Godinama su Njemačka i Austrija za brojne Hrvate bile simbol boljeg života, sigurnog posla i veće zarade. No posljednjih godina događa se zanimljiv preokret. Sve je više hrvatskih građana koji nakon godina provedenih u inozemstvu odlučuju spakirati kofere, zatvoriti jedno životno poglavlje i vratiti se u Hrvatsku.

Povratak više nije samo pitanje nostalgije. Za dio hrvatskih iseljenika Hrvatska danas predstavlja realnu mogućnost za novi početak, pokretanje vlastitog posla, povratak obitelji i život bliže roditeljima, rodbini i prijateljima.

Iz Njemačke se više ljudi vraća u Hrvatsku nego što odlazi u suprotnom smjeru

Najnoviji podaci iz Njemačke pokazuju koliko se migracijska slika promijenila.

Tijekom 2025. godine iz Hrvatske je u Njemačku doselilo 10.346 ljudi, dok je istodobno iz Njemačke u Hrvatsku preselilo čak 20.504 osoba. Hrvatska je tako ponovno imala izrazito pozitivan migracijski saldo prema Njemačkoj kada je riječ o ovom smjeru kretanja. Posljednji put više ljudi selilo je iz Hrvatske u Njemačku nego obrnuto još 2022. godine.

Razlika je posebno velika u usporedbi s razdobljem najvećeg iseljavanja. Još 2016. godine Njemačka je bilježila oko 30.000 više doseljenih iz Hrvatske nego onih koji su se iz Njemačke vraćali u Hrvatsku. Danas je slika potpuno drukčija.

Povratnici više ne dolaze samo zbog mirovine

Zanimljivo je da se među povratnicima sve češće nalaze ljudi radne dobi, poduzetnici, obitelji i osobe koje su u Njemačkoj ili Austriji stekle vrijedno profesionalno iskustvo.

U Hrvatskoj su posebno traženi radnici s iskustvom iz građevine, industrije, strojarstva, IT sektora, logistike i brojnih drugih područja. Upravo zato mnogi povratnici danas ne dolaze samo tražiti posao, nego u Hrvatsku donose znanje, iskustvo i kapital stečen u inozemstvu.

Iz Hrvatske gospodarske komore poručuju da sve veći broj hrvatskih iseljenika pokazuje interes za povratak i nastavak karijere u domaćim kompanijama. Posebno se ističe interes Hrvata iz Njemačke i Austrije, odnosno cijele DACH regije.

„Biram Hrvatsku“ privukao više od 1800 povratnika

Da se trend povratka više ne može promatrati samo kao pojedinačna pojava pokazuju i podaci o državnom programu „Biram Hrvatsku“.

Od početka provedbe programa 2022. godine pa do svibnja 2026. njegovu je mogućnost iskoristilo 1.802 povratnika. U poslovnim subjektima koje su otvorili kroz program zaposleno je gotovo 2.500 ljudi.

Najviše korisnika vratilo se upravo iz Njemačke, Austrije, Irske i Švicarske. Program povratnicima omogućuje potpore koje mogu dosegnuti ukupno 27.000 eura, ovisno o uvjetima i vrsti potpore.

To pokazuje da dio ljudi povratak više ne vidi kao odustajanje od inozemstva, nego kao priliku da ono što su ondje izgradili pokušaju prenijeti u Hrvatsku.

Hrvatska više nije ista zemlja kao prije deset ili petnaest godina

Jedan od razloga zbog kojih se dio iseljenika odlučuje na povratak jest i promjena same Hrvatske.

Hrvatska je danas članica Europske unije i eurozone, gospodarstvo je posljednjih godina raslo, a nezaposlenost je na vrlo niskim razinama. Istodobno, plaće su porasle u odnosu na razdoblje masovnog iseljavanja nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Upravo smanjenje razlike između Hrvatske i zapadnoeuropskih zemalja dio je razloga zbog kojih se pojedini iseljenici ponovno počinju pitati ima li dugoročno smisla ostati u inozemstvu.

Iz Hrvatske gospodarske komore također ističu da se jaz između Hrvatske i Austrije postupno smanjuje, dok rast domaćih plaća dodatno potiče interes za povratak Hrvata iz DACH regije.

Rekordan broj povratnika

Prema podacima koje su hrvatske institucije iznijele tijekom 2026. godine, u 2024. godini u Hrvatsku se vratilo oko 13.300 hrvatskih državljana, što je bio rekordan broj otkako se vodi usporediva statistika.

Više od 95 posto tih povratnika dolazilo je iz zemalja Europskog gospodarskog prostora, pri čemu se posebno izdvajaju Njemačka, Austrija i Irska. Preliminarne procjene za 2025. upućivale su na mogućnost dodatnog rasta broja povratnika.

Posebno je zanimljiv primjer Njemačke. Prema podacima hrvatskog generalnog konzula u Stuttgartu, u Baden-Württembergu živi oko 126.000 Hrvata, a tijekom 2024. godine u Hrvatsku se vratilo približno 4.000 njih. Tamošnji hrvatski predstavnici taj trend opisuju kao kontinuiran, a ne samo kao kratkotrajnu pojavu.

Zašto se Hrvati vraćaju?

Razlozi su različiti i često se međusobno nadopunjuju.

Nekima je nakon deset ili petnaest godina u inozemstvu jednostavno dosta života daleko od obitelji. Drugi su u Njemačkoj ili Austriji ostvarili ono zbog čega su prvotno otišli – kupili nekretninu, stekli iskustvo, uštedjeli novac ili izgradili karijeru – pa sada žele taj kapital i znanje iskoristiti u Hrvatskoj.

Za obitelji je važan i odgoj djece, želja da odrastaju u Hrvatskoj, blizina bake i djeda te osjećaj pripadnosti.

Tu je i sve važniji gospodarski razlog. Hrvatskim poslodavcima nedostaje radnika, a potražnja za kvalificiranim ljudima raste. Povratnik koji se vraća s desetljećem iskustva iz Njemačke ili Austrije za mnoge domaće tvrtke može biti iznimno vrijedan kadar.

Neki se vraćaju kako bi pokrenuli vlastiti posao

Poseban dio povratnika čine ljudi koji u Hrvatsku dolaze s idejom o vlastitom poslovanju.

Državni programi financijske potpore, među kojima je i „Biram Hrvatsku“, upravo su usmjereni na to da povratnici ne budu samo tražitelji zaposlenja, nego da postanu poslodavci i pokrenu vlastite poslovne projekte.

Do svibnja 2026. kroz tu je mjeru otvoreno dovoljno poslovnih subjekata da je u njima zaposleno gotovo 2.500 radnika.

Njemačka i Austrija više nisu jedini odgovor na pitanje „gdje je bolje živjeti“

Trend povratka ne znači da Hrvati masovno napuštaju Njemačku i Austriju. Te zemlje i dalje imaju snažna gospodarstva, visoke plaće i brojne prilike za rad.

No mijenja se nešto drugo – odlazak više nije jednosmjeran proces.

Sve veći broj ljudi koji su otišli u potrazi za boljim životom sada smatra da bi taj bolji život mogao nastaviti graditi u Hrvatskoj.

Za neke je to povratak nakon nekoliko godina. Za druge dolazi nakon desetljeća. Neki se vraćaju zbog posla, drugi zbog obitelji, a treći zato što vjeruju da se u Hrvatskoj danas može živjeti kvalitetnije nego prije.

I upravo je u tome možda najveća promjena. Hrvatska više nije samo zemlja iz koje se odlazi. Za sve veći broj Hrvata ponovno postaje zemlja u koju se vrijedi vratiti.