Connect with us

Ekonomija

TONE LI HRVATSKA?: Očekuje se rekordan pad gospodarstva

Objavljeno

na

Državni zavod za statistiku objavit će izvješće o bruto domaćem proizvodu (BDP), koje će, slažu se analitičari, pokazati da je hrvatsko gospodarstvo u drugom tromjesečju zbog koronakrize zabilježilo rekordni pad. Šest analitičara, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku očekuje pad BDP-a za 13,9 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene pada kreću se u širokom rasponu od 12 do 17 posto.

Bit će to prvi pad gospodarstva od polovice 2014., a najveći od 2000. godine, od kada DZS prati te podatke.

Dosad najveći pad od 8,8 posto zabilježen je u prvom tromjesečju 2009. godine, na početku globalne financijske krize.

Restriktivne mjere paralizirale gospodarstvo

Oštar pad gospodarstva u drugom tromjesečju posljedica je pandemije koronavirusa i restriktivnih mjera usmjerenih na suzbijanje virusa, što je paraliziralo gospodarsku aktivnost od druge polovice ožujka do kraja travnja, prenosi Hina.

U prvom je tromjesečju domaće gospodarstvo uspjelo izbjeći pad, no rast BDP-a usporen je na samo 0,4 posto na godišnjoj razini, što je bio njegov najsporiji rast u posljednjih šest godina.

U drugom je kvartalu, pak, udar koronakrize bio snažan.

– Djelomično do potpuno obustavljanje gospodarskih aktivnosti, kao odgovor na suzbijanje pandemije COVID-19, utjecali su snažno na pogoršanje indeksa pouzdanja proizvođača i potrošača, uz istovremene visoke stope pada u gotovo svim djelatnostima, od trgovine na malo do niza industrijskih djelatnosti, – navodi jedan od analitičara u anketi Hine.

‘Lockdown’ je izazvao rekordni pad osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a. Podaci DZS-a pokazuju da je promet u trgovini na malo u drugom kvartalu potonuo oko 13 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

– Po kretanju trgovine na malo, dalo bi se zaključiti da je osobna potrošnja potonula 15-tak posto, a podaci ukazuju i na pad izvoza dobara od 13,5, a uvoza od 22,8 posto, – navodi jedan od analitičara.

Međunarodna trgovina oštro je pala u drugom kvartalu zbog blokada gospodarskih aktivnosti i prometa kako bi se suzbilo širenje koronavirusa.

Osim izvoza i uvoza, oštro je u drugom tromjesečju pala i industrijska proizvodnja, za 8,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

– Dosta je teško biti precizan u procjenama, no jasno je da su sve komponente BDP-a zabilježile pad, osim državne potrošnje, – navodi jedan od analitičara u anketi Hine.

Ove je godine izostao i pozitivan utjecaj turizma na gospodarstvo zbog ograničenja kretanja ljudi u većini zemalja svijeta.

Tako je u Hrvatskoj u prvih šest mjeseci ove godine u komercijalnim smještajnim objektima zabilježeno 1,5 milijuna turističkih dolazaka i 5,2 milijuna noćenja, što je oko 77 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju.

Gospodarstvo zakoračilo u recesiju

No, dok turizam nije od presudne važnosti za potrošnju i kretanje BDP-a u prvoj polovici godine, u trećem je tromjesečju ključan, s obzirom na ljetnu turističku sezonu.

Dosad se pokazalo da je turistička sezona znatno bolja od očekivanja, no očekivanja su bila vrlo niska – oko 30 posto lanjskog prometa.

Činjenica je da će turistički promet biti znatno manji nego u istom lanjskom razdoblju, stoga se očekuje i pad gospodarstva u trećem tromjesečju.

Tim više što se očekuje daljnji pad izvoza i uvoza dobara, s obzirom na recesiju u najvećim hrvatskim trgovinskim partnerima Italiji, Njemačkoj…

Prema podacima Eurostata, u drugom je tromjesečju BDP Europske unije pao za rekordnih 14 posto na godišnjoj razini, pri čemu je talijansko gospodarstvo palo više od 17 posto, a njemačko 11,7 posto.

Zbog svega toga, jasno je da će i hrvatsko gospodarstvo zaroniti u recesiju, koja se definira kao pad BDP-a dva kvartala zaredom.

T.N.
Foto: Ilustracija

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Ekonomija

WIFO: “Slab ekonomski oporavak u Austriji”

Objavljeno

na

Prema Institutu za ekonomska istraživanja (WIFO), vodeći pokazatelji za drugo tromjesečje ukazuju na nastavak “mlakog gospodarskog oporavka” u Austriji. Prema aktualnom gospodarskom izvješću WIFO-a, ekonomske procjene u proizvodnji materijalnih dobara i izgradnji i dalje su “vrlo pesimistične”.

„Prema anketama poduzeća, međunarodna konkurentska pozicija austrijskih industrijskih poduzeća nedavno se pogoršala. To prigušuje potražnju, a time i proizvodnju”, kaže autor aktualnog ekonomskog izvješća WIFO-a Christian Glocker.

Povjerenje potrošača također je “još uvijek vrlo nisko”. Međutim, prema Glockeru, raspoloženje pružatelja usluga je optimističnije, čak iako su se njihova očekivanja nedavno opet pogoršala.

U prvom tromjesečju realni bruto domaći proizvod (BDP) porastao je za 0,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, pokazuju izračuni austrijske statistike. U četvrtom kvartalu 2023. porast je iznosio 0,1 posto. Gospodarski rast od 0,2 posto “jedva se razlikuje od stagnacije”, ali je i dalje najviši u 1,5 godinu, prema ekonomistu WIFO-a.

Na strani ponude, gospodarstvo je od siječnja do ožujka nastavilo usporavati recesija u industriji; pozitivna kretanja u brojnim tržišnim uslugama imala su stabilizirajući učinak. Na strani potražnje, prema Glockeru, “impuls rasta potaknut potrošnjom” prigušen je “snažnim povećanjem” uvoza.

Nastavi čitati

Ekonomija

EU uvodi digitalni euro, evo što je to

Objavljeno

na

By

Činjenica da će gotovine prije ili kasnije ponestati i da ćemo uz potpunu kontrolu moći plaćati samo plastičnom karticom ili elektronički plaši mnoge i to jako puno. Političari nas pak uvjeravaju da će gotovinsko plaćanje ostati. No, sada je na vidiku uvođenje novog načina plaćanja, novog, kad je riječ o euru.

Digitalni euro namjerava postati dodatno sredstvo plaćanja koje će moći koristiti svi građani u europodručju poput gotovine, samo virtualno. Digitalni euro bitno se razlikuje od kriptovalute po tome što ga izdaje ECB, dok Bitcoin & Co. iza sebe nema ništa što jamči njegovu vrijednost.

S digitalnim eurom svatko bi trebao moći plaćati u trgovinama, online trgovini ili u državnim uredima u europodručju, na primjer. I to besplatno, prednost koja bi inače bila dostupna samo uz gotovinu. Digi-Euro biste nosili sa sobom u elektroničkom novčaniku na mobitelu.

Digitalni euro je koncept digitalne valute koju razvija Europska središnja banka (ESB) kao dodatak fizičkom euru. To je odgovor na rastuću digitalizaciju i promjene u načinu na koji ljudi koriste novac. Cilj digitalnog eura je pružiti sigurno, pouzdano i efikasno sredstvo plaćanja za građane i kompanije unutar eurozone.

Ključne karakteristike digitalnog eura

Digitalna valuta: Digitalni euro je elektronski oblik novca koji bi postojao uz fizičke novčanice i kovanice. Bio bi dostupan svim građanima i kompanijama u eurozoni.

Sigurnost i pouzdanost: Kao proizvod ESB-a, digitalni euro bi bio izuzetno siguran. ESB bi osiguravao njegovu stabilnost i integritet, slično kao što to čini s fizičkim eurima.

Jednostavna upotreba: Digitalni euro bi bio dizajniran da bude jednostavan za upotrebu, omogućavajući lako plaćanje putem digitalnih uređaja kao što su pametni telefoni, tableti i računala.

Dopuna, ne zamjena: Digitalni euro nije zamišljen da zamijeni fizički novac, već da ga dopuni. Ljudi bi i dalje mogli koristiti gotovinu ako to žele.

Privatnost: Iako bi digitalni euro bio digitalan, ESB naglašava važnost zaštite privatnosti korisnika. Transakcije bi bile sigurne, ali i privatne.

Prednosti digitalnog eura

Efikasnost plaćanja: Digitalni euro bi omogućio brže i jeftinije transakcije, kako unutar eurozone, tako i izvan nje. To bi posebno koristilo malim i srednjim poduzećima.

Financijska uključivost: Digitalni euro bi mogao pomoći u smanjenju financijske isključenosti pružanjem lakšeg pristupa novcu i financijskim uslugama.

Otpornost na krize: U vrijeme financijskih kriza ili prirodnih katastrofa, digitalni euro bi mogao pružiti stabilan i pouzdan oblik novca.

Podrška digitalnoj ekonomiji: Kako se ekonomija sve više digitalizira, digitalni euro bi podržao ovaj trend i omogućio lakšu integraciju novih tehnologija.

Izazovi i razmatranja

Tehnička infrastruktura: Razvoj i implementacija digitalnog eura zahtijeva snažnu tehničku infrastrukturu i sigurnosne mjere.

Regulatorni okviri: Potrebno je uspostaviti jasne regulatorne okvire kako bi se osigurala sigurnost i efikasnost digitalnog eura.

Privatnost: Iako je zaštita privatnosti prioritet, potrebno je naći ravnotežu između privatnosti i borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma.

Digitalni euro predstavlja značajan korak naprijed u evoluciji novca u eurozoni. Dok će donijeti mnoge prednosti, njegova implementacija mora biti pažljivo planirana i izvedena kako bi se osigurala sigurnost, privatnost i efikasnost. Kao takav, digitalni euro ima potencijal da revolucionira način na koji koristimo novac i podrži daljnju digitalizaciju europske ekonomije.

Nastavi čitati

Ekonomija

EU pooštrava pravila za shopping platformu Temu

Objavljeno

na

Europska komisija također pooštrava propise za kinesku shopping platformu Temu. Danas je službeno klasificirao Temu u kategoriju vrlo velikih online platformi prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA).

Prema vlastitim informacijama, Temu ima oko 75 milijuna mjesečnih korisnika u EU. To ga stavlja daleko iznad praga od 45 milijuna korisnika na kojem DSA stupa na snagu.

Platforma mora poduzeti opsežne mjere opreza do kraja rujna kako bi se zaštitila od krivotvorenja proizvoda i kršenja prava intelektualnog vlasništva.

Osim toga bit će obvezna godišnja izvješća o procjeni rizika, koja posebno moraju ispitati moguće štetne učinke na zdravlje i sigurnost potrošača – s fokusom na fizičku i psihičku dobrobit maloljetnika.

Zaštitnici prava potrošača u nekoliko europskih zemalja podnijeli su žalbu protiv platforme sredinom svibnja. Tržište je “puno manipulativnih tehnika čiji je cilj navesti potrošače da troše više na platformi.”

Svatko tko želi izbrisati svoj račun na Temuu mora proći “stazu prepreka” na web stranici. Osim toga, Temu često ostavlja potrošačima nejasno od koga kupuju proizvode.

Nastavi čitati
LM