Austrija
Sinjska alka nakon 115 godina ponovno u Austriji: “Potvrda povijesnih veza Hrvatske i Austrije”
Starinska narodna nošnja, krzneni kalpak, visoka kapa opšivena krznom s perjanicom i srebrom ili zlatom ukrašena dolama (jakna) sastavni su dijelovi alkarske opreme koju svake godine ponosno na sebe oblače sinjski alkari. Stoljetnu tradiciju i danas čuvaju. U tom kraju vole reći da majka, sestra ili supruga najbolje mogu pripremiti alkara. Važnu ulogu imaju i prije utrke, ali i na utrci dok neumorno bodre svoje najmilije. Alkari su zapravo prave zvijezde svog kraja, a uz Gospu sinjsku su možda i najpoznatiji simboli tog kraja. Sinj, Cetinski kraj i Hrvatska na svoju su Alku jako ponosni. Za uvod možda treba dodati i da je Sinjska alka 15. studenog 2010. upisana na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi.
Vijest da će Sinjska alka prvi put u 100 godina prezentirana izvan granica Hrvatske i to u Austriji (Badenu) na povijesnom kasačkom trkalištu/Badener Trabrennbahn i paradi u predvorju dvorca Schönbrunn/Ehrenhof odjeknula je hrvatskom zajednicom u Austriji, Austrijom, ali i Hrvatskom. Tragom vijesti o održavanju tog veličanstvenog događaja u Badenu i Beču informacije su nas odvele do gospodina Ivana Župe, poznatog i dugogodišnjeg djelatnika Austrijske državne televizije (ORF) koji je, može se slobodno reći, tvorac ideje održavanja Dana Sinjske alke u Badenu i Beču.
Razgovorljiv, susretljiv i otvoren Ivan Župa je u razgovoru za Kroativ.at otkrio kako je zapravo došlo do ideje da bi se takva veličanstvena manifestacija uopće mogla uprizoriti u Austriji. Otkrio nam i je crtice iz svog djetinjstva, da dolazi iz tog kraja, da je alka duboko urezana u njegovo sjećanje, da u obiteljskoj lozi ima slavodobitnika Alke, ali i da sve to nije bilo presudno za samu ideju.
– Ideja kao ideja, u samom početku – nije postojala, ali… Došlo je sasvim slučajno. Kao misao. Zapravo, pročitao sam da Sinjska alka treba ići u Pariz. I pitam se onako što će Sinjska alka u Parizu. I sjednem onako malo za računalo, da istražim. I krenem malo dublje u istraživanje same Sinjske alke, prebirem po arhivima i sjetim se da mi je moj pokojni brat ostavio jedan DVD u kojem je i primjedba da bi svoju ekipu s ORF-a trebao dovesti u Cetinski kraj da snimimo reportažu o Alki. Mislim da je to bio okidač i da je sve tako krenulo. Sjetio sam se da u Badenu ima divno trkalište koje sam odlučio otići pogledati. Ostalo je povijest (ha-ha). Tada, s već tihom idejom da bi u Badenu mogla biti organizirana Alka pozvao sam svoju prijateljicu koja je nekad radila kao tajnica u jednom kasačkom klubu za koje sam znao. Objašnjavajući joj ideju, odmah smo dogovorili kavu, a kava je bila presudna i da sretnemo čovjeka iz kasačkog društva. U neformalnom razgovoru čovjeku sam brže bolje objasnio što je to zapravo Sinjska alka te sam mu dao neke materijale koje sam tada imao sa sobom. Materijali su bili zapravo snimke Alke. Predao sam materijale bez puno očekivanja.
Nenamjerni susret u Badenu pokrenuo je mnoge stvari, a uskoro se dogodio susret u Badenu. Službeni.
