Hrvatska
Profesor Grubišić: Manipuliraju podacima kako bi dokazli svoje teze, lockdown nije rješenje
Hrvatska se u blagdansko vrijeme nalazi u još jednom lockdownu. Uvođenje mjera u Hrvatskoj je išlo jako sporo. Prvo su zatvoreni kafići, restorani i teretane, a onda su javna okupljanja drastično ograničena. Potom su srednjoškolci poslani da nastavu prate online. Na koncu je u predbožićno vrijeme došla i zabrana kretanja među županijama. Obruč se stegnuo do kraja.
Priznati hrvatski financijski stručnjak i profesor na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta dr. Andrej Grubišić uvjeren je da to nije dobar put.
“Nemam ništa protiv lockdowna kada bi postojali nedvojbeni dokazi da on rješava problem epidemije”, rekao je u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju ovaj ekonomist koji upozorava da brojke ne opravdavaju zatvaranje.
“Proljetos je na južnoj polutki bila zima, dio zemalja u Južnoj Americi bio je u lockdownu, no on nije riješio njihove probleme. U Europi smo zadnjih 7 ili 8 mjeseci vidjeli različite pristupe, od liberalnog u Švedskoj, do tvrdog zatvaranja u nekim drugim zemljama. No ne vidim niti jednu državu koja je riješila problem”, upozorava Grubišić. Grubišić objašnjava da se „manipulira podacima kako bi neki dokazali svoje teze“. Upravo to se, prema njegovim riječima, događa i u Hrvatskoj.
“Pad broja zaraženih dva ili tri dana nakon uvođenja novih ograničenja ne treba automatski proglašavati uzročno-posljedičnom vezom. Ne samo zbog toga što se u tako kratkom vremenu ne mogu vidjeti stvarne posljedice mjera, nego i zbog toga što nemamo odgovor na pitanje što bi se dogodilo da tih novih mjera uopće nije bilo: bi li broj novozaraženih i onda padao”, pita se Grubišić.
Grubišić je mišljenja da lockdown nije rješenje. “Nisam siguran da je lockdown rješenje. Ovo pitanje naprosto nije crno-bijelo, jer da jest, podržao bih da se svi 10 tjedana zatvorimo u domovima i okončamo epidemiju. No, to tako ne funkcionira. Imali smo različite pristupe, a problem je ostao. Izmijenila su se godišnja doba na polutkama, a problem se ponovno pojavio čak i u nekim zemljama poput Južne Koreje koje su tvrdile da su obuzdale epidemiju”, analizira Grubišić. Politici je, kaže, puno teže prihvatiti strategiju po kojoj ne treba ništa napraviti. Za njih je to percepcijski problem.
Političari, povlačeći poteze koji nisu dobri mogu napraviti više štete nego koristi. “Smatram da bi svi trebali imati mogućnost raditi uz poštivanje epidemioloških mjera, bez zabrane rada jer ona apsolutno dovodi do diskriminacije. I zemlju i njezine građane osiromašuje. Najmudrije i najmanje bolno rješenje je da sve ostane otvoreno, a da se građani ponašaju odgovorno. Kao što pogledamo lijevo i desno kad prelazimo preko ulice, kao što znamo da možemo dobiti gripu, kao što se vežemo pojasom kad sjedamo u auto. Ne trebamo zbog toga zabraniti vožnju autom ili praviti lockdown”, poručuje Grubišić.
Lockdown koji bi potpuno zatvorio sve u zemlji na mjesec dana teoretski bi nas koštao, procjenjuje on, do 5 posto BDP-a, a problem s epidemijom bi i dalje ostao. Jedan od mitova, prema njegovim riječima, je i priča o preopterećenosti zdravstvenog sustava. Strože se mjere uvode kako bi se taj pritisak smanjio.
“Ovdje se radi o tome da zdravstveni sustav treba osposobiti, a ne ljudima zabraniti kretanje. Nama ne fali ni respiratora ni zdravstvenog osoblja. Jako puno ljudi radi u zdravstvenom sustavu i nisu svi preopterećeni. Nekoliko stotina ljudi je izrazito opterećeno, ali ne svi. Tamo gdje zdravstvenih djelatnika nedostaje, treba ih prebaciti iz drugih sredina. Osigurati im tri puta veću plaću i smještaj. To bi pomoglo puno više od politikantstva kojeg gledamo”, uvjeren je Grubišić. Dijelu znanstvenika zamjera što vuku vodu na svoj mlin, a da za to, upozorava on, često nemaju dobrih argumenata.
