Austrija
Rekordan broj kandidata u ‘utrci’ za predsjednika
Austrijanci na ovogodišnjim saveznim predsjedničkim izborima 9. listopada imaju dosad najveći izbor kandidata za budućeg predsjednika. Unatoč velikom broju kandidata, drugi krug izbora malo je vjerojatan.
Čak i prije isteka roka za predaju, šest je kandidata prijavilo da ima potrebnih 6.000 potpisa – što je ukupno sedam sa sadašnjim predsjednikom Alexanderom Van der Bellenom, koji se natječe za drugi mandat. I on će do kraja roka za predaju (petak u 17 sati) predati potrebnih 6.000 potpisa podrške.
Van der Bellen je također izabran za saveznog predsjednika 2016. među rekordnim brojem prijavljenih, odnosno ukupno šest kandidata. Do tada se to dogodilo samo jednom, na prvim neposrednim izborima 1951. godine. Tada je, kao i 2016., konačna odluka donesena tek u drugom krugu. Što je više prijavljenih, manja je vjerojatnost da će netko od njih uspjeti objediniti više od 50 posto glasova potrebnih za izbor.
Ove godine, međutim, većina anketa, unatoč rekordnom broju kandidata, pretpostavlja da drugog kruga izbora neće biti. U anketama, Van der Bellen stalno ima više od 50 posto. A među prijavljenima je samo jedan kandidat (Walter Rosenkranz iz FPÖ-a) kojeg je nominirala parlamentarna stranka – i stoga se može nadati njihovoj moći mobilizacije u cijeloj Austriji.
Takva nevoljkost parlamentarnih stranaka relativno je neuobičajena za predsjedničke izbore. Nikada dosad nije bio slučaj da u izbornoj utrci nema kandidata koji dolazi iz redova SPÖ-a ili ÖVP-a ili kojeg je barem predložila jedna od dvije najveće austrijske stranke.
Žene također nisu uopće zastupljene na glasačkim listićima ove godine. Na šest izbora od 1986. bilo je drugačije, 1998. bila su čak dvije kandidatkinje. Ali općenito je bilo malo žena kandidatkinja za Hofburg: od 36 ljudi koji su se natjecali (do 2016.) (ponekad dvaput), bilo je samo sedam žena. Na prvim predsjednički izborima 1951. godine bila je jedna kandidatkinja (Ludovica Hainisch). Ali na sljedećih šest predsjedničkih izbora (od 1957. do 1980.), Austrijanci su mogli birati samo između dva ili tri muškarca. To se promijenilo 1986.: Freda Meissner-Blau (Zeleni) bila je druga kandidatkinja za Hofburg, a od tada je na glasačkom listiću uvijek bila barem jedna žena.
Ukupan broj prijavljenih bio je dosta promjenljiv: odmah na početku bilo ih je šest, a zatim na šest predsjedničkih izbora samo dva ili tri. Godine 1986. broj se popeo na četiri, 1992. ostao je na četiri, a 1998. pet, 2004. dva, 2010. tri, 2016. šest – a ove godine (koliko je poznato) bit će ih sedam.
Austrija
Hoće li radnici u Austriji raditi više: Sve više poziva
Ministrica za ustav Karoline Edtstadler (ÖVP) razumije želju industrije za 41-satnim tjednom. “Ako želimo održati svoj prosperitet, moramo raditi više umjesto manje”, rekla je u utorak. “Ljevičarski snovi” o smanjenju radnog vremena “neće uspjeti”.
“Bit će potrebno raditi više nego manje”, rekla je Edtstadler na događaju u Haus der Industrie. Poslijepodne je iz njezinog ureda za “Krone” rečeno da je ministrica “jasno protiv smanjenja radnog vremena”, ali da to ne treba shvatiti kao obvezu na 41-satni radni tjedan. Potrebno je stvoriti više poticaja kako bi se ljudi “uopće zaposlili, a također i potpuno zaposlili, a radni učinak napokon ponovno postao isplativ”.
Recepti koje ima na umu su smanjenje troškova izvan plaće, bonus za puno radno vrijeme i neoporezivi prekovremeni rad.
