Austrija
U Austriji ovim radnicima u 2025. godini posebno rastu plaće
KV pregovori održavaju se godišnje između predstavnika radnika i poslodavaca u jesen i proljeće. To također rezultira povećanjem plaća i nadnica. Za mnoge zaposlenike pak već je dogovoreno povećanje od 2025. godine. Već prošle godine u mnogim kolektivnim ugovorima odlučeno je povećanje plaća od 2025. godine.
Prosječna inflacija od siječnja do kolovoza 2024. trenutno iznosi 3,5 posto. Očekuje se da će se krajem godine još više izravnati i time u prosjeku pasti.
Osim povećanja plaća, od iduće godine rastu i neto plaće zbog djelomičnog ukidanja hladne progresije i s tim povezanim rezovima poreza, piše kroativ.at.
Tradicionalno, jesenski krugovi plaća započinju svake godine kolektivnim pregovorima u metalskoj industriji. Međutim, oni će ove godine biti otkazani. Razlog tome je što je pregovorima i ovogodišnjim povećanjem plaća dogovoreno usklađivanje i za 2025. godinu.
98.000 zaposlenih u metalskoj industriji dobit će stvarnu povišicu iznad prosječne godišnje inflacije plus 0,5 posto. Za ovu godinu već je odlučeno prosječno povećanje od 7,8 posto (minimalne plaće do 8,7 posto).
Radnici u špediciji će od 2025. dobiti povećanje plaće za 0,6 posto iznad godišnje inflacije u 2024. Za ovu godinu plaće su već povećane u prosjeku za 7,2 posto.
Kolektivni ugovor u hotelijerstvu i ugostiteljstvu predviđa povećanje plaća u 2025. godini za godišnju inflaciju u 2024. plus jedan posto.
Zaposlenici Austrijske pošte dobit će mjesečni dodatak na troškove života od 200 eura do kraja godine (pripravnici dobivaju 70 eura). Od 2025. godine plaće, naknade i primanja pripravnika povećat će se za daljnjih 6,45 posto.
90.000 zaposlenih u IT industriji prima 7,25 posto više plaće od siječnja ili srpnja 2024. Šegrti čak dobivaju i do 9,0 posto više. Od 2025. KV plaće također će biti povećane za 0,65 posto iznad godišnje inflacije. Minimalne plaće sljedeće će godine porasti za 0,15 posto u odnosu na ovogodišnju inflaciju.
Zaposlenicima u kolektivnom ugovoru za trgovinu, obrt i usluge ove su godine plaće povećane između 8,7 i 9,0 posto. U sljedećoj godini povećanje KV plaća svih skupina, primanja pripravnika, naknada i naknada za putne troškove bit će 0,4 posto iznad indeksa potrošačkih cijena (CPI) od studenoga 2023. do listopada 2024., uz uvjet da ne prelazi 6,0 posto.
Od 2025. godine zaposlenici u privatnim bolnicama dobit će povećanje indeksa potrošačkih cijena plus 0,45 posto. Ove su godine plaće i nadnice iz kolektivnog ugovora povećane za 9,15 posto. Dodaci su također značajno porasli.
Nakon ovogodišnjeg povećanja od 8,2 odnosno 8,5 posto, oko 110.000 radnika i 18.000 pripravnika u elektrotehnici, tehnologiji metala, mehatronici i automehaničaru od 2025. automatski će dobiti više novca. Povećanje je stopa inflacije od listopada 2023. do rujna 2024. plus 0,5 posto.
Za vozače taksija i rent-a-cara minimalna će se plaća od siječnja 2025. povećati na 2000 eura.
Od srpnja 2025. profesionalni nogometaši dobivat će i veću minimalnu plaću od 1800 eura (porast od 9,1 posto) mjesečno. Taj se iznos ponovno povećava svake dvije godine.
Austrija
(VIDEO) Austrija i Slovenija novom tunelskom cijevi rješavaju veliki problem gužvi
Izgradnja nove cijevi osam kilometara dugog tunela Karavanke, koji povezuje Sloveniju i Austriju, trebala bi biti dovršena do kraja ove godine, no to neće odmah rezultirati onime zbog čega se nova cijev i gradi – smanjenjem prometnih gužvi.
Kao i kod postojeće tunelske cijevi, četiri kilometra nove cijevi nalazit će se u Sloveniji, a četiri u Austriji. Austrijanci su svoj dio nove tunelske cijevi iskopali u rujnu 2021., dok su radovi na slovenskoj strani započeli u kolovozu 2020. godine. Razlog tomu je kašnjenje Slovenije u izboru izvođača radova.
Turska tvrtka Cengiz İnşaat, koja gradi i određene dionice Koridora 5C u Bosni i Hercegovini, odabrana je za izvođača radova. Sloveniju će ti radovi stajati 160 milijuna eura. Planirano je da nova tunelska cijev, koja se nalazi na sjeverozapadu Slovenije, odnosno jugoistoku Austrije, bude puštena u promet u ožujku sljedeće godine.
