Connect with us

Svijet

Srbija odobrila uvoz Pfizerovog cjepiva, Zap. Balkan zadnji na redu

Bosna i Hercegovina je u zadnji trenutak uplatila novac za cjepivo koje će dobiti tek na proljeće 2021. godine.

Objavljeno

na

Europski povjerenik za proširenje i susjedstvo Oliver Varhelyi je na svom Twitter kanalu potvrdio kako je održao online sastanak s ministrima zemalja Zapadnog Balkana na temu aktualne situacije u vezi s koronavirusom i cijepljenjem.

Varhelyi je napisao kako se radi na tome da se osigura cjepivo protiv koronavirusa koje bi „pravovremeno“ trebalo biti dostupno zemljama Zapadnog Balkana s obzirom na to da počinje cijepljenje u Europskoj uniji.

Kako javljaju bh. mediji, Bosna i Hercegovina će prve doze cjepiva imati na proljeće, po svemu sudeći u ožujku ili travnju, a iz Ministarstva civilnih poslova ove zemlje su izjavili kako je BiH uključena u COVAX i EU mehanizam nabavke cjepiva i da od njih zavisi kada će građanima BiH biti dostupno cjepivo. Za distribuciju cjepiva za BiH se ponudio UNICEF, koji će zato biti plaćen oko milijun eura.

U međuvremenu je Srbija odobrila korištenje Pfizerovog i BioNtechovog cjepiva, a do četvrtka se u BiH nije znalo hoće li biti uplaćen novac za cjepivo protiv koronavirusa.

Posljednjih dana se saznalo o velikom propustu Ministarstva zdravstva Bosne i Hercegovine, u kojem je ovo ministarstvo izdvojilo sredstva iz tekuće rezerve za 2020. godine prema kojem je predviđeno plaćanje 15 posto od ukupnog iznosa, u svrhu osiguranja financiranja nabavka cjepiva. Ostatak novca, oko 5,5 milijuna eura, je trebao biti predviđen Nacrtom proračuna za 2021. godinu.

Ipak je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u posljednji trenutak donijela Odluku o preraspodjeli sredstava s proračunske pozicije Federalnog ministarstva financija na Federalno ministarstvo zdravstva.

Inače, COVAX mehanizam je globalna suradnja za ubrzavanje razvoja, proizvodnje i jednakog pristupa cjepivima protiv koronavirusa. Zajednički ovim mehanizmom upravljaju Globalna alijansa za cijepljenje (GAVI), Koalicija za inovacije epidemijske spremnosti (CEPI) te Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Srpska Agencija za lijekove i medicinska sredstva (ALIMS) je u petak dala suglasnost za spomenuto cjepivo, a ranije je Srbija naručila 340.000 doza tog cjepiva. U tijeku je ispitivanje ruskog cjepiva Sputnik V, čijih 20 doza je početkom prosinca stiglo u Beograd na laboratorijsko ispitivanje.

Antonio Šećerović
Foto: Ilustracija – Markus Spiske | Unsplash

Advertisement

Svijet

Novi detalji nesreće autobusa, putnik tvrdi da su se u jednom trenutnku “vozači navodno svađali”

Objavljeno

na

Autobus je u srijedu doživio ozbiljnu nesreću na njemačkom Autobahnu 9 u blizini Leipziga, u kojoj je nekoliko ljudi poginulo i ozlijeđeno. U večernjim satima spašavanje je bilo u tijeku – dizalica za izvlačenje bila je na licu mjesta, izvijestila je glasnogovornica policije. U međuvremenu se doznaje sve više detalja o nesreći.

Autobus na kat Flixbusa trebao je u srijedu ujutro prevesti putnike iz Berlina u Zürich. Međutim, između čvorišta Wiedemar i Schkeuditzer Kreuz u Saskoj, vozilo je zatim izletjelo s ceste i prevrnulo se. Policija izvješćuje o četvero mrtvih i više od 20 ozlijeđenih.