“To što su neki ljudi išli u školu ne znače da su obrazovani, a to što su obrazovani za neko područje ne znači da o svemu znaju sve. Pa mi smo na 80 ili 100 zaraženih imali strože mjere nego ih imamo s 3 ili 4 tisuće zaraženih. U tom postupanju naprosto nismo konzistentni. Situacija, ponavljam, nije crno bijela. Ne bih volio ideologizirati oko toga. Želim biti objektivan, a objektivnost mi sugerira da nitko tko je postupao na rigidan način problem nije riješio. I zato mislim da lockdown nije rješenje”, zaključuje Grubišić.
- Jedna od najvećih austrijskih tvrtki mogla bi otpustiti čak 500 radnika
- Austrijska policija traga za ovim muškarcem
- Tragedija u Austriji: Muškarac preminuo nakon pada u silos, pronašla ga supruga
- Pao u zračnoj luci, sada traži odštetu od čak 5,8 milijuna eura
- SWE objavio dugoročnu prognozu za ljeto: Ulazimo u La Niña fazu, evo što nas sve čeka
P.B.
Foto: Andrej Grubišić / RTL Televizija / slika zaslona
Hrvatska
Sastanak predsjednika u Sloveniji: Slovenci pozvali na ukidanje granica
Predsjednici Sloveniji susjednih zemalja, među njima i hrvatski Zoran Milanović, okupili su se u Brdu kod Kranja kako bi obilježili dvadesetu obljetnicu članstva Slovenije u Europskoj uniji.
Osim Milanovića, slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar okupila je u Brdu kod Kranja kolege iz Austrije, Italije i Mađarske – Alexandera Van der Bellena, Sergia Mattarellu i Tamasa Sulyokoa.
Proširenje Unije u njezinu je strateškom, ali i sigurnosnom interesu, složili su se sudionici sastanka na vrhu u Brdu kod Kranja u povodu 20. obljetnice slovenskog članstva u Europskoj uniji.
– Proširenje je važno. Proširenje znači veliku transformacijsku moć. Mi smo predsjednici država koje podupiru ulazak država zapadnog Balkana u Europsku uniju, uključujući Moldaviju i Gruziju, rekla je slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar. Slovenija će tim zemljama i dalje nastaviti pružati pomoć, dodala je Pirc Musar.
Austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen je podsjetio na usvajanje “povijesnih odluka o početku pregovora s Bosnom i Hercegovinom, Ukrajinom i Moldavijom”.
– Austrija podupire te odluke. Imamo svoj jasan strateški interes, a to je daljnje proširenje Europske unije. Prije svega mislim na države zapadnog Balkana, one su naše susjede. Isto tako je naš sigurnosni interes da one uđu u Uniju. Mislim da smo na pravom putu, rekao je austrijski predsjednik.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je rekao da nije sve u ispunjenju kriterija, nego da je nažalost puno i previše toga u politici, zbog čega države poput Albanije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore nisu otvorile nijedno poglavlje.
– Tu je i Srbija koja se mora odlučiti definitivno gdje politički, vrijednosno i strukturno pripada. Međutim, sve te države zajedno imaju nominalni BDP manji nego Hrvatska i Slovenija zajedno. Dakle, to je u ekonomskom smislu malen izazov i malena glavobolja za nekoga tko bi htio naći rješenje. Ali očito ne želi i za to ne možemo kriviti ni Kinu ni Rusiju. To je naš problem. Netko to zaustavlja, kazao je Milanović.
Milanović je rekao da Unija mora pronaći “nekakav put razuma da se zadovoljimo nečim što je dobro za sve nas, da pokušamo u svoje društvo dovesti one koji su nam tu blizu, a to su države zapadnog Balkana, a one koji tu nisu, to je već nešto što, bojim se, nadilazi naše mogućnosti jer EU nije Sjedinjene Američke Države, nije Peking”.
Sergio Mattarella, predsjednik Italije, podsjetio je da je Slovenija postala članica Europske unije zajedno s devet drugih zemalja 2004. godine.
– Ako želimo i dalje graditi mir, trebamo završiti europski projekt. Danas je to važnije nego ikada prije. Osobito kada govorimo o državama zapadnog Balkana, koje već 20 godina čekaju na ulazak. Naravno, ne zaboravljamo Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju, poručio je Mattarella, dodavši da je sretan što se slovenska predsjednica zauzima za punu provedbu ‘šengena’.
Naime, Pirc Musar je pozvala sve vlade susjednih zemalja Slovenije da zajedno s njom ukinu kontrole na granicama.
– Šengenski režim je veliko postignuće u Europskoj uniji i kod nas, u ovoj regiji, ta je otvorenost granica jedna od glavnih prednosti, istaknula je slovenska predsjednica.