No ni tada se prometne gužve neće odmah smanjiti jer slijedi rekonstrukcija stare tunelske cijevi Karavanki, koja bi trebala trajati do 2029. godine. Tijekom rekonstrukcije stare tunelske cijevi, izgrađene u razdoblju od 1987. do 1991., sav će promet biti preusmjeren u novu tunelsku cijev. Rekonstrukcija će stajati 60 milijuna eura. Po završetku radova, obje će tunelske cijevi biti u funkciji.
Jedan od najvećih izazova u izgradnji nove tunelske cijevi bila je struktura tla. Riječ je o tunelu kojim se koristi velik broj putnika iz zapadne Europe prema Bosni i Hercegovini, kao i onih koji iz Bosne i Hercegovine putuju prema zapadu Starog kontinenta.
Austrija
Žena primala socijalnu pomoć, a uopće nije živjela u Austriji
Iako je većinu vremena provodila u Iranu, 65-godišnja žena u Beču je nepravedno primala socijalnu pomoć. Šteta je golema.
Socijalne naknade poput minimalne pomoći ili naknade za nezaposlene namijenjene su pomoći ljudima u potrebi. No, sustav se sve češće zloupotrebljava. U 2024. broj prijava u Beču ponovno je porastao u odnosu na prethodne godine: ukupno je zabilježeno 2.626 prijava, a stopa razjašnjenja slučajeva iznosi gotovo 100 posto. U usporedbi s ostatkom Austrije, Beč je uvjerljivo na vrhu: ovdje je zabilježeno 54 posto slučajeva prijevara sa socijalnim naknadama, što se može objasniti različitom strukturom stanovništva.
Slučajevi se odnose na naknade za nezaposlene, minimalnu pomoć, osnovnu skrb ili dječji doplatak. “To se može zamisliti ovako: dođe netko i zatraži dječji doplatak za svoju djecu – s pet rodnih listova. A kad ih pobliže pogledamo, vidimo da su tri krivotvorena i da možda postoje samo dvoje djece. To je jedan od načina na koji se to radi”, objašnjava Gerald Tatzgern, voditelj Odjela 8 u Saveznom kriminalističkom uredu za “Wien heute”.
“Po zrakoplovu oko 20 do 30 slučajeva”
Tatzgern je zadužen i za radnu skupinu za borbu protiv prijevara sa socijalnim naknadama, skraćeno SOLBE. Ova jedinica Saveznog kriminalističkog ureda provodi kontrole, primjerice kroz ciljane akcije u bečkoj zračnoj luci. “Iskustvo pokazuje da po jednom zrakoplovu iz Turske, s Balkana ili iz drugih zemalja, imamo oko 20 do 30 slučajeva.”
Jedan od tih slučajeva
Jedan od slučajeva suđenja dogodio se u svibnju na Kaznenom pokrajinskom sudu: 65-godišnjoj Iranki, prijavljenoj u 23. bečkom okrugu, predbacuje se da je neosnovano primala minimalnu pomoć. Naime, većinu tog razdoblja provela je u Iranu, no nije se odjavila s adrese u Austriji. Šteta iznosi gotovo 20.000 eura, a žena je osuđena na deset mjeseci uvjetne kazne zatvora.
“Rade na crno”
73 posto osumnjičenih nisu austrijski državljani. “Sve više otkrivamo da posebice Ukrajinke rade na crno, iako primaju socijalne naknade. Ne žele izgubiti pravo na osnovnu skrb. Ukrajinci su prošle godine bili najzastupljenija nacionalnost među otkrivenim slučajevima”, kaže Tatzgern.
Austrija
Ukida se obrazovni bonus za primatelje socijalne pomoći u sklopu novih mjera štednje
U sklopu najnovijeg paketa štednje austrijske vlade ukida se i obrazovni bonus koji je do sada bio dostupan primateljima socijalne pomoći. Bonus, uveden tek 2024. godine, bio je namijenjen osobama koje su sudjelovale u dugotrajnim obrazovnim programima u organizaciji AMS-a (austrijske službe za zapošljavanje).
Dosad su sudionici tih programa – uz dnevnu naknadu AMS-a od oko 2,6 eura – dobivali i dodatni iznos od 150 do 300 eura mjesečno. Ova mjera sada se potpuno ukida bez ikakve zamjene. Kao razlog se navodi administrativna preklapanja između sustava socijalne pomoći i AMS-a, a istovremeno se briše i odredba da se taj iznos ne računa u ukupnu socijalnu pomoć.
Ova odluka predstavlja značajan udarac za najranjivije skupine koje su nastojale kroz dodatno obrazovanje povećati svoje šanse na tržištu rada.
