Svijet
Počinje Oktoberfest, ove godine pivo će koštati i do 14 eura
Uskoro počinje poznati münchenski Oktoberfest koji svake godine privuče nekoliko milijuna posjetitelja. Nakon otkazivanja 2020. i 2021. zbog pandemije, prošlogodišnji festival zasjenio je rat u Ukrajini. I ove godine festival neće proći bez pozadinske buke. Val inflacije također čvrsto drži Njemačku u svojim rukama – a posjetitelji će to bolno osjetiti.
Theresienwiese u Münchenu otvara svoja vrata posjetiteljima iz cijelog svijeta od 16. rujna do 3. listopada. No, dvojbeno je hoće li, s obzirom na sada priopćene cijene, svi gosti doista biti party raspoloženi.
Ove godine gosti za litru piva morat će platiti između 12,60 i 14,50 eura. To odgovara povećanju od 6,12 posto u usporedbi s prethodnom godinom. Preračunato na mjeru Krügerla, koja je češća u Austriji, to znači da za pola litre piva morate platiti između 6,30 i 7,25 eura. Festivalski šatori Hofbräuhaus i Löwenbrau spadaju među mjesta gdje morate duboko posegnuti u džep.
Osim piva, zamjetna su i poskupljenja. Litra stolne vode sada košta 10,04 eura, dok je lani koštala 9,67 eura. Objedovanje vani također postaje skupo zadovoljstvo za posjetitelje. Za pola organske piletine posjetiteljima se naplaćuje ogromnih 20,50 eura.
Službeni glasnogovornik Oktoberfesta Peter Inselkammer brani poskupljenja: “Zaposlenici moraju zarađivati više kako bi se mogli nositi s povećanim životnim troškovima.” Svi su bili pogođeni većim troškovima – bilo konobari, kuhari, obrtnici ili zaštitari. Prema glasnogovorniku Christianu Schottenhamelu, viši kolektivni ugovori u pivarskoj industriji također su djelomično odgovorni za više cijene piva.
Svijet
Počela gradnja ‘europskog Sueskog kanala’: Projekt je ogroman
Napokon su počeli radovi na francuskom kanalu Seine-Nord Europe (SNEC), glavnoj novoj europskoj trgovačkoj ruti koja obećava povećanje ekonomskog bogatstva bloka.
Kada bude dovršen 2030., veliki infrastrukturni projekt od 107 kilometara značajno će povećati kapacitet za jeftiniju, bržu i manje zagađujuću riječnu trgovinu između Francuske, Belgije i Nizozemske, piše Euronews.
Trenutno nesmetan tijek trgovine između tri nacije ograničava nedovoljan kapacitet užeg kanala Canal du Nord.
Zastarjeli riječni sustav bori se s novom generacijom velikih teretnih brodova koji pokreću međunarodnu trgovinu.
Nesreće s brodovima i sama težina prometa koji pokušava ploviti kroz kanal stvaraju frustrirajuća uska grla, što europske tvrtke košta dragocjenog vremena i novca.
Unatoč hitnoj potrebi za novim trgovačkim putem i činjenici da je projekt kanala dobio zeleno svjetlo još 2003. godine, desetljećima su politička neslaganja oko financiranja i konačne rute kanala zaustavljala napredak. Sve do sada.
SNEC je ulaganje francuske vlade, lokalnih vlasti i EU-a od 5,1 milijarde eura u ekonomsku i ekološku budućnost regije.
Analitičari sugeriraju da bi nova ruta mogla ukloniti čak milion teških teretnih vozila s francuskih cesta svake godine.
Veličina projekta je zapanjujuća, uključuje čak šezdeset mostova, tri mosta preko kanala, sedam prevodnica i 700 hektara ekoloških plantaža.
Novi kanal širok 54 metra zauzimat će dio plovnog puta Seine-Escaut i stvoriti prvu europsku riječnu mrežu s kapacitetom za prihvat velikih brodova.
Povezat će sliv rijeke Seine s glavnim vodenim putevima sjeverne Francuske i Europe.
Svijet
Nova pravila u Sloveniji za produljenje boravka stranaca
Za zahtjeve koji se podnose od 1. studenoga stranac u postupku produljenja dozvole za privremeni boravak zbog spajanja obitelji mora dostaviti potvrdu o položenom ispitu iz slovenskog jezika
Republika Slovenija uvodi izmjene uvjeta poznavanja slovenskog jezika u postupcima produljenja dozvole za privremeni boravak radi spajanja obitelji za članove obitelji državljana trećih zemalja. Uvjet za poznavanje slovenskog jezika nije bilo potrebno ispuniti do 30. travnja 2024. godine. Naime, 16. studenoga 2023. godine na snagu je stupila izmjena Zakona o strancima. Izmjene i dopune zakona odnose se samo na procedure za produljenje dozvole za privremeni boravak radi spajanja obitelji za članove obitelji državljana trećih zemalja (BiH, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i druge zemlje izvan EU-a).
Nema promjena za dobivanje stalne boravišne dozvole, a i dalje je obveza polaganje ispita razine A2, kako je utvrđeno prethodnom izmjenom Zakona o strancima iz travnja 2023. (ZTuj-2G). Uvjet za poznavanje slovenskog jezika na početnoj razini A1, koji je uveden u travnju 2023. godine sa ZTuj-2G, zamjenjuje se znanjem na razini egzistencije. Razina poznavanja jezika je razina znanja slovenskog jezika koja omogućava osnovnu komunikaciju na slovenskom jeziku, ograničenu na jednostavne, predvidive, svakodnevne situacije u kojima je izražavanje rutinsko i ponavljajuće.
Za prijave podnesene od 1. svibnja do 31. listopada 2024. godine punoljetni član obitelji u postupku produljenja dozvole za privremeni boravak radi spajanja obitelji mora dostaviti i potvrdu o upisu u neformalni obrazovni program za odrasle za učenje slovenskog jezika ili potvrdu o upisu u javno važeći obrazovni program za odrasle na osnovi kojeg se ne stječe javno važeće obrazovanje.
Međutim, stranac ne mora dostaviti potvrdu o upisu na tečaj ako priloži potvrdu o uspješno položenom ispitu iz slovenskog jezika najmanje na ulaznoj razini, za zahtjeve koji se podnose od 1. studenoga 2024. godine, stranac u postupku produljenja dozvole za privremeni boravak radi spajanja obitelji mora dostaviti potvrdu o položenom ispitu iz slovenskog jezika za egzistenciju. Ova informacija zanimljiva je velikom broju bh. građana koji posljednjih godina odlaze na rad u Sloveniju.
Samo u prvih pet mjeseci ove godine 2597 radnika iz BiH posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje (AZR) BiH pronašlo je posao i potpisalo ugovore o radu s poslodavcima u Sloveniji. Na ovaj način, od početka 2013. godine do sada, 91.390 bh. radnika zaposleno je u Sloveniji. Samo u prošloj godini Slovenija je izdala 13.090 radnih dozvola državljanima BiH. U 2022. godini izdano je 18.312 dozvola, a 2021. godina po broju izdanih dozvola dosegnula je rekord kada je 19.575 radnika iz Bosne i Hercegovine dobilo dozvolu za rad u ovoj zemlji.
Slovenija i Hrvatska među najpoželjnijim su destinacijama za rad među radnicima iz Bosne i Hercegovine, pokazuje istraživanje portala mojposao.ba. Bolje plaće, životni i radni uvjeti ključni su motivatori koji privlače naše radnike da traže prilike u zemljama regije. Prema rezultatima istraživanja, većina ispitanika spremna je trajno raditi u zemljama regije, dok mnogi nisu sigurni bi li se ikada vratili u Bosnu i Hercegovinu. BiH se ubraja u demografski najugroženije države okružja te bi u idućih 40 godina mogla ostati bez više od polovine trenutačnog stanovništva.
Svijet
Slovenija: Od studenog 2024. godine za produženje boravka obavezan je položeni jezik
Republika Slovenija uvodi izmjene uvjeta poznavanja slovenskog jezika u postupcima produženja dozvole za privremeni boravak zbog spajanja obitelji za članove obitelji državljana trećih zemalja. Uvjet za poznavanje slovenskog jezika nije bio potrebno ispuniti do 30. travnja 2024. godine.
Podsjećamo, 16. studenog 2023. godine na snagu je stupila izmjena Zakona o strancima. Izmjene i dopune zakona odnose se samo na procedure za produženje dozvole za privremeni boravak zbog spajanja obitelji za članove obitelji državljana trećih zemalja (BiH, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i druge zemlje izvan EU).
Nema promjena za dobivanje stalne boravišne dozvole, a i dalje je obaveza polaganje ispita nivoa A2 , kako je utvrđeno prethodnom izmjenom Zakona o strancima iz travnja 2023. (ZTuj-2G), pise GP MAljevac.
Uvjet za poznavanje slovenskog jezika na početnom nivou A1, koji je uveden u travnju 2023. godine sa ZTuj-2G, zamjenjuje se znanjem na nivou egzistencije.
Nivo poznavanja jezika je nivo znanja slovenskog jezika koji omogućava osnovnu komunikaciju na slovenskom jeziku , ograničenu na jednostavne, predvidljive, svakodnevne situacije u kojima je izražavanje rutinsko i ponavljajuće. Stranac će kasnije moći da unaprijedi svoj nivo znanja zahtjevnijim tecajevima i u okviru daljih programa integracije.
Kriterije za novi program obrazovanja na egzistencijalnom nivou, uključujući standarde znanja, koji se provjeravaju obaveznom provjerom znanja slovenskog jezika na ovom nivou, utvrdit će ministar nadležan za poslove obrazovanja.
Postojanje je osnovni nivo komunikacije koji nije certificiran, a nositelji programa neformalnog obrazovanja odraslih pripremaju tecajeve, a potom i provjeru znanja prema smjernicama Ministarstva prosvjete.
