Connect with us

Austrija

Skoro 20 posto stanovništva Austrije starijeg od 16 godina nema pravo glasa na predsjedničkim izborima

Objavljeno

na

U Austriji živi sve više ljudi bez prava glasa. 1,4 milijuna ljudi starijih od 16 godina neće moći sudjelovati na predsjedničkim izborima zbog nedostatka državljanstva. Prije 20 godina to je bilo samo 580.000. S druge strane, broj birača s pravom glasa u zadnje je vrijeme pao. Posebno je mnogo ljudi koji nemaju pravo glasa u gradovima i na zapadu zemlje. Politolog Peter Filzmaier može zamisliti reformu, ali savjetuje da se o njoj treba raspravljati “što dalje od bilo kakvih izbora”.

Kako pokazuju podaci Statističkog zavoda Austrije koje je procijenila APA, oko 30 posto stanovništva starijeg od 16 godina u Innsbrucku i Salzburgu nema pravo glasa, u Linzu i Grazu četvrtina (od 1. srpnja). U Beču je prosjek tek nešto ispod jedne trećine – iako uz velike razlike o kotarima: u pojedinim kotarima čak 40 posto stanovnika Beča starijih od 16 godina nemaju državljanstvo. U cijeloj Austriji oko 18 posto stanovništva u dobi od 16 i više godina nema državljanstvo – to jest, skoro svaki peti stanovnik u dobi za glasanje.

Međutim, najveće vrijednosti su izvan područja velikih gradova. Te su zajednice posebni slučajevi: do enklava Jungholz (Tirol) sa 66 posto i Mittelberg (Vorarlberg) s 51 posto stanovnika bez prava glasa može se iz Austrije doći samo preko njemačkog teritorija. Mnoge slovačke obitelji nastanile su se u Kittseeu (Burgenland) i Wolfsthalu (Donja Austrija) zbog njihove blizine Bratislavi.

S druge strane, broj birača s pravom glasa stagnira. Na izborima za Nacionalno vijeće 2019. godine 4.000 ljudi manje imalo je pravo glasa nego 2017. ili na saveznim predsjedničkim izborima 2016.

Za politologa Filzmaiera, trajna isključenost velikih dijelova stanovništva može imati negativne posljedice. Jer čak i na ljude bez državljanstva utječu odluke političkog sustava, ali im se ne dopušta da imaju pravo glasa. Kao rezultat toga, mogli bi se stvoriti potencijalno nepoželjni odljevi nezadovoljstva. “Budući da na ljude utječu odluke političkog sustava u mjestu njihova stanovanja, to bi se također moglo povezati s njihovim mjestom stanovanja umjesto s državljanstvom”, kaže Filzmaier. Naravno tek nakon dužeg boravka.

Međutim, nema naznaka većine za reformu. Savezni predsjednik Alexander Van der Bellen već je u svibnju dobio odbijenicu od ÖVP-a i FPÖ-a s prijedlogom da se naturalizacija olakša. Filzmaier također zagovara da se rasprava o izbornom zakonu vodi izvan predizborne kampanje kako bi se izbjegla emocionalizacija – tim više što postoje valjani argumenti za i protiv.

“Unutar pravila igre, mi stalno donosimo izborne odluke, što možete vidjeti na ovaj ili onaj način, a obje strane su demokrati”, naglašava politolog, osvrćući se na nedavne promjene dobne granice za glasanje. “Moja najhitnija preporuka je da se ova rasprava o pravu glasa vodi što dalje od bilo kakvih izbora.”

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Sve više ljudi u Austriji živi u siromaštvu

Objavljeno

na

Udio ljudi u riziku od siromaštva ili isključenosti u Austriji ostao je gotovo isti na 17,7 posto ukupnog stanovništva u 2023. u usporedbi s prethodnom godinom (17,5 posto). Međutim, broj ljudi u apsolutnom siromaštvu se povećao, objavio je u četvrtak Statistički zavod Austrije. Značajno je porastao broj djece i mladih, što je dovelo do novih zahtjeva za osnovnom dječjom dobrobiti.

Godine 2023., prema austrijskim statističkim podacima, 336.000 ljudi (3,7 posto stanovništva u privatnim kućanstvima) u Austriji izjavilo je da si ne mogu priuštiti troškove svakodnevnog života, koji se prema definiciji EU-a smatraju minimalnim životnim standardom.

Svatko tko kaže da si ne može priuštiti najmanje sedam od 13 značajki i aktivnosti svakodnevnog života definiranih u EU („mjera apsolutnog siromaštva”) smatra se značajno u materijalno i socijalno nepovoljnom položaju, uključujući neočekivane troškove od 1370 eura ili godišnji odmor po osobi. U 2022. godini 201.000 ljudi (2,3 posto) bilo je pogođeno ovim siromaštvom.

Prema istraživanju, 88 000 djece i mladih bilo je pogođeno apsolutnim siromaštvom, što odgovara više nego udvostručenom broju u odnosu na prethodnu godinu (2022.: 36 000 osoba mlađih od 18 godina). Među mlađima od 18 godina udio znatno materijalno i socijalno ugroženih bio je 5,3 posto, a među osobama u dobi od 65 i više godina 1,9 posto.

Osobe u jednoroditeljskim kućanstvima imale su najveći rizik sa stopom od 15,3 posto. Obitelji s najmanje dvije odrasle osobe i troje ili više djece također su bile nerazmjerno pogođene, 8,5 posto.

