Connect with us

Austrija

Prvi grad u Austriji ograničio temperaturu grijanja u državnim ustanovama

Objavljeno

na

Moto nadolazeće jeseni i zime je: Uštedite na troškovima grijanja. Savezna i državna vlada raspravljaju o tome treba li sniziti temperaturu u javnim zgradama. Grad Villach je u tom pogledu ‘pionir’.

Dok savezna i pokrajinska vlada u Austriji o tome još raspravljaju, Villach preuzima pionirsku ulogu. Od nadolazećeg razdoblja grijanja vrijedi: 20 stupnjeva u uredima javnih zgrada i dvanaest stupnjeva na hodnicima. Time grad Villach želi uštedjeti 20 posto troškova energije. “Jasno je da će ova zima biti izazovna. Potrebne su dodatne mjere i o njima smo također odlučili s vlastitom radnom skupinom i pristankom gradskih vlasti“, kaže Wolfgang Kofler iz Magistrata Villacha.

Prema Koflerovim riječima, ne samo da se snižava sobna temperatura u javnim zgradama, već se skraćuje i vrijeme paljenja božićne rasvjete te se zasad ne koristi topla voda.

Međutim, liječnik medicine rada Steve-Oliver Müller-Muttonen ima kritički stav o tome, čak i ako je zakonski prihvatljivo. “Prosječna temperatura u našim uredima je oko 22 stupnja, ako bi se to spustilo na 19 stupnjeva, to bi zakonski bilo u redu. Međutim, znamo da ako je dobrobit zaposlenika narušena, tada dolazi do smanjenja učinka ili neugodnog osjećaja na radnom mjestu,” kaže Müller-Muttonen.

Pokrajina Koruška još se ne želi obvezati. Najprije bi radna skupina trebala obraditi temu. Iako će biti preporuka za štednju, jasno je da snižavanje temperature u zgradama ne bi trebalo utjecati na djecu i mlade. “Posebno što se tiče djece i mladih, ne mogu zamisliti da budu ostavljeni u hladnim školama. Naprotiv, moramo se pobrinuti da temperature budu takve da je učenje lako”, kaže Gerd Kurath iz državne službe za medije.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Hoće li radnici u Austriji raditi više: Sve više poziva

Objavljeno

na

Ministrica za ustav Karoline Edtstadler (ÖVP) razumije želju industrije za 41-satnim tjednom. “Ako želimo održati svoj prosperitet, moramo raditi više umjesto manje”, rekla je u utorak. “Ljevičarski snovi” o smanjenju radnog vremena “neće uspjeti”.

“Bit će potrebno raditi više nego manje”, rekla je Edtstadler na događaju u Haus der Industrie. Poslijepodne je iz njezinog ureda za “Krone” rečeno da je ministrica “jasno protiv smanjenja radnog vremena”, ali da to ne treba shvatiti kao obvezu na 41-satni radni tjedan. Potrebno je stvoriti više poticaja kako bi se ljudi “uopće zaposlili, a također i potpuno zaposlili, a radni učinak napokon ponovno postao isplativ”. 

Recepti koje ima na umu su smanjenje troškova izvan plaće, bonus za puno radno vrijeme i neoporezivi prekovremeni rad.

Drugi problem Edtstadler vidi u “ugovorima o visokim plaćama”. Radi se o tome da ne stavljamo dodatno opterećenje na gospodarstvo. Zbog toga je povukla i nacionalni klimatski plan kolegice Leonore Gewessler (Zeleni). To nije bilo koordinirano i sadržavalo je jednostrane mjere, od kojih neke ne bi bile u interesu Austrije.

Raspravu o produljenju radnog vremena pokrenulo je industrijsko udruženje. Glavni tajnik Christoph Neumayer također je u ponedjeljak govorio o “bezbrojnom broju državnih praznika” u Austriji – problemu koji treba riješiti.

Kritike su odmah stigle iz sindikata i SPÖ-a. Ovo je “uvreda za zaposlenike koji su svojom spremnošću da rade učinili našu zemlju jednom od najbogatijih u Europi”, rekla je predsjednica GPA Barbara Teiber. S njihove strane, kraće radno vrijeme bilo bi pošteno.

Savezni direktor SPÖ-a Klaus Seltenheim dao je sličnu izjavu, rekavši da vidi “sljedeći napad na radnike”. Tvrtke su imale velike koristi od povećane produktivnosti proteklih desetljeća, a zaposlenici moraju “konačno dobiti dio kolača”.

Savezna izvršna direktorica ÖGB-a Ingrid Reischl reagirala je “užasnuto” na izjave Edtstadler: “Činjenica da se savezna vlada sada pridružuje zboru predvođenom industrijskom udrugom i također poziva na produljenje radnog vremena potpuno je apsurdna. Moto mora biti smanjiti radno vrijeme, a ne povećati ga.”

Nastavi čitati

Austrija

Ćevapi od jedan euro stvorili veliku gužvu u Beču

Objavljeno

na

U 10. bečkom okrugu u utorak u 15 sati svoj treći lokal otvorio je jedan balkanski restoran. 300 porcija ćevapčića bilo je na promotivnoj akciju po jedan euro.

Balkanska kompanija je otvaranje u 10. okrugu najavila na društvenim mrežama poput Instagrama i Tiktoka, a istaknuta je i promotivna cijena. Stotine Bečana nisu propustile ovu ponudu – u samo 90 minuta kupcima je isporučeno preko 300 porcija od 1 euro.

Velika gužva vladala je na otvaranju.

Nastavi čitati

Austrija

U Beču sobu od 12 kvadrata iznajmljivali za 1000 eura, sve je otkriveno

Objavljeno

na

By

Ekipa ORF-a otkriva nove slučajeve bečke iznajmljivačke mafije koja sirotinjskim četvrtima naplaćuje stravične iznose.

U prošlosti su već otkriveni slučajevi u kojima su sumnjivi stanodavci od izbjeglica tražili stotine eura – a zauzvrat su im davali zapuštene sobe u kojima su pogođeni zapravo morali preživjeti umjesto da žive. Opsežne racije u Brigittenau otkrile su nevjerojatne uvjete: dvije stare zgrade vlasnici su iznajmljivali po iznimno visokim cijenama ratnim izbjeglicama iz Sirije, Iraka ili Afganistana – s plijesni posvuda, neovlaštenim sanitarnim čvorovima i priključkom na struju.

Financijska policija pokrenula je izvide zbog sumnje u osnivanje lažnih tvrtki, a istražuje se i utaja poreza. Sada postoje novi slučajevi sirotinjskih četvrti “bečke rent-mafije”, kako ih je u utorak navečer razotkrio i nazvao ORF-ov “Report”. Mnogi od stanova u tri kuće u Vienna-Favoritenu dizajnirani su “kao stanovi puni madraca”.

Novinar ORF-a Yilmaz Gülüm izvješćuje o lokalnoj inspekciji ORF-a: “Nijedan od stanova nema funkcionalno grijanje, plijesan i smeće su sveprisutni problemi. Mnogi su stanovi dizajnirani: do četiri mlada Sirijca spavaju u sobi koja je jedva veća od 12 kvadratnih metara naplaćuje se 250 eura po osobi mjesečno.” To znači za sobu od 12 četvornih metara s ne više od jednog madraca, stanodavac je inkasirao 1000 eura.

Prema riječima Gülüma, snimanje je prijetilo da postane opasno, a situacija je eskalirala zbog lokalne inspekcije: “Odgovorni su nas pokušali otjerati tijekom snimanja. Nisu uspjeli.

Nastavi čitati
LM