Prvobitno se govorilo o pet smrtnih slučajeva. Policija je u srijedu navečer ispravila broj mrtvih na četiri. Osoba za koju je prvobitno javljeno da je mrtva u životnoj je opasnosti, priopćila je policijska uprava Leipziga.

Još uvijek nije jasno zašto je vozilo izletjelo s ceste. Putnik je izvijestio za “Leipziger Volkszeitung” da je putovanje cijelo vrijeme bilo “čudno”. U nekom trenutku vozač je čak promašio rutu i morao je naglo zakočiti te se navodno posvađao i s kolegom, prenosi Krone.

Nastavi čitati

Svijet

Potraga za djevojčicom i dalje traje, bager na obiteljskom posjedu, roditelji opet na policiji

Objavljeno

na

Miloš i Ivana Ilić, roditelji nestale curice Danke (2), od jutra su ponovno u policijskoj upravi u Boru, gdje se provode sva ispitivanja o okolnostima pod kojima je dijete nestalo, doznaje Nova.rs

“Roditelji su sinoć bili razdvojeni, svatko je bio u svojoj obiteljskoj kući, a nadzirala ih je policija. Od jutra su ponovno u policijskoj postaji s djelatnicima Centra za socijalnu skrb”, navodi izvor iz istrage.

Kako portal doznaje, starije dijete, za koje je majka navela da mu je davala vodu u trenutku kada je mala Danka nestala, dodijeljeno je baki i djedu na čuvanje dok se istraga ne završi.

Također, kako se doznaje, obitelj nije bila u evidenciji Centra za socijalnu skrb.

Još policijskih snaga i vatrogasaca pristiže u Banjsko polje oko vikendice Ilića, na područje gdje je posljednji put viđena malena Danka Ilić (2), za kojom se već treći dan bezuspješno traga. 

Pored vatrogasaca i policije na licu mjesta nalazi se i bager. Kako je javio Telegraf, policija otvara i šahtove oko kuće obitelji Ilić, a kopa se i lopatama nedaleko od kuće. 

Nastavi čitati

Svijet

Evo koliko sati na poslu provode radnici u Austiji, a koliko u Hrvatskoj i EU

Objavljeno

na

By

Prema podacima Sveučilišta u Groningenu na koje se poziva X račun Landgeist, karta Europe po pitanju prosječno uloženih radnih sati izgleda poprilično iznenađujuće.

Premda broj uloženih sati nije nužno u korelaciji s produktivnošću, iznenađujuće je vidjeti kako je na samom vrhu popisa Grčka, koja prosječno po radno sposobnom stanovniku može računati na 2036 sati, što je podjeljeno na pet radnih dana unutar 51. tjedna, gotovo osam sati.

U stopu ih prati Poljska koja ima tek neznatno manje sati, 2023, a treća je Rusija koja se može pohvaliti s 1961 satom po radno sposobnom stanovniku.

Foto: Twitter / screenshot

Što se tiče Hrvatske, kotira jako dobro. Nakon vodeće trojke, jedino još Litva i Latvija rade više, dok smo s Turskom praktično u egalu, prosjek nam se razlikuje za samo jedan sat. Turci rade 1832, a mi 1831 sat godišnje. Radnici u Austriji rade 1611 sati godišnje.

Zanimljivo, na samom dnu popisa, s osjetno manje provedenih sati na poslu su tradicionalno bogate zemlje s visokom stopom BDP-a po glavi stanovnika. Tako je primjerice na samom dnu – Danska.

Oni na poslu provode svega 1381 sat godišnje, što je tek nešto manje od pet i pol sati dnevno. U Danskoj radni dan traje sedam i pol sati, a njihova produktivnost očito ne iziskuje veliki broj sati provedenih na radnom mjestu.

Slijedi ih Norveška, pa Njemačka. Slabo stoje i Finci te Šveđani, a neobično je vidjeti i Bugarsku sa svega 1645 sata, okruženu zemljama u gornjem dijelu tablice. Za naše susjede poput BiH, Srbije, Makedonije, Albanije i Kosova – podataka nema.

Nastavi čitati
LM