U Austriji se bilježi porast nataliteta, no taj trend u velikoj je mjeri povezan s migrantskim stanovništvom. Posebno u Beču, značajan broj novorođene djece ima državljanstvo neke druge zemlje, a u pojedinim gradskim okruzima već svaka druga beba nema austrijsko državljanstvo.

Prema podacima Statističkog zavoda Austrije, oko 40,5 posto djece rođene tijekom 2024. godine imalo je strano državljanstvo. Prije dvadeset godina taj je udio iznosio približno 20 posto, što upućuje na dugoročnu promjenu demografske strukture stanovništva.

U bečkim okruzima Favoriten, Ottakring i Rudolfsheim-Fünfhaus, gdje živi velik broj stanovnika migrantskog podrijetla, udio novorođenih bez austrijskog državljanstva doseže i do 50 posto.

Političke i društvene posljedice

Ovakav razvoj ima i političke posljedice, budući da ti novi stanovnici Austrije nemaju ni aktivno ni pasivno biračko pravo. Kako bi stekli pravo glasa, potrebno je zatražiti austrijsko državljanstvo, a taj je proces povezan s brojnim administrativnim preprekama te znatnim financijskim troškovima.

„U jednom trenutku, osobito u Beču, mora se postaviti pitanje koliki je legitimitet izabranih predstavnika kada sve veći udio stanovništva nema pravo glasa“, upozorava Judith Kolenberger sa Sveučilišta u Beču.

Kolenberger predlaže da djeca roditelja koji imaju zakonit boravak u Austriji, redovito plaćaju poreze i zaposleni su, dobiju austrijsko državljanstvo već pri rođenju.

Nedostatak političke podrške

Međutim, taj prijedlog trenutačno nema potporu političkih stranaka. Većina njih odbacuje mogućnost lakšeg i bržeg stjecanja austrijskog državljanstva, pozivajući se na potrebu zadržavanja postojećih zakonskih uvjeta.