Ekonomija
Spremate se na godišnji odmor, donosimo cijene goriva u Europi
Mnogi još uvijek na odmor idu automobilom. Osim vrućine, prometnih gužvi i zagađenja okoliša, možda ćete morati očekivati i visoke troškove na putu do odredišta za odmor. U usporedbi s Austrijom gorivo je u mnogim zemljama znatno skuplje, kao što pokazuje trenutna usporedba Austrijskog transportnog kluba ( VCÖ).
Ljetni praznici u nekim saveznim državama počinju u petak. Tu će situaciju mnogi ljudi iskoristiti kako bi krenuli na odmor. Pogled na brojke koje je objavio VCÖ pokazuje da je preporučljivo napuniti automobil gorivom u Austriji. Jer Austrija ima jeftino gorivo u odnosu na neke države EU-a.
Najskuplje se pun spremnik goriva plaća u Danskoj: tamo se za 50 litara eurosupera plaća gotovo 101 euro. U Austriji je prosjek oko 80 eura. S nešto manje od 67 eura, Bugarska je najjeftinija zemlja EU za punjenje spremnika, piše VCÖ.
Čak i u Italiji, najpopularnijoj destinaciji za odmor, spremnik goriva skuplji je nego kod nas: 50 litara dizela košta oko pet eura više, 50 litara Supera košta čak dvanaest eura više nego u Austriji. U drugoj najpopularnijoj destinaciji za odmor, Hrvatskoj, 50 litara dizela košta oko tri eura manje nego u Austriji, a 50 litara eurosupera košta oko četiri eura manje.
U Francuskoj također morate dublje posegnuti u džep na benzinskoj crpki, naime gotovo pet eura za spremnik dizela od 50 litara i gotovo dvanaest eura za Eurosuper. U Grčkoj za 50 litara eurosupera platit ćete 13 eura vise nego u Austriji, u Njemačkoj gotovo jedanaest eura, a u Nizozemskoj preko 19 eura.
No, gorivo često nije jeftinije ni u zemljama izvan EU: u Velikoj Britaniji cijena 50 litara eurosupera iznosi nešto više od 101 eura, a 50 litara dizela 109 eura, što je znatno više od prosjeka EU. U Švicarskoj za 50 litara eurosupera treba platiti 99 eura, gotovo 19 eura više nego u Austriji, a za 50 litara dizela 21 euro više, prenosi VCÖ.
I u Srbiji i Crnoj Gori eurosuper i dizel morate platiti skuplje nego u Austriji. U Turskoj je doista jeftino natočiti: tamo je cijena goriva za pun spremnik znatno niža, 59 eura za eurosuper i 58 eura za dizel.
Prema ÖAMTC-u, u Austriji također postoji jaz u cijenama. Budući da su benzinske crpke bazirane, između ostalog, na odgovarajućim susjednim zemljama, obično je skuplje na zapadu – u geografskoj blizini prilično skupih zemalja Italije i Njemačke.
Prijevoznički klub preporučuje usporedbu cijena prije polaska na odmor. Cijene između benzinskih crpki u istom gradu mogu značajno varirati, tako da i ovdje svakako možete uštedjeti. Jedini način da izbjegnete prometne gužve i posljedično loše raspoloženje jest da se prebacite na drugo prijevozno sredstvo.
Ekonomija
Proračunski minus veći od očekivanog: Spremaju se veći porezi i manje olakšice
Proračunski deficit Austrije značajno je veći nego što se ranije procjenjivalo, pa su nužne dodatne mjere štednje. Iako je s početkom travnja već pokrenut paket ušteda vrijedan 6,4 milijarde eura, taj iznos neće biti dovoljan da se pokrije sve veći manjak u državnoj blagajni. Nove mjere očekuju se već tijekom ljeta.
U tom kontekstu, ponovno se razmatra i reforma poreza na nekretnine. Trenutni način obračuna temelji se na zastarjelim podacima, a prilagodba bi mogla donijeti stotine milijuna eura dodatnih prihoda. Neka izvješća govore čak o potencijalu od 2,7 milijardi eura ako bi se primijenio model poput onog iz njemačke pokrajine Baden-Württemberg.