Uz ove situacije apsolutnog siromaštva, prihod kućanstva također se koristi kao mjera. Prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo utvrđen je na 1.572 eura mjesečno. U 2023. godini 1.338.000 ljudi ili 14,9 posto stanovništva imalo je niski prihod kućanstva ispod praga od 60 posto ove srednje vrijednosti (promjena u odnosu na 2022. ovdje nije statistički značajna).

Prema definiciji EU-a, smatralo se da su ti ljudi u riziku od siromaštva, ali ta brojka ne dopušta bilo kakve izjave o tome u kojoj mjeri kućanstva mogu preživjeti sa svojim raspoloživim prihodima, naglašava austrijska statistika.

Od 336.000 ljudi kojima europski minimalni životni standard nije bio pristupačan, njih 58 posto (194.000 ljudi) imalo je relativno nizak prihod kućanstva. Zbog toga su bili i materijalno i socijalno nepovoljni i izloženi riziku od siromaštva zbog svojih prihoda.

Međutim, bilo je i 142.000 ljudi čiji je prihod bio iznad praga rizika od siromaštva, ali koji su i dalje vodili nepovoljan način života. Suprotno tome, od 1.338.000 ljudi u riziku od siromaštva, 15 posto je također bilo “značajno materijalno i socijalno uskraćeno”, ostali (85 posto) nisu se morali odreći nekoliko uobičajenih dobara i aktivnosti iz financijskih razloga.

Jedan od čimbenika rizika je mala ili nikakva zaposlenost: više od polovice (56 posto) onih koji su bili nezaposleni dvanaest mjeseci ili dulje bilo je u riziku od siromaštva, a više od četvrtine (28 posto) bilo je značajno materijalno i socijalno ugroženo.

Svatko tko je značajno materijalno i socijalno ugrožen, tj. pogođen apsolutnim siromaštvom, ili čije kućanstvo ima manje od 60 posto srednjeg dohotka ili je tek marginalno uključen u radni život, smatra se da je u riziku od siromaštva ili isključenosti – tj. svatko tko je barem jedna od ove tri skupine pripada rizičnim skupinama za socijalnu isključenost.

Prema najnovijem istraživanju o prihodima i životnim uvjetima (EU-SILC), 1.592.000 ljudi (17,7 posto stanovništva u privatnim kućanstvima) bilo je u riziku od siromaštva ili isključenosti prema EU definiciji 2023. godine. Među njima je bilo 376.000 djece i mladih do 18 godina. Prema Statistici Austrije, razlike u odnosu na prethodnu godinu premale su da bi se smatrale statistički pouzdanom promjenom.

Nastavi čitati

Austrija

Jedna od najvećih austrijskih tvrtki mogla bi otpustiti čak 500 radnika

Objavljeno

na

By

Proizvođač automobila Magna vjerojatno će u bliskoj budućnosti morati otpustiti stotine radnika. Radnici su o tome obaviješteni na radnom sastanku.

Veliki potres u proizvođaču automobila Magna u Grazu! Kako je u srijedu najavljeno, uskoro će biti ukinuto 500 radnih mjesta. Drastična mjera vjerojatno je izravna posljedica obustave proizvodnje modela električnog automobila Fisker Ocean – a otpuštanja su se činila neizbježna.

Kako je član radničkog vijeća objasnio za ORF Steiermark, još se ne zna “ništa konkretno”, “ali ne izgleda dobro”, kaže. Zaposlenici su o razvoju događaja obaviješteni na neočekivanom radnom sastanku u srijedu poslijepodne. Sama tvrtka naknadno je potvrdila navodno otpuštanje radnika.

Prva otpuštanja vjerojatno će uslijediti krajem travnja, odnosno za nekoliko dana. Prema Magni, početni razgovori s radnicima već su u tijeku. Od 2022. Magna je imala ukupno 10.770 zaposlenika, od kojih gotovo 7.800 radi u Magna Steyr Fahrzeugtechnik i 2.950 u Powertrainu u Lannachu.

Ako dođe do smanjenja broja radnih mjesta u takvim razmjerima, tvrtke su dužne podnijeti izvješće ranog upozorenja Zavodu za zapošljavanje (AMS).

Nastavi čitati

Austrija

Austrijska policija traga za ovim muškarcem

Objavljeno

na

By

Policija trenutno traga za osumnjičenikom za kojeg se sumnja da je umiješan u više teških prijevara.

Dvojica muškaraca (35, državljanstvo: Bugarska, 43, državljanstvo: bez državljanstva) navodno su kupili brojna vozila s fingiranim ugovorima o leasingu na ime svoje tvrtke i pod lažnim izgovorom od 2022. godine.

Za ove prijevare navodno je glavni osumnjičenik i odgovoran 43-godišnji direktor. Do sada su zaplijenjena tri vozila u Moskvi, Rosenheimu i Beču te whirlpool u Donjoj Austriji.

Intenzivnom istragom sumnja se da su najmanje dva vozila u Iranu. Istrage drugih vozila dosad su bile neuspješne. Sumnja se da je većina vozila u inozemstvu i za njima se traga.

Djelima je dosad nastala ukupna šteta od preko tri milijuna eura. Kroz istrage, većina zločina pripisana je 43-godišnjaku, a fotografije su osigurane.

Protiv njega već postoji europski uhidbeni nalog. Vlastima trenutno nije poznato gdje se nalazi 43-godišnjak. Kako bi provela uhićenje, bečka policija traži pomoć javnosti.

Sve relevantne informacije, uključujući anonimne informacije, treba poslati Uredu kriminalističke policije Beča, ogranak Jug, na 01-31310-57800.

Nastavi čitati
LM