Većina izbjeglica koje dođu u Austriju ostaju u Beču. Udio stranaca raste. U 15. bečkom kotaru prošle godine njih gotovo 45 posto nije imalo austrijsku putovnicu. Koalicija crveno-ružičastih gradskih vijećnika sada je predstavila prijedlog rezolucije na sastanku Gradskog vijeća Beča – pozivajući saveznu vladu da uvede uvjet prebivališta za priznate izbjeglice. Azilanti za koje je završio postupak traženja azila trebali bi živjeti tri godine u saveznoj državi u kojoj se njihov postupak vodio.

„Beč je jedina savezna pokrajina koja je tijekom proteklih pet godina stalno premašivala kvotu skrbi navedenu u ugovoru o osnovnoj skrbi, a ponekad ju je premašivala za gotovo 90 posto“, tvrdi Grad Beč. Prihvaćeno je i oko 4000 ratom raseljenih učenika iz Ukrajine.

Glavna zamjerka je ogromna opterećenost obrazovnog sustava. Spajanjem obitelji bilo bi puno više učenika. Kao odgovor na sve manje prostora, grad je već odgovorio takozvanim kontejnerskim razredima. Uređeno je pet lokacija za ukupno 45 novih razreda.

Od 2023. godine Beč bilježi intenzivan priljev mladih školskog uzrasta. Tvrdi se da je samo prošle školske godine u Beč došlo više od 3000 djece.

Grad također kritizira nedostatak komunikacije između savezne i državne vlade. Rečeno je da je to gradu Beču otežalo suočavanje s ovim izazovom. Gradske vlasti stoga sada zahtijevaju prebivalište za priznate izbjeglice.

To bi trebalo izgledati ovako: Azilanti koji su završili postupak azila trebali bi živjeti tri godine u saveznoj državi u kojoj je njihov postupak završen. To bi uvelike smanjilo opterećenje javne infrastrukture, posebno u obrazovnom sektoru, a također bi stvorilo financijsku jednakost između zemalja.

Bečki FPÖ je skeptičan prema prijedlogu: “Ako se tek sada odlučuje o boravišnom uvjetu, onda će to samo dovesti do toga da svi drugi ljudi koji imaju pravo na azil iz saveznih država brzo dođu u Beč, kao i svi novopridošli”, kaže bečki FPÖ.