Milanović je također rekao da je za otvorene granice između Hrvatske i Slovenije i svih drugih sudionica i članica šengenskog prostora.
– Međutim, ‘šengen’ je jako delikatna struktura i potrebno je da samo malo puhne vjetar i da se svi prehlade i to se upravo dogodilo. Slovenija je reagirala na način da je zatvorila granice. Iskreno, razumijem, ne osuđujem, ali moramo se vratiti na tvorničke postavke ‘šengena’, a to je da se slobodno putuje, poručio je Milanović.
Slovenska vlada u prosincu je donijela uredbu po kojoj se za šest mjeseci produžuje kontrola na granicama s Hrvatskom i Mađarskom. Slovenska granična kontrola trajat će do 22. lipnja 2024.
Mađarski predsjednik Tamas Sulyoko je također rekao da je njegova zemlja predana proširenju Unije te da želi “omogućiti što više pregovora o pridruživanju, što prije to bude moguće”.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je kako je veliko zadovoljstvo biti u društvu ljudi čije države i Hrvatska imaju uzorne i odlične odnose i tome u dobroj mjeri treba zahvaliti članstvu u EU-u.
– Odnose Hrvatske sa Slovenijom, našim domaćinom, mogu ocijeniti kao izvanredne, odlične u zadnje vrijeme, zadnjih godina, a što se tiče stava hrvatskih ljudi o EU-u, ne mogu govoriti u ime svih, ali sve ukazuje na to da su ljudi zadovoljni EU-om, da im je tamo OK, da je Hrvatska imala svakako korisno članstvo u EU-u, ali nažalost nije iskoristila ni blizu dovoljno koliko je mogla iskoristiti, a moramo iskoristiti jer ćemo se uskoro naći u onom društvu država koje više ne dobivaju nego daju, rekao je.
Istaknuo je kako Hrvatsku ne vidi kao nekoga tko stoji i tko je statičan, nego nekoga tko napreduje cijelo vrijeme.
– Europska unija je jedan jedinstven prostor i vrijednosti, ali nikako ne jedna uniforma i nikako ne jedan režim postrojavanja. Europsku uniju čine u velikoj mjeri nacionalne države, stari identiteti, narodi i nacije, transformirani u nacije koje postoje jako dugo. I to je nešto što ne samo da se ne može, nitko to ni ne želi izbrisati. I zato kad govorimo, kad netko govori da bi Europska unija možda trebala govoriti jednim glasom, onda treba definirati čije su to glasnice, čija je to glava, jer mislim da to nije realno. I mislim da u jednom trenutku moramo mi sami odrediti koliko je dovoljno jer mantra “ever closer union” je, recimo, jednu staru, prastaru demokraciju, najstariju od svih, britansku demokraciju, izgurala iz Europske unije, barem to oni tako kažu, a ja iz iskustva znam da to tako u velikoj mjeri jest, rekao je Milanović te dodao da moramo naći nekakav srednji put razuma “da se s nečim što je dobro za sve nas zadovoljimo, da pokušamo u svoje društvo dovesti one koji su nam tu blizu, a to su države zapadnog Balkana, uglavnom bivše Jugoslavije, ali ne samo bivše Jugoslavije, a one koji to nisu, tu je već nešto što, bojim se, nadilazi naše mogućnosti, jer Europska unija nije Sjedinjene Američke Države, nije Peking”, rekao je.
Hrvatska
Poznati rezultati izbora u Hrvatskoj: HDZ-u 61 mandat, SDP-u 42, DP-u 14 i Mostu 11 mandata
Državno izborno povjerenstvo na svojim stranicama objavljuje privremene rezultate parlamentarnih izbora.
Rezultate DIP-a kako se budu osvježavali podaci možete pratiti ovdje.
Rezultati u mandatima nakon prebrojanih 99,3 posto glasova:
HDZ i partneri su osvojili 61 mandata.
SDP i partneri osvojili su 42 mandata.
Domovinski pokret i partneri osvajaju 14 mandata.
Most i partneri 11 mandata.
Možemo i partneri 10 mandata.
IDS i partneri 2 mandata.
Nezavisna platforma Sjevera osvaja 2 mandata.
Fokus, Republika osvaja 1 mandat.
Hrvatska
Ovo su prve izlazne ankete izbora u Hrvatskoj
Prve rezultate izlaznih anketa u 19 sati objavile su tri hrvatske televizije, HRT, Nova TV i RTL.
HDZ 58
Rijeke pravde (SDP) 44
Domovinski pokret 13
Most 9
Možemo 11