Osim povećanja poreza, najavljeno je i smanjenje poreznih olakšica – primjerice, od 2026. mnogi građani više neće osjetiti puni učinak ublažavanja tzv. “hladne progresije”. Također, uvodi se ograničenje dodatne zarade uz naknadu za nezaposlene, a povećat će se i doprinosi za zdravstveno osiguranje kod mirovina.
Sve ove mjere utjecat će na neto primanja građana, no ni one neće biti dovoljne da se izbjegne moguće pokretanje postupka zbog prevelikog deficita na razini EU, koje se očekuje na jesen 2025. Ministar financija Markus Marterbauer (SPÖ) već je najavio mogućnost uvođenja dodatnih ili viših poreza, ako sadašnje mjere ne budu dovoljne.
Ekonomija
Bivši austrijski kancelar Sebastian Kurz pokrenuo vlastitu nekretninsku tvrtku
Sebastian Kurz, bivši kancelar i predsjednik austrijske Narodne stranke (ÖVP), proširuje svoje poslovne aktivnosti – ovoga puta na tržište nekretnina. Osnovao je novu tvrtku SK Liegenschaftsbeteiligungs GmbH, čime ulazi u još jedno poduzetničko područje.
Prema austrijskom registru poduzeća, tvrtka je osnovana 28. veljače 2025. s temeljnim kapitalom od 10.000 eura. Njezin cilj je kupovina, prodaja te upravljanje nekretninama i imovinom. Vlasnik nove firme je već postojeća SK Beteiligungs GmbH, koja je također u Kurzovu vlasništvu, a on je i direktor obje kompanije.
Nakon odlaska iz politike, Kurz je već bio poslovno aktivan – radio je za investicijsku tvrtku američkog tech-milijardera Petera Thiela i osnovao više firmi za savjetovanje i ulaganja. Jedna od značajnih poslovnih poveznica mu je i izraelski startup Dream iz područja kibernetičke sigurnosti, čija je vrijednost danas procijenjena na više od milijardu eura, a u kojem Kurz posjeduje 15 % udjela.
Pravne nevolje i dalje traju
Iako se snažno angažirao u poslovnom svijetu, Kurz još uvijek nije zatvorio pravna poglavlja iz svoje političke prošlosti. Nepravomoćno je osuđen na osam mjeseci uvjetne kazne zbog lažnog svjedočenja pred parlamentarnim odborom o aferi Ibiza. Žalbeni postupak zakazan je za kraj svibnja. Uz to, i dalje je pod istragom austrijskog tužiteljstva za gospodarski kriminal i korupciju (WKStA) zbog navodne upletenosti u medijsko-političku aferu oko oglašavanja i pogodovanja. Kurz sve optužbe negira.
Ekonomija
Austrija bilježi snažan pad u izgradnji novih stanova – situacija zabrinjava stručnjake
Novogradnja stanova u Austriji i dalje opada. Prema podacima Gospodarske komore Austrije (WKÖ), ove godine se očekuje završetak tek oko 25.200 stambenih jedinica, dok ih je prije tri godine bilo gotovo 46.000.
Poseban pad bilježi se kod slobodno financiranih najamnih stanova – s prošlogodišnjih 7.600 planiranih jedinica, broj se ove godine smanjuje na oko 4.700.
Istraživanje je dio 1. austrijskog izvještaja o novogradnji 2025., koje je izradila firma Exploreal. Stručnjaci upozoravaju da se stanje možda stabilizira, ali na vrlo niskoj razini.
Zanimljivo, čak 96 % novogradnji između 2023. i 2025. godine ima neku vrstu vanjskog prostora – bilo vrt, balkon, loggiu ili terasu, prosječne veličine 11 m². Stanovi bez takvih površina sve se teže prodaju.
Po broju novogradnji po glavi stanovnika prednjači Beč, dok najnižu stopu ima Koruška.
Zašto pad?
Razlozi su višestruki – visoki kamatnjaci, ograničenja KIM-uredbom (stroži uvjeti za dobivanje stambenih kredita) i složena birokracija. Ipak, stručnjaci primjećuju napredak – Europska središnja banka je smanjila kamatne stope, a KIM-uredbu se očekuje ukinuti krajem lipnja.
Predstavnici građevinskog sektora poručuju da ne traže više novca, nego pojednostavljenje procedura i izmjene zakona, osobito kod zamjene grijanja u višestambenim zgradama, gdje je i dalje potrebna jednoglasna suglasnost svih suvlasnika.