Drugi problem Edtstadler vidi u “ugovorima o visokim plaćama”. Radi se o tome da ne stavljamo dodatno opterećenje na gospodarstvo. Zbog toga je povukla i nacionalni klimatski plan kolegice Leonore Gewessler (Zeleni). To nije bilo koordinirano i sadržavalo je jednostrane mjere, od kojih neke ne bi bile u interesu Austrije.
Raspravu o produljenju radnog vremena pokrenulo je industrijsko udruženje. Glavni tajnik Christoph Neumayer također je u ponedjeljak govorio o “bezbrojnom broju državnih praznika” u Austriji – problemu koji treba riješiti.
Kritike su odmah stigle iz sindikata i SPÖ-a. Ovo je “uvreda za zaposlenike koji su svojom spremnošću da rade učinili našu zemlju jednom od najbogatijih u Europi”, rekla je predsjednica GPA Barbara Teiber. S njihove strane, kraće radno vrijeme bilo bi pošteno.
Savezni direktor SPÖ-a Klaus Seltenheim dao je sličnu izjavu, rekavši da vidi “sljedeći napad na radnike”. Tvrtke su imale velike koristi od povećane produktivnosti proteklih desetljeća, a zaposlenici moraju “konačno dobiti dio kolača”.
Savezna izvršna direktorica ÖGB-a Ingrid Reischl reagirala je “užasnuto” na izjave Edtstadler: “Činjenica da se savezna vlada sada pridružuje zboru predvođenom industrijskom udrugom i također poziva na produljenje radnog vremena potpuno je apsurdna. Moto mora biti smanjiti radno vrijeme, a ne povećati ga.”
Austrija
Ćevapi od jedan euro stvorili veliku gužvu u Beču
U 10. bečkom okrugu u utorak u 15 sati svoj treći lokal otvorio je jedan balkanski restoran. 300 porcija ćevapčića bilo je na promotivnoj akciju po jedan euro.
Balkanska kompanija je otvaranje u 10. okrugu najavila na društvenim mrežama poput Instagrama i Tiktoka, a istaknuta je i promotivna cijena. Stotine Bečana nisu propustile ovu ponudu – u samo 90 minuta kupcima je isporučeno preko 300 porcija od 1 euro.
Velika gužva vladala je na otvaranju.
Austrija
U Beču sobu od 12 kvadrata iznajmljivali za 1000 eura, sve je otkriveno
Ekipa ORF-a otkriva nove slučajeve bečke iznajmljivačke mafije koja sirotinjskim četvrtima naplaćuje stravične iznose.
U prošlosti su već otkriveni slučajevi u kojima su sumnjivi stanodavci od izbjeglica tražili stotine eura – a zauzvrat su im davali zapuštene sobe u kojima su pogođeni zapravo morali preživjeti umjesto da žive. Opsežne racije u Brigittenau otkrile su nevjerojatne uvjete: dvije stare zgrade vlasnici su iznajmljivali po iznimno visokim cijenama ratnim izbjeglicama iz Sirije, Iraka ili Afganistana – s plijesni posvuda, neovlaštenim sanitarnim čvorovima i priključkom na struju.
Financijska policija pokrenula je izvide zbog sumnje u osnivanje lažnih tvrtki, a istražuje se i utaja poreza. Sada postoje novi slučajevi sirotinjskih četvrti “bečke rent-mafije”, kako ih je u utorak navečer razotkrio i nazvao ORF-ov “Report”. Mnogi od stanova u tri kuće u Vienna-Favoritenu dizajnirani su “kao stanovi puni madraca”.
Novinar ORF-a Yilmaz Gülüm izvješćuje o lokalnoj inspekciji ORF-a: “Nijedan od stanova nema funkcionalno grijanje, plijesan i smeće su sveprisutni problemi. Mnogi su stanovi dizajnirani: do četiri mlada Sirijca spavaju u sobi koja je jedva veća od 12 kvadratnih metara naplaćuje se 250 eura po osobi mjesečno.” To znači za sobu od 12 četvornih metara s ne više od jednog madraca, stanodavac je inkasirao 1000 eura.
Prema riječima Gülüma, snimanje je prijetilo da postane opasno, a situacija je eskalirala zbog lokalne inspekcije: “Odgovorni su nas pokušali otjerati tijekom snimanja. Nisu uspjeli.
You must be logged in to post a comment Login