Ekonomija
TONE LI HRVATSKA?: Očekuje se rekordan pad gospodarstva
Državni zavod za statistiku objavit će izvješće o bruto domaćem proizvodu (BDP), koje će, slažu se analitičari, pokazati da je hrvatsko gospodarstvo u drugom tromjesečju zbog koronakrize zabilježilo rekordni pad. Šest analitičara, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku očekuje pad BDP-a za 13,9 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene pada kreću se u širokom rasponu od 12 do 17 posto.
Bit će to prvi pad gospodarstva od polovice 2014., a najveći od 2000. godine, od kada DZS prati te podatke.
Dosad najveći pad od 8,8 posto zabilježen je u prvom tromjesečju 2009. godine, na početku globalne financijske krize.
Restriktivne mjere paralizirale gospodarstvo
Oštar pad gospodarstva u drugom tromjesečju posljedica je pandemije koronavirusa i restriktivnih mjera usmjerenih na suzbijanje virusa, što je paraliziralo gospodarsku aktivnost od druge polovice ožujka do kraja travnja, prenosi Hina.
U prvom je tromjesečju domaće gospodarstvo uspjelo izbjeći pad, no rast BDP-a usporen je na samo 0,4 posto na godišnjoj razini, što je bio njegov najsporiji rast u posljednjih šest godina.
U drugom je kvartalu, pak, udar koronakrize bio snažan.
– Djelomično do potpuno obustavljanje gospodarskih aktivnosti, kao odgovor na suzbijanje pandemije COVID-19, utjecali su snažno na pogoršanje indeksa pouzdanja proizvođača i potrošača, uz istovremene visoke stope pada u gotovo svim djelatnostima, od trgovine na malo do niza industrijskih djelatnosti, – navodi jedan od analitičara u anketi Hine.
‘Lockdown’ je izazvao rekordni pad osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a. Podaci DZS-a pokazuju da je promet u trgovini na malo u drugom kvartalu potonuo oko 13 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
– Po kretanju trgovine na malo, dalo bi se zaključiti da je osobna potrošnja potonula 15-tak posto, a podaci ukazuju i na pad izvoza dobara od 13,5, a uvoza od 22,8 posto, – navodi jedan od analitičara.
Međunarodna trgovina oštro je pala u drugom kvartalu zbog blokada gospodarskih aktivnosti i prometa kako bi se suzbilo širenje koronavirusa.
Osim izvoza i uvoza, oštro je u drugom tromjesečju pala i industrijska proizvodnja, za 8,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
– Dosta je teško biti precizan u procjenama, no jasno je da su sve komponente BDP-a zabilježile pad, osim državne potrošnje, – navodi jedan od analitičara u anketi Hine.
Ove je godine izostao i pozitivan utjecaj turizma na gospodarstvo zbog ograničenja kretanja ljudi u većini zemalja svijeta.
Tako je u Hrvatskoj u prvih šest mjeseci ove godine u komercijalnim smještajnim objektima zabilježeno 1,5 milijuna turističkih dolazaka i 5,2 milijuna noćenja, što je oko 77 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju.
Gospodarstvo zakoračilo u recesiju
No, dok turizam nije od presudne važnosti za potrošnju i kretanje BDP-a u prvoj polovici godine, u trećem je tromjesečju ključan, s obzirom na ljetnu turističku sezonu.
Dosad se pokazalo da je turistička sezona znatno bolja od očekivanja, no očekivanja su bila vrlo niska – oko 30 posto lanjskog prometa.
Činjenica je da će turistički promet biti znatno manji nego u istom lanjskom razdoblju, stoga se očekuje i pad gospodarstva u trećem tromjesečju.
Tim više što se očekuje daljnji pad izvoza i uvoza dobara, s obzirom na recesiju u najvećim hrvatskim trgovinskim partnerima Italiji, Njemačkoj…
Prema podacima Eurostata, u drugom je tromjesečju BDP Europske unije pao za rekordnih 14 posto na godišnjoj razini, pri čemu je talijansko gospodarstvo palo više od 17 posto, a njemačko 11,7 posto.
Zbog svega toga, jasno je da će i hrvatsko gospodarstvo zaroniti u recesiju, koja se definira kao pad BDP-a dva kvartala zaredom.
