakvu želimo!“
Zamjenik pokrajinskog premijera Donje Austrije Udo Landbauer (FPÖ) u opširnom intervjuu za Heute iznio je oštre kritike na račun savezne vlade, sigurnosne politike, migracija, socijalne pomoći i društvenih promjena u Austriji.
Vlada pred padom
Landbauer rad aktualne savezne vlade opisuje kao katastrofalan te tvrdi da koalicija triju stranaka više nema potporu građana. Prema njegovu mišljenju, vlada bi trebala priznati neuspjeh i otvoriti put prijevremenim izborima.
Sigurnost sve lošija
Govoreći o sigurnosnoj situaciji, ističe da se stanje nije poboljšalo te kao primjer navodi postavljanje betonskih barijera na božićnim sajmovima, što vidi kao dokaz rastuće nesigurnosti.
Spajanje obitelji i migracije
Landbauer dovodi u pitanje najavljeni prekid spajanja obitelji, navodeći da je u prvih deset mjeseci godine zabilježeno oko 900 takvih slučajeva, većinom iz Sirije i Afganistana.
Kritika društvenih i kulturnih promjena
Oštro se protivi pojavama koje smatra napadom na tradiciju, poput nastupa drag queen izvođača na dječjim manifestacijama, te odbacuje rodno osjetljiv jezik, nazivajući ga besmislenim i ideološkim nametanjem.
Socijalna pomoć i državljanstvo
Posebno naglašava da socijalna pomoć ne smije biti “wellness-program” za migrante, već bi, prema njegovu stavu, trebala biti vezana uz austrijsko državljanstvo.
Kritike na račun SPÖ-a i ÖVP-a
Landbauer oštro napada vicekancelara Andreasa Bablera, tvrdeći da ne donosi ništa pozitivno za zemlju, te optužuje ÖVP da se lažno predstavlja kao gospodarska stranka unatoč višegodišnjoj recesiji.
Corona i posljedice
Pandemiju i dalje smatra nerazriješenim poglavljem, ističući da su mjere ozbiljno narušile slobode građana, a najveću štetu pretrpjela su djeca i mladi. Po njegovu mišljenju, to razdoblje mora se temeljito analizirati kako se slične situacije ne bi ponovile.
Austrija
Vlada mijenja pravila igre: Rad u mirovini postaje zlatna prilika za sve
Austrijska savezna vlada odustaje od ranije planiranog modela oporezivanja dodatne zarade umirovljenika. Umjesto jedinstvenog poreza od 25 % na prihode ostvarene uz mirovinu, uvodi se neoporezivi iznos (porezni prag) koji bi trebao potaknuti starije građane da nastave raditi i nakon odlaska u mirovinu.
Cilj reforme ostaje isti: što više ljudi motivirati da ostanu aktivni na tržištu rada i nakon zakonske dobi za umirovljenje. Trenutno u Austriji oko 71.000 umirovljenika radi, a vlada želi taj broj znatno povećati pomoću financijskih poticaja.
Zašto se model mijenja?
Prvotni plan s paušalnim porezom najviše bi koristio umirovljenicima s većim prihodima, što je izazvalo kritike. Novi pristup s neoporezivim iznosom trebao bi biti pravedniji i privlačniji širem krugu ljudi, uključujući one s manjim dodatnim primanjima.
Predstavnici vladajućih stranaka potvrđuju da će novi sustav omogućiti da i mali dodatni prihodi ostanu neoporezivi, čime se rad u mirovini stvarno „isplati“.
Koliki će biti neoporezivi iznos?
Iako konačna odluka još nije donesena, prema dostupnim informacijama razmatra se mjesečni neoporezivi prag između 1.500 i 2.000 eura. Time bi umirovljenici mogli zadržati znatno veći dio svoje zarade bez dodatnog poreznog opterećenja.
Vlada poručuje da nije presudan tehnički detalj modela, već spremnost ljudi da rade dulje – a novi sustav trebao bi upravo to potaknuti.
