1. listopada 2022.
Austrija

Skoro 20 posto stanovništva Austrije starijeg od 16 godina nema pravo glasa na predsjedničkim izborima

Foto: Freepik / Ilustracija

U Austriji živi sve više ljudi bez prava glasa. 1,4 milijuna ljudi starijih od 16 godina neće moći sudjelovati na predsjedničkim izborima zbog nedostatka državljanstva. Prije 20 godina to je bilo samo 580.000. S druge strane, broj birača s pravom glasa u zadnje je vrijeme pao. Posebno je mnogo ljudi koji nemaju pravo glasa u gradovima i na zapadu zemlje. Politolog Peter Filzmaier može zamisliti reformu, ali savjetuje da se o njoj treba raspravljati “što dalje od bilo kakvih izbora”.

Kako pokazuju podaci Statističkog zavoda Austrije koje je procijenila APA, oko 30 posto stanovništva starijeg od 16 godina u Innsbrucku i Salzburgu nema pravo glasa, u Linzu i Grazu četvrtina (od 1. srpnja). U Beču je prosjek tek nešto ispod jedne trećine – iako uz velike razlike o kotarima: u pojedinim kotarima čak 40 posto stanovnika Beča starijih od 16 godina nemaju državljanstvo. U cijeloj Austriji oko 18 posto stanovništva u dobi od 16 i više godina nema državljanstvo – to jest, skoro svaki peti stanovnik u dobi za glasanje.

Međutim, najveće vrijednosti su izvan područja velikih gradova. Te su zajednice posebni slučajevi: do enklava Jungholz (Tirol) sa 66 posto i Mittelberg (Vorarlberg) s 51 posto stanovnika bez prava glasa može se iz Austrije doći samo preko njemačkog teritorija. Mnoge slovačke obitelji nastanile su se u Kittseeu (Burgenland) i Wolfsthalu (Donja Austrija) zbog njihove blizine Bratislavi.

S druge strane, broj birača s pravom glasa stagnira. Na izborima za Nacionalno vijeće 2019. godine 4.000 ljudi manje imalo je pravo glasa nego 2017. ili na saveznim predsjedničkim izborima 2016.

Za politologa Filzmaiera, trajna isključenost velikih dijelova stanovništva može imati negativne posljedice. Jer čak i na ljude bez državljanstva utječu odluke političkog sustava, ali im se ne dopušta da imaju pravo glasa. Kao rezultat toga, mogli bi se stvoriti potencijalno nepoželjni odljevi nezadovoljstva. “Budući da na ljude utječu odluke političkog sustava u mjestu njihova stanovanja, to bi se također moglo povezati s njihovim mjestom stanovanja umjesto s državljanstvom”, kaže Filzmaier. Naravno tek nakon dužeg boravka.

Međutim, nema naznaka većine za reformu. Savezni predsjednik Alexander Van der Bellen već je u svibnju dobio odbijenicu od ÖVP-a i FPÖ-a s prijedlogom da se naturalizacija olakša. Filzmaier također zagovara da se rasprava o izbornom zakonu vodi izvan predizborne kampanje kako bi se izbjegla emocionalizacija – tim više što postoje valjani argumenti za i protiv.

“Unutar pravila igre, mi stalno donosimo izborne odluke, što možete vidjeti na ovaj ili onaj način, a obje strane su demokrati”, naglašava politolog, osvrćući se na nedavne promjene dobne granice za glasanje. “Moja najhitnija preporuka je da se ova rasprava o pravu glasa vodi što dalje od bilo kakvih izbora.”


Povezane vijesti:

Beč: Sve više pritužbi na ‘pretople’ tramvaje u Beču

Robert Pandža

Europska komisija pokrenula prekršajni postupak protiv Austrije u energetskom sektoru

Pero Bačić

Prije uvođenja poreza na CO2 očekuju se velike gužva na benzinskim postajama

Pero Bačić