Austrijski ministar gospodarstva Wolfgang Hattmannsdorfer prije nekoliko je dana poručio kako vidi “svjetlo na kraju tunela” te da je najgori dio gospodarske krize prošao. “No iskreno kažem, postoji nekoliko čimbenika koji optimizam pretvaraju u ‘oprezni optimizam’”, istaknuo je.

Znatno suzdržanije su aktualne analize Instituta za trgovinu, prodaju i marketing pri Sveučilištu Johannes Kepler. Prema njihovim procjenama, uzlazni trendovi mogu se očekivati tek tijekom godine.

Gospodarska nesigurnost, rast nezaposlenosti i i dalje visoka inflacija dovode do toga da stanovnici Austrije ni u 2026. godini ne očekuju poboljšanje vlastite financijske situacije. Omjer pozitivnih i negativnih procjena na prijelazu 2025./2026. ostaje na minus sedam postotnih bodova.

Podsjetimo na stanje u gospodarstvu: klima u maloprodaji u godišnjem prosjeku 2025. poboljšala se tek neznatno, s minus šest postotnih bodova u 2024. na minus pet. Izgledi za prvo tromjesečje također su suzdržani, a saldo iznosi minus dvanaest postotnih bodova.

Prvi pokazatelji doduše upućuju na moguće poboljšanje gospodarske situacije, no rast cijena i dalje snažno opterećuje potrošače. U skladu s time, očekivanja maloprodaje za prvo tromjesečje nisu povoljnija nego prošle godine.

Međusobne blokade, ističe vodstvo instituta, čine kratkoročni gospodarski oporavak malo vjerojatnim. Trgovce se poziva da pošalju jasne i razumljive signale, poput stabilnosti cjenovnih strategija te pouzdanosti u kvaliteti ponude i usluga, kako bi se očekivanja postupno stabilizirala i ponovno izgradilo povjerenje, piše Heute.

Automobilski dobavljač ZKW, sa sjedištem u Wieselburgu (okrug Scheibbs), do kraja 2027. ukinut će ukupno 600 radnih mjesta. Najviše će biti pogođen upravo pogon u Wieselburgu, gdje će nestati oko 570 radnih mjesta, objavila je tvrtka u utorak u priopćenju za javnost.

Konkretno, u ZKW Groupi u Wieselburgu bit će ukinuto oko 100 radnih mjesta, dok će se u tvrtki ZKW Lichtsysteme na istoj lokaciji smanjiti broj zaposlenih za dodatnih 470. Za pogođene zaposlenice i zaposlenike predviđen je dobrovoljni socijalni plan, a pregovori o njegovim uvjetima već su zaključeni, navodi se iz tvrtke.

„Kao odgovoran poslodavac i jedan od najvećih u regiji, prilagodba broja zaposlenih tržišnim uvjetima bila je teška, ali nužna odluka kako bi se osigurao dugoročni opstanak lokacije“, izjavio je Hermann Seitz, direktor lokacije ZKW Lichtsysteme GmbH u Wieselburgu.

Automobilska industrija pod snažnim pritiskom

„I na našim austrijskim lokacijama bit će nužne uštede na svim razinama. Unatoč tome, znanje i ključne kompetencije iz Austrije čine temelj budućeg uspjeha ZKW-a“, poručio je izvršni direktor ZKW Groupa Wonyong Hwang, uz naglasak na opredijeljenost tvrtke za nastavak poslovanja u Austriji.

Operativni direktor pogona u Wieselburgu Andreas Nix izjavio je da se automobilska industrija u Europi i Sjevernoj Americi nalazi u ozbiljnoj krizi. Kao razloge naveo je snažno promjenjive prodajne brojke te odgode ili potpuno ukidanje pojedinih modela. „Zbog toga u sljedeće dvije godine očekujemo znatan pad prihoda“, rekao je Nix, dodavši da ZKW planira sve više ulagati u umjetnu inteligenciju i automatizacijske tehnologije kako bi ostao konkurentan.