T.N.
Foto: Ilustracija
Ekonomija
Austrija: U 2024. platit ćemo 3,65 milijardi eura manje poreza
Početkom godine ukinuto je postupno povećanje poreza – poznatije kao hladna progresija. Sukladno tome, razine plaća povećavaju se u skladu s inflacijom. Jučer je u sklopu izvješća o napretku ministar financija Magnus Brunner predstavio što 2024. znači za porezne obveznike.
Prema izračunima IHS-a i WIFO-a, država će poreznim obveznicima “vratiti” 3,65 milijardi eura, smatra Brunner. To je “čin poštenja” da radni ljudi dobiju više neto od bruto.
Dvije trećine od 3,65 milijardi bit će podijeljeno stanovništvu kroz nova tarifna ograničenja, s preostalih oko 1,2 milijarde koalicija želi odrediti prioritetne mjere. Koje točno, to bi se trebalo odlučiti u rujnu. Ako se izračuni pokažu točnim to znači da će građanima iduće godine ostati oko 700 eura više kroz porezna olakšanja.
Od 2024. godišnji dohodak bit će oporeziv samo od 12.500 eura. Koliko visoko će se podići preostale razine ovisi o koaliciji.
Ekonomija
U poznatoj austrijskoj tvrtki Steyr oko 360 zaposlenika moglo bi ostati bez posla
Problemi s trenutnim poslovima i kašnjenje nekih novih projekata pogađa jednu od najpoznatijih austrijskih tvrtki. To znači samo jedno – Steyr Automotive ponovno mora štedjeti. Tvrtka je zbog toga već prijavila 260 zaposlenika prijavilo je otkaze u sustavu ranog upozorenja AMS-a.
Tvrtka, koja je u vlasništvu Siegfrieda Wolfa i njegove WSA GmbH od rujna 2021., nedavno je prijavila 260 zaposlenika za otkaz u sustavu ranog upozorenja zavoda za zapošljavanje. “Mjera predostrožnosti”, kažu iz Steyr Automotive. Ali to nije sve, otkaz prijeti i oko 100 radnika koji rade na određeno vrijeme. Osim toga, tvrtka mora “nastaviti raditi na racionalizaciji strukture troškova”, naglašava proizvođač vozila.
Od radne snage, koja će se u ovim izazovnim vremenima smanjiti na oko 1.400 zaposlenika, očekuje se velika fleksibilnost: zaposlenici bi po potrebi trebali biti raspoređeni u druge dijelove tvornice, a mogućnosti obrazovnog dopusta iskoristiti za daljnje usavršavanje. “Mjere kao što je skraćeno radno vrijeme se ispituju”, kažu šefovi Steyr Automotivea.
Situaciju je pogoršao kupac koji je do kraja godine morao prepoloviti planirani obujam proizvodnje jer je ključni dobavljač imao značajnih problema s isporukom. Rečeno je da je ovdje pogođena švedska marka električnih kamiona Volta Trucks, koja je odabrala Steyr kao svog proizvodnog partnera.
Ekonomija
U Austriji uskoro promjene oko obračuna poreza
“Danas je dobar dan za austrijske porezne obveznike”, rekao je krajem prošlog tjedna austrijski kancelar Karl Nehammer i najavio tako nove porezne razrede.
Zloglasni gutač plaća, hladna progresija, ukinut je prošle godine. To znači da više novca ne dobivate samo jednom, već kontinuirano, tijekom cijele godine. 1,2 milijarde eura ostaje ove godine kroz tzv. posljednju trećinu. Time se dodatno smanjuje opterećenje onih koji rade.
Iz svega toga proizilazi sljedeće: Podižu se tarifne granice iznad kojih ulazite u višu poreznu skupinu. Naime, prvi tarifni stupanj za ukupno 9,6%, drugi tarifni stupanj za 8,8%, treći tarifni stupanj za 7,6%, četvrti tarifni stupanj za 7,3%.
Ubuduće će se porez morati platiti tek od 12.816 eura. Do 20.818 eura plaća se 20 posto, do 34.513 eura 30 posto, do 66.612 eura 40 posto, do 99.266 eura 48 posto i preko toga 50 posto.
You must be logged in to post a comment Login