Deset godina nakon velike izbjegličke krize, čelnik Austrijskog zavoda za zapošljavanje (AMS) Johannes Kopf ocjenjuje da su postignuti značajni pomaci u integraciji, ali i da postoje ozbiljni izazovi. U intervjuu za tjednik profil izjavio je kako je integracija na tržište rada skupa, ali nužna:

“Neintegracija je skuplja od integracije. Jedan tečaj njemačkog jezika je jeftiniji od jednog mjeseca socijalne pomoći”, naglasio je Kopf.

Napredak izbjeglica, iznenađenje s Afganistancima

Prema podacima AMS-a, 57 posto osoba koje su stigle u Austriju 2015./2016. danas ima zaposlenje. Posebno ga je pozitivno iznenadila integracija Afganistanaca:

“Svi smo mislili da će to biti gotovo nemoguće zbog niske razine kvalifikacija, ali njihova integracijska krivulja bila je puno strmija nego što sam očekivao.”

S druge strane, integracija Sirijaca odvija se sporije, unatoč njihovoj većoj prosječnoj obrazovanosti. Kao primjer, Kopf je naveo dugotrajan proces priznavanja diploma liječnika, koji u prosjeku traje tri godine i zahtijeva izvrsno znanje njemačkog jezika.

Poseban izazov – žene

Najveće brige AMS-u zadaje niska zaposlenost žena iz Sirije i Afganistana. Mnoge se povlače s tržišta rada čim muž počne zarađivati, što rezultira izuzetno niskim stopama zaposlenosti.

“Zaposlenost žena iz Sirije i Afganistana je na razini Austrijanki iz 1960-ih i 1970-ih – radi se uglavnom o ženama koje ostaju kod kuće. Problem nastaje kada i njihove kćeri počnu slijediti isti obrazac i ne prijavljuju se za posao,” upozorio je Kopf.

Na pitanje je li nošenje marame prepreka pri zapošljavanju, odgovorio je kako to u nekim zanimanjima može biti ograničenje, ali da se radi o pojedinačnim slučajevima, a ne o raširenom problemu.

Reforma socijalne pomoći

Kopf je pozvao na uvođenje jedinstvenog sustava socijalne pomoći na nacionalnoj razini. Trenutno se visina naknada razlikuje po austrijskim saveznim pokrajinama, što smatra nepravednim.

“Ako roditelji s niskom kvalifikacijom imaju mnogo djece, primaju više nego što bi mogli zaraditi na tržištu rada. To stvara problem, ali ako želimo suzbiti dječje siromaštvo, moramo tim obiteljima osigurati više sredstava. Dječje siromaštvo je užasno jer djeci oduzima mogućnost razvoja i interesa,” izjavio je Kopf.

Ukrajinska kriza i nova iskustva

Kopf je ukazao i na propuste nakon dolaska ukrajinskih izbjeglica 2022. godine. Dok je u Gornjoj Austriji zaposlenost Ukrajinki danas najviša, u Beču se rezultati vide tek sada. Jedan od razloga je što su mnogi Ukrajinci godinama vjerovali da će se uskoro vratiti kući, pa nisu ulagali u dodatno obrazovanje ili obuku.

Uloga majki i lokalnih zajednica

Šef AMS-a naglasio je važnost integracije kroz majke i njihovu povezanost s društvom putem djece i obrazovnog sustava. Smatra da bi rezultati bili bolji da su obitelji bile ravnomjernije raspoređene po austrijskim općinama.

Također je upozorio na probleme u Beču, gdje učitelji sve češće izvještavaju da u razredu imaju tek dvoje djece čiji je materinji jezik njemački: