Prema podacima Europskog ureda za statistiku (Eurostat) standard u Hrvatskoj je u pandemijskoj 2020. godini bio za trećinu niži od prosjeka Europske unije.

Eurostat mjeri standard stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku, koja pokazuje koliko su dobara i usluga pojedinci konzumirali, bilo da su za njih plaćali sami ili su trošak snosile države odnosno nevladine organizacije. Stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku iskazana je standardom kupovne moći, umjetnom valutom koja eliminira razlike u cijenama među zemljama, piše N1.

Najveći standard odnosno stvarna individualna potrošnja (SIP) zabilježena je u Luksemburgu, za 31 posto veća od prosjeka EU-a. Odmah iza Luksemburga slijede Njemačka i Danska, a zatim Nizozemska i Austrija. Najbliže prosjeku su Italija, Litva i Cipar, a 10 do 20 posto niži prosjek potrošnje imaju građani Španjolske, Češke, Portugala, Malte, Poljske i Slovenije.

U Rumunjskoj, Estoniji, Grčkoj, Slovačkoj, Latviji i Mađarskoj potrošnja je bila 20 do 30 posto ispod prosjeka EU-a. Hrvatska se nalazi na samom dnu, uz Bugarsku. Hrvatska ima potrošnju 33 posto nižu od prosjeka EU-a.

Vrijedi izdvojiti i da je Hrvatska uz Grčku u 2020. bilježila BDP po stanovniku, mjeren standardom kupovne moći, 36 posto ispod prosjeka Unije. Zaostatak za EU-om veći je za jedan postotni bod nego u 2019. godini.