Prema studiji, više električnih automobila “proizvedenih u Europi” moglo bi otvoriti 119.000 radnih mjesta diljem Europe.

Isto vrijedi i za druge ključne tehnologije u energetskoj tranziciji. Vraćanje proizvodnje fotonaponskih modula, vjetroturbina, baterija i električnih motora stvorilo bi dodatnih 124.000 radnih mjesta. Istraživači Bečkog instituta za međunarodna ekonomska istraživanja (wiiw) izračunali su da će bruto domaći proizvod (BDP) EU ukupno porasti za 18,4 milijarde eura ili 0,13 posto.

Austrijsko bi gospodarstvo poraslo 0,14 posto. Najviše bi profitirale zemlje srednje i istočne Europe, poput Češke i Slovačke, koje već proizvode dosta automobila. Njemačko bi gospodarstvo također imalo koristi iznad prosjeka od 0,2 posto.

“Iako se naše procjene mogu smatrati nekom vrstom gornje granice utjecaja preseljenja ovih tehnologija, one mogu predstavljati donju granicu potencijalnog utjecaja zelenih tehnologija na ekonomski prosperitet i zapošljavanje, osobito kada razmišljamo o budućnosti”, objašnjavaju autori Francesca Guadagno, Oliver Reiter i Robert Stehrer u studiji objavljenoj u ponedjeljak.

Zelene tehnologije ne samo da pomažu u smanjenju emisija CO2 i zaustavljanju globalnog zatopljenja, već su i pokretač gospodarstva, što dovodi do povećanja izvoza, veće konkurentnosti i više radnih mjesta. Ipak, Europa je sada neto uvoznik većine zelenih tehnologija i ovisi o inozemnom uvozu, posebno iz Kine. Ako se trend nastavi, gubitak konkurentnosti vjerojatno će teško pogoditi europsku industriju, kažu ekonomisti. Preporučuju političarima da daju prednost ulaganjima u zelene tehnologije u utrci s Kinom i SAD-om te ubrzaju odmak od fosilne energije.