– Da. Ovaj put s predstavnicima kasačkog društva koje je staro 130 godina. Bili su iznimno susretljivi, konkretni i gotovo da su mi dali ponudu. Nije mi preostalo ništa drugo nego da odem u Sinj. Oboružan strpljenjem i nadom i materijalima od kasačkog društva zaputio sam se Sinj. Sjećam se da je bio ponedjeljak i da sam pozvao Alkarsko društvo. Tajnica mi je dala broj dr. Stipe Jukića, predsjednika Alkarskog društva, na koji se isprva nitko nije javljao. No, upornost se brzo isplatila pa sam u konačnici gospodina Jukića i dobio gdje sam mu u kratkim crtama i predstavio ideju. Susret se dogodio sutradan u Alkarskim dvorima (opa. utorak). Na prvom susretu sam predstavio svoju ideju, a razgovor je tekao u dobrom tonu. Za poklon sam dobio knjigu ‘Sinjska alka – Kronologija od 1715.do 2000.’, te smo dogovorili drugi susret na kojem je ideja poprimila ozbiljne obrise te sam ih pozvao u Austriju na sastanak s predstavnicima kasačkog društva.
Od ideje do susreta dvije delegacije u Badenu …
– Da. Već za mjesec dana predstavnici Alke bili su u Badenu i u samom startu obje strane su shvatile iznimnu spremnost na suradnju. Prvi kontakti su uspostavljeni, te je dogovoren novi susret u kojem je u konačnici dogovoreno da se Dani Sinjske Alke održe u Badenu, a posljedično i u Beču. Ostalo je, uz manje ili više objektivnih problema povijest. Nakon toga sve se konkretiziralo, a sami događaj je dobio i svoje konačne obrise nakon uključivanja gospodina Josipa Šušnjare koje je već od prvog susreta s idejom i alkarima pokazao oduševljenje. I da, da spomenem da je u delegaciji alkara bio i fra Joško Kodžoman, nekadašnji provincijal, te direktor Franjevačke gimnazije te ravnatelj sjemeništa u Sinju. On je bio tumač, jer odlično priča njemački jezik, te se sjećam da je sve prošlo i u njegovom blagoslovu. Plodove svog truda ubirat ćemo sredinom lipnja u Badenu i Beču.
Nema sumnje da je događaj od velikog značaja za mnogobrojno hrvatsko iseljeništvo u Austriji, ali i sjajna prilika Austrijancima za upoznavanje s hrvatskom kulturom i tradicijom te naravno sa Sinjskom alkom.
– Jasno. Hrvatsku i Austriju vežu neraskidive veze, a Dani Sinjske alke idealna su prilika za promociju hrvatske kulture, povijesti i tradicije u Austriji. Sinjska alka će po prvi put u 100 godina (naime 1908. Sinjski akari su sudjelovali u kraljevskoj jubilarnoj povorci u Beču) biti prezentirana izvan granica Hrvatske i to u Austriji (Badenu) i to je samo po sebi veličanstvena stvar. To je i potvrda povijesnih veza Hrvatske i Austrije. Bit će ovo velika stvar i za Sinjsku alku, i za Sinj, i za Baden, ali i za sve Hrvate, Austrijance i ostale koji žive u Austriji. Ovim putem sve pozivam na ovaj veličanstveni događaj. Baden nije znao, nije poznavao Sinj, niti je Sinj znao, poznavao Baden.
Austrija
Spor oko previsokog minimalnog dohotka u Beču. Pojedini političari smatraju da se isplaćuje previše novca
U Beču je posebna sjednica na temu minimalnog dohotka dovela do ranog početka jeseni u bečkom gradskom parlamentu. FPÖ je u srijedu iskoristio slučaj sirijske obitelji u Beču sa sedmero djece kako bi doveo u pitanje trenutni sustav socijalne skrbi.
SPÖ je branio sustav socijalne skrbi i obranio se od poziva saveznih političara. Mogli su se čuti i predizborni tonovi vezani uz predstojeće izbore za Nacionalna vijeća.
