Na račune Hrvata iz inozemstva uplaćena je čak 5,1 milijarda eura, piše u uskršnjem trobroju Jutarnji list, navodeći da je priljev novca skočio 20 posto, najviše zbog povećanja dohotka onih koji rade za nekog stranog poslodavca, a žive u Hrvatskoj.

Iznos novca koji bližnjima šalju iseljenici iz inozemstva i naknade hrvatskih radnika zaposlenih u stranim kompanijama lani je dosegnuo 5,1 milijardu eura, što znači da su u odnosu na prethodnu godinu ‘osobne doznake’ uvećane za 880 milijuna eura ili 20,6 posto.

U prošloj godini, pokazuju podaci HNB-a, uvećane su za 23,8 posto, na 2,7 milijardi eura. Istodobno su ‘osobni transferi’ iseljenika iz tradicionalnih odredišta hrvatskih emigranata kao što su Njemačka, Švicarska, SAD i Italija rasli za 17,1 posto, na 2,4 milijarde eura.

Tako snažan rast priljeva novca iz inozemstva na račune građana, prema objašnjenju HNB-a, ne odstupa značajnije od trendova proteklih godina, ‘posebno uzmu li se u obzir inflacijska kretanja u zemlji i inozemstvu’.

Ipak, prije se očekivalo da će sa slabljenjem emigracijskog vala kopnjeti i inozemne uplate, ali to se, očito, nije dogodilo. Kao jedno od mogućih objašnjenja može se čuti da je i dalje dobro stanje na tržištu rada u zemljama u koje su emigranti odlazili.

Primjerice, da su zaposleni i u deficitarnim zanimanjima te da su u uvjetima rastuće inflacije uspjeli dogovoriti veće povišice. Brojke ujedno upućuju da sve više Hrvata odlazi raditi u susjedne zemlje.

Slovenija je, primjerice, nedavno objavila da je krajem prošle godine imala više od 12.800 stranih prekograničnih radnih migranata, dva i pol puta više nego godinu prije, ‘a najviše ih je bilo iz susjedne Hrvatske’, piše novinarka Jutarnjeg lista Marina Klepo.