Četvrtina zaposlenih ostaje bez posla

Predstavnik zaposlenika Thomas Matuska iz sindikalnog vijeća ZKW Groupa izjavio je da se među radnicima već neko vrijeme očekivao pad broja zaposlenih zbog teške tržišne situacije. „Zaposlenici su jučer doznali vijest i, naravno, riječ je o katastrofi. Radi se o četvrtini radne snage na lokaciji u Wieselburgu“, rekao je Matuska.

Dodao je kako su zaposlenici reagirali „prilično sabrano“, podsjetivši da je prije tri godine na istoj lokaciji već ukinuto 600 radnih mjesta. Tada uvedeni socijalni plan sada je produljen.

Lokalna zajednica i političke reakcije

Gradonačelnik Wieselburga Josef Leitner (SPÖ) naglasio je da je ključno osigurati nove profesionalne perspektive za pogođene radnike. U pisanom priopćenju naveo je da je gradska uprava u stalnom kontaktu s upravom tvrtke i sindikatom te da će se nastaviti suradnja na osiguravanju budućnosti regije.

S druge strane, glasnogovornica FPÖ-a za gospodarstvo i zastupnica u Nacionalnom vijeću Barbara Kolm ocijenila je ukidanje radnih mjesta kao „posljedicu višegodišnjeg urušavanja poslovne lokacije“, pozvavši na „radikalni zaokret“ i snažnu gospodarsku strategiju.

Globalni program smanjenja troškova

Na globalnoj razini ZKW planira do kraja 2027. smanjiti broj zaposlenih za oko 25 posto, što odgovara približno 2.300 radnih mjesta. Tvrtka najavljuje opsežan program smanjenja troškova i povećanja učinkovitosti, s ciljem jačanja operativne sposobnosti i fokusa na ključne djelatnosti.

ZKW Group, koja je od 2018. u vlasništvu južnokorejskog koncerna LG, posluje na ukupno 12 lokacija diljem svijeta. Prema vlastitim podacima, 2024. godine zapošljavala je oko 10.000 ljudi te ostvarila prihod od približno 1,55 milijardi eura.

Ako usred zime uđete u neku crkvu u Švedskoj, u jednoj od niša primijetit ćete prigušeno svjetlo. Gusti niz zapaljenih svijeća, koje su posjetitelji upalili u spomen na voljenu osobu, pruža trenutak tišine i odmora od užurbanosti suvremenog života.

Nekada je tu kontemplativnu atmosferu remetio tek zvuk kovanica koje su padale u metalnu kutiju za priloge. Danas je i to nestalo. Svijeće su ostale, ali kutiju za novac često je zamijenio – QR-kod.

Umjesto da kopaju po novčanicima, vjernici i posjetitelji danas putem Swisha, sveprisutne aplikacije za plaćanje, uplaćuju nekoliko kruna crkvi. Zvuk metala zamijenilo je tiho zujanje mobitela koje potvrđuje da je uplata izvršena.

Sjever Europe gotovo bez gotovine

Europa – ili barem njezin sjever – gotovo je zaboravila na gotovinu. U Norveškoj i Švedskoj kovanice i novčanice nestaju jednako brzo kao i Vikinzi ili nekadašnje IKEA-ine dnevne deke. U Švedskoj se čak 90 posto kupnji obavlja digitalnim putem, a samo polovica građana koristi gotovinu barem jednom mjesečno.

Dok Japanci i dalje drže papirnate i metalne jene u vrijednosti od oko 22 posto BDP-a u novčanicima i ispod madraca (ili futona), u Švedskoj taj udio iznosi manje od 1 posto.

Drugi dijelovi Europe postupno ih slijede. U južnoj Europi gotovina je još uvijek uobičajena – dijelom zbog nižeg životnog standarda, dijelom zbog toga što manji poduzetnici ne prijavljuju uvijek sav prihod poreznim vlastima. Njemačka i Austrija i dalje gaje posebnu naklonost prema fizičkom novcu, cijeneći privatnost koju on pruža u svjetlu povijesti represivnih režima.

Gotovina se povlači, ali ne nestaje

Ipak, čak i tamo se gotovina sve rjeđe koristi. U Europi ima upola manje bankomata po stanovniku nego u SAD-u, a njihov broj i dalje opada. U Danskoj banke drže toliko malo gotovine da je pljačkašima više ni ne vrijedi napadati ih.

Nekada se digitalni prijenos novca smatrao vrhuncem modernosti – unatoč prosvjedima uličnih svirača, prosjaka i utajivača poreza. Političari već godinama potiču bezgotovinsko plaćanje kako bi se suzbila siva ekonomija i pranje novca.

Grčka je, primjerice, obvezala tvrtke, restorane i taksiste da prihvaćaju kartice i izdaju račune. Europska unija postavila je ograničenja za gotovinska plaćanja i potaknula države članice da zabrane korištenje novčanica za veće poslovne transakcije.

Europska središnja banka je 2019. prestala izdavati novčanicu od 500 eura – rijetku u svakodnevnoj uporabi, ali često povezivanu sa sumnjivim poslovima, zbog čega je dobila nadimak „Bin Laden“.

Potrošači su odlučili – ali sada se kolebaju

Unatoč protivljenju dijela javnosti, osobito populističke desnice koja gotovinu naziva „tiskanom slobodom“, potrošači su glasali – novčanikom. U eurozoni se 2016. gotovina koristila u 79 posto osobnih transakcija, a 2024. taj je udio pao na 52 posto, pri čemu su kartice dominantne kod većih iznosa.

Mnogi kafići i trgovine shvatili su da im kartično plaćanje povećava promet. Nakon pandemije Covid-19 gotovina je u brojnim poslovnicama postala toliko rijetka da se više nije isplatila. Godine 2024. čak 12 posto europskih poduzeća uopće nije prihvaćalo gotovinu, u usporedbi s tek 4 posto tri godine ranije. U Nizozemskoj više od trećine kina ne prima novčanice i kovanice.

Povratak gotovine – iz sigurnosnih razloga

No sada se vlasti pitaju nije li Europa otišla predaleko. Ako se već ne vraća potpuno na gotovinu, žele barem osigurati da ona ostane univerzalno prihvaćeno sredstvo plaćanja.

Presuda najvišeg suda EU-a iz 2021. potvrdila je da se gotovina u načelu mora prihvaćati. U prosincu su ministri svih 27 država članica dodatno naglasili želju da se zabrani odbijanje gotovinskih plaćanja. Prema budućem zakonu, trgovine i restorani moći će preferirati digitalna plaćanja, ali neće smjeti odbiti gotovinu.

Razloga za takav zaokret ima više. Dio građana i dalje je skeptičan prema digitalnim rješenjima. Dok su aplikacije i kartice praktične za mlađe i tehnološki pismene, starijim osobama često predstavljaju frustraciju. Neki siromašniji građani teško uopće mogu otvoriti bankovni račun.

Kad nestane struje – nestaje i novac

Još veća briga odnosi se na otpornost sustava. Digitalna plaćanja ovise o struji i internetskoj vezi. Tijekom velikih nestanaka struje u Španjolskoj prošlog proljeća, mnogi građani nisu mogli kupiti ni osnovne životne namirnice.

Postoji i geopolitički aspekt: Europa bi se mogla previše osloniti na sustave poput Vise i MasterCarda – američke tvrtke podložne političkim pritiscima. Europska središnja banka razmatra uvođenje digitalnog eura, no taj projekt je još godinama daleko.

U baltičkim i nordijskim zemljama, gdje postoji strah od sabotaža, digitalni sustavi plaćanja već mogu funkcionirati određeno vrijeme i bez struje. Ipak, ništa nije pouzdanije od gotovine.

Zato se Šveđanima već dugo savjetuje da kod kuće imaju dovoljno novca za barem tjedan dana – preporuka koju sada daje i Europska unija. Nakon godina beskontaktnog plaćanja i „swipeanja“, Europa ponovno otkriva vrijednost sitniša u džepu.