Čelnik bečkog FPÖ-a Dominik Nepp traži da se socijalne naknade poput minimalnog dohotka ubuduće isplaćuju samo građanima Austrije. Aktualan je slučaj sirijske obitelji s pravom na azil koja prima 4600 eura bečke socijalne pomoći. To je “72.000 eura godišnje za nečinjenje ničega”, izračunala je Slobodarska stranka u gradskoj vijećnici i želi znati od gradonačelnika Michaela Ludwiga (SPÖ): “Kako to objasniti radnom stanovništvu?”
Jörg Konrad iz NEOS-a podsjetio je FPÖ na njegovu odgovornost u bivšoj vladi s ÖVP-om. “Ovom odlukom zadali ste našoj zemlji društveno-politički nered iz čisto populističkih razloga”, kritizirao je. No, “apsolutno je jasno” da se rad mora isplatiti. NEOS stoga poziva na jedinstveni sustav kojim bi upravljao AMS. Stoga se zalagao za sudjelovanje ružičaste vlade nakon izbora za Nacionalno vijeće.
Za Judith Pühringer iz Zelene stranke, FPÖ svojim posebnim sastankom vodi “posao sramote i posao podjela”. Tvrdila je da je oko lipnja većina primatelja minimalnog osiguranja radila i da su jednostavno trebali nadopuniti svoje niske plaće. “Minimalna sigurnost je društvena mreža neophodna za preživljavanje” i “čin solidarnosti”, rekla je Pühringer, koja je također kritizirala tirkizno-plavu reformu socijalne skrbi.
Govor Caroline Hungerländer (ÖVP) bio je prilično FPÖ-težak. Bečka vlada potiče unutarnju migraciju kroz socijalni sustav koji je na snazi u saveznoj prijestolnici. “To je previše”, rekla je zastupnica o useljavanju ljudi iz “stranih kultura”. Više od polovice onih koji primaju minimalni dohodak također su državljani trećih zemalja. ÖVP stoga poziva na kliznu ljestvicu za obitelji s više djece i hitnu primjenu osnovnog zakona o socijalnoj skrbi i u Beču.
Kurt Wagner iz gradonačelnikove stranke SPÖ također je sastanak koji je inicirala Slobodarska stranka doživio kao još jedan pokušaj podjele ljudi. Naravno, branio je bečki sustav socijalne skrbi: “Humanitarnu pomoć pružamo pristojno i dostojanstveno. Pomažemo ljudima tamo gdje im je potrebno. Ne trebaju nam savjeti na saveznoj razini, savezne države se trebaju dogovoriti.”
Austrija
Radi prosvjeda 2. listopada bečki privatni vrtići neće raditi
Privatni dječji vrtići u Beču ostat će zatvoreni 2. listopada 2024. Nastavljaju svoje sastanke u tvrtki. Njihovi sindikati traže jedinstven okvirni zakon.
Pod motom „Dosta je bilo – jedan zakon za sve!“, djelatnici vrtića održat će 2. listopada svoje poslovne sastanke na javnim prostorima. Nakon nekoliko sastanaka posljednjih godina na kojima je sudjelovalo više tisuća zaposlenika oni sada žele nastaviti s pritiscima. Objekti će ostati zatvoreni na ovaj dan. Prosvjede podržavaju sindikati GPA i Vida.
Unatoč početnim pozitivnim pomacima, i dalje postoji velika potreba za djelovanjem u području osnovnoškolskog obrazovanja djece. Sastanci poduzeća imaju za cilj pokazati hitnost zahtjeva budućim državnim dužnosnicima.
Uz poboljšanje omjera skrbi za djecu, smanjenje broja djece u skupinama i dovoljno vremena za pripremu i praćenje, ovaj put fokus je na zahtjevu za jedinstvenim nacionalnim okvirnim zakonom.
U Beču više od 99.500 djece pohađa vrtiće. Oko 63.000 te djece smješteno je u privatnim vrtićima. Posljednje veće demonstracije održane su prije nešto više od godinu dana, tada zajedno s osobljem gradskih vrtića u Beču i učiteljima u slobodno vrijeme iz školskog poslijepodnevnog boravka.
Austrija
Zamjenik gradonačelnika Beča želi da osnovna škola u Austriji traje šest umjesto četiri godine
Bečki gradski vijećnik za obrazovanje Christoph Wiederkehr smatra da bi osnovna škola trebala trajati šest umjesto četiri godine. Trenutno se djeca prerano odvajaju u srednju školu, rekao je u intervjuu za “Vienna Today” o izborima za Nacionalno vijeće.
Kako prenosi ORF, Christoph Wiederkehr, gradski vijećnik NEOS-a za obrazovanje, u intervjuu za “Wien aktuell” poziva na brzu i hitnu promjenu obrazovnog sustava kako bi se djeca bolje pripremila za samostalan i uspješan život. U tu svrhu predlaže produljenje osnovne škole za dvije godine jer je takva škola usmjerena na dijete i dobro funkcionira. Kritičan je prema ranom odvajanju djece u srednju školu i zalaže se za davanje više vremena djeci u osnovnoj školi. Time bi se smanjio i pritisak s učenika i roditelja, jer se četvrti razred osnovne škole često doživljava kao veliki teret.
Wiederkehr u svojoj knjizi “Stvaranje obrazovanja” također kritizira Ministarstvo obrazovanja i uprave za obrazovanje. Obrazovni federalizam vidi kao prepreku zajedničkim rješenjima i reformama u interesu djece. U razgovoru s glavnim urednikom bečkog ORF-a Oliverom Ortnerom kritizirao je i bečki učiteljski sindikat koji, po njegovom mišljenju, blokira reforme i ne djeluje u interesu djece. Istodobno, u Beču i Austriji postoji manjak učitelja, čemu se NEOS želi suprotstaviti. Na izborima za Nacionalno vijeće 2019., NEOS je postigao 9,9 posto u Beču, a trenutna istraživanja također stavljaju stranku između osam i jedanaest posto u cijeloj zemlji.
Drugi fokus Wiederkehrove reforme obrazovanja je sektor osnovnog obrazovanja. Ponovno se zalaže za drugu obaveznu godinu vrtića jer je i to dobro za usvajanje jezika. Prema Statističkom uredu Austrije, gotovo polovica svih bečkih školaraca ne govori njemački u svakodnevnom životu. Jezična barijera vidljiva je i u školama, jer 14 posto bečkih osnovnoškolaca ne može pratiti nastavu zbog nepoznavanja njemačkog jezika. Beč se stoga oslanja na jezičnu podršku kako bi se tome suprotstavio.
Wiederkehr također poziva Ministarstvo obrazovanja da izradi indeks mogućnosti za škole kako bi se bolje pomoglo onima s posebnim izazovima. Osim toga, trebala bi postojati lekcija demokracije s početkom u osnovnoj školi kako bi se djeca u ranoj dobi naučila važnim vrijednostima kao što su jednakost i poštivanje zakona.
U području maloljetničkog kriminala Wiederkehr ne vidi uspjeha u podučavanju demokracije, već se oslanja na prisutnost policije i deportaciju stranih kriminalaca. Podržava poziv SPÖ-a za 1000 novih policajaca i ističe važnost pojačane suradnje sa školama. Prema Wiederkehr-u, ta je suradnja već dovela do smanjenja obustava u školama.
Wiederkehr je negativno reagirao na prijedlog čelnika FPÖ Beča Dominika Neppa da se u školama uvedu pomoćni zadaci i opisao ga kao “moronski prijedlog”. Djelomično odgovornim za manjak nastavnika smatra FPÖ jer kao dio vlade nije poduzeo nikakve mjere za poboljšanje situacije.
You must be logged in to post a comment Login