Hrvati u Austriji
POZNATI DEMOGRAF: Vratit će se dosta hrvatskih iseljenika koji su posljednjih godina napustili Hrvatsku jer zbog corona krize vani ostaju bez posla, a u Hrvatskoj se ipak osjećaju sigurnije
Zbog krize prouzrokovane pandemijom corona virusom, u Hrvatsku bi se moglo vratiti oko 50 tisuća Hrvata, mahom onih koji su Hrvatsku napustili u posljednjih nekoliko godina. Dobar dio Hrvata, koji je Hrvatsku zamijenio nekom od zapadno-europskih država mogao bi zbog posljedica corona virusa ostati bez posla, pa je realno očekivati povratak u Hrvatsku. Naime dio Hrvata, osobito onih koji su Hrvatsku napustili u zadnjem valu iseljavanja ipak se sigurnije osjeća u Hrvatskoj i kraj svojih obitelji, a vjeruju i da je zdravstveni sustav ipak bolji u Hrvatskoj, za razliku od primjerice Irske ili Engleske.
U razgovoru za Večernji list, demograf Stjepan Šterc istaknuo je sljedeće: “Vraćat će se iseljenici koji su posljednjih godina napustili Hrvatsku jer zbog krize ostaju bez posla i ne mogu plaćati skupe najamnine u EU. Očekivano je da se ljudi u ovoj situaciji vraćaju u sigurnost svog doma. Teško je procijeniti koliko će ih biti, ali ako pretpostavimo da se od ulaska Hrvatske u EU iselilo oko 350 tisuća građana i da će u krizi veliki broj njih ostati bez posla, potencijalno će se u Hrvatsku vratiti do 50-tak tisuća ljudi”.
“Ovakve krize pokazuju da je nacionalni koncept države bitan jer se sve strateške odluke država donose unutar granica. Da bismo se razvijali, moramo se oslanjati na svoje ukupno bogatstvo i stanovništvo, ono u zemlji ili izvan nje. Moramo razvijati poticajne modele za povratak iseljenih, ne samo u smislu fizičkog povratka, nego i kad je riječ o investicijama u Hrvatsku. Ako ulažu u Hrvatsku, treba ih osloboditi plaćanja nekih poreza jer se naše gospodarstvo neće moći razvijati uz ovakvu silinu prirodnog pada stanovništva.” – dodao je demograf Štefan Šterc.
No, ne treba prejudicirati. Treba prvo vidjeti kolike će posljedice ostaviti corona virus na hrvatsko i europsko gospodarstvo. Ne treba zaboraviti i na činjenicu da su se nakon krize iz 2008. godine najjače europske ekonomije solidno oporavile u roku od dvije ili tri godine. Važno je istaknuti i da njemačka i austrijska ekonomija (zemlje izuzetno privlačne Hrvatima) ovu krizu dočekuju znatno spremnije. Sudeći po najavama, Njemačka i Austrija će u svoja gospodarstva uložiti veliku količinu novca kako bi svoja gospodarstva što prije izvukle iz krize. Mogućnost povratka do 50 tisuća Hrvata u sljedećim mjesecima realna je opcija. No, ne poduzme li Hrvatska drastične mjere za oporavak svog gospodarstva, mjere koje uključuju smanjivanje broja zaposlenih u javnom sektoru, smanjivanje poreza te raznih vrsta opterećenja na gospodarstvo bojim se da će broj Hrvata koji će napustiti Hrvatsku u sljedećim godinama biti još i veći.
R.P
Foto: Ilustracija I Kroativ
Hrvati u Austriji
HDZ dobio najviše glasova u Austriji, drugo mjesto osvojila stranka Možemo
U 11. izbornoj jedinici za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, u kojoj biraju hrvatski državljani bez prebivališta u Republici Hrvatskoj, pobijedio je HDZ s osvojenih 79.51 posto glasova birača, i sva tri mandata.
Privremeni neslužbeni podaci Državnog izbornog povjerenstva (DIP) od 9 sati, s obrađenih 96,88 posto biračkih mjesta, pokazuju da je 40.373 važeća listića, HDZ osvojio 32.104 glasova, odnosno 79,51 posto.
Drugi Most osvojio je 2679 glasova (6,63 posto), a treći Hrvatsko 2469 glasova (6,11 posto), no nisu dobili ni jedan mandat.
Izborni prag 11. izbornoj jedinici nisu prešli Možemo (3,02 posto), OIP (2,07 posto), A-HSP-Dražen Keleminec (1,09 posto), Stranka Ivana Pernara (1,03 posto) te lista Fokusa i Republike (0,5 posto).
HDZ dobio najviše glasova u Austriji, drugo mjesto osvojila stranka Možemo
HDZ je osvojio i najviše glasova u Austriji. Naime, na izbore se odazvalo 394 glasača, od čega je broj važećih izbornih listića bio 379.
Najveći broj glasova osvojio je HDZ za kojeg je glasalo 163 ljudi, odnosno 43 posto. Drugo mjesto pripalo je Možemo koji su osvojili 80 glasova ili 21,1 posto, dok je treće mjesto osvojio MOST sa 40 glasova ili 10,5 posto.
Hrvati u Austriji
Danas se održavaju izbori u Hrvatskoj
Danas se se održavaju parlamentarni izbori za 11. saziv Hrvatskog sabora. U 7 sati otvara se više od 6. 500 biračkih mjesta na kojima će se moći glasovati do 19 sati, do kada je na snazi izborna šutnja.
U biračke popise upisano je 3 milijuna i 773 tisuće birača, 127 tisuća manje nego prije četiri godine. S prebivalištem u Hrvatskoj ih je 3 milijuna i 511 tisuća, a bez prebivališta u njoj, aktivno registriranih je 222.300 birača.
Izbori u Austriji
Predsjednik Republike Hrvatske donio je 15. ožujka 2024. g. Odluku o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor.
Izbori u Republici Austriji održat će se
16. i 17. travnja 2024. g. (utorak i srijeda) u vremenu od 7.00 do 19.00 sati u
Konzularnom odjelu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču (Operngasse 20b, 1040 Wien)
Obavještavaju se birači da mogu izvršiti pregled, dopunu i promjenu podataka upisanih u registar birača te podnijeti zahtjev za privremeni upis u registar birača izvan mjesta prebivališta, izdavanje potvrde za glasovanje izvan mjesta prebivališta, prethodnu registraciju i aktivnu registraciju.
ROK ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA ISTEKAO JE U SUBOTU, 6. TRAVNJA 2024.
Svoje podatke upisane u registar birača možete provjeriti na poveznici: https://biraci.gov.hr/RegistarBiraca/
Ukoliko na predstojećim izborima za zastupnike u Hrvatski sabor želite glasovati u Konzularnom odjelu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču, potrebno je izvršiti prethodnu/aktivnu registraciju.
Zahtjev za registraciju podnosi se popunjavanjem obrasca za registraciju koji se može predati najkasnije do 06.travnja 2024. godine, i to:
- osobno u Konzularnom odjelu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču
- poštom, ili
- putem e-maila u pdf formatu na email adresu: izbori.bec@mvep.hr
Hrvati u Austriji
Velika subota – Vazmeno bdjenje, dan molitve i razmišljanja o muci i smrti
I danas Crkva ne slavi nikakva bogoslužja, nego je duboko uronjena u otajstvo smrti Gospodinove i njegova boravka u grobu. Tek večeras ćemo slaviti Vazmeno bdjenje, kao središnje i najvažnije bogoslužje čitave liturgijske godine.
U očima suvremenika, Isus je bio u potpunosti poražen. Umro je, štoviše, smaknut je kao posljednji zločinac. Odrekli su ga se i njegovi sljedbenici i njegovi takozvani prijatelji, a puk se okrenuo protiv njega. Odbacili su ga i Rimljani i Židovi. Ni za trag mu se više nije trebalo znati. Međutim, nije tako završilo. Tamo gdje i u očima malobrojnih Isusovih prijatelja više nije bilo nikakve nade, Isus pobjeđuje.
Danas je poznat i obred Služba svjetla i blagoslova vatre koje podrijetlo ima u judeokršćanskom običaju paljenja svijeća u molitvu blagoslova, a u Vazmenom bdjenju ovaj veličanstveni obred unošenja svijeće u mračnu crkvu simbolizira Kristovo uskrsnuće.
You must be logged in to post a comment Login