Na poziv saveznog kancelara Republike Austrije Karla Nehammera, predsjednik Vlade Andrej Plenković boravio je danas u uzvratnom službenom posjetu Republici Austriji, u Beču, gdje se sastao i s predsjednikom Nacionalnog vijeća Wolfgangom Sobotkom, a susreo se i s predstavnicima hrvatske zajednice i gradišćanskih Hrvata.

Nakon sastanka, premijer Plenković i savezni kancelar Nehammer u izjavi za medije potvrdili su prijateljske, kvalitetne i sadržajne odnose između dviju zemalja i dva naroda koji su i povijesno itekako povezani.

Premijer Plenković istaknuo je da je trgovinska razmjena između Austrije i Hrvatske zaista velika i naveo da je ona samo u 2022. iznosila 3,4 milijarde eura, a očekuje se da će ove godine biti još i veća.

Austrija je kontinuirano jedan od najvažnijih trgovinskih partnera Hrvatske, dodao je, a austrijske tvrtke koje djeluju u Hrvatskoj daju značajan doprinos našem gospodarstvu.

U tom je kontekstu naglasio hrvatsko gospodarstvo koje je u ovom trenutku na jednoj sasvim novoj razini, istaknuvši da je u proteklim godinama hrvatski BDP porastao za 20 milijardi eura.

Dodao je i kako je Hrvatska zemlja s najboljim kreditnim rejtingom ikada u svojoj povijesti, imat će vrlo nizak proračunski deficit od 0,3 posto, udio javnoga duga smanjen je na 60,7 posto, a ono na čemu se još treba raditi jest smanjenje stope inflacije.

Želimo EU sredstvima graditi plinovode od Krka do Bavarske, Austrije i Slovenije

U kontekstu brojnih kriza u proteklom vremenu, premijer je istaknuo da je Hrvatska partnerski surađivala i s Austrijom, a obje su zemlje limitirale cijene energenata i pružale programe potpore i pomoći građanima i gospodarstvu.

“Zato taj duh prijateljskih odnosa i dobar gospodarski impuls koji imamo daje nam važnoga povoda da naši odnosi i u budućnosti budu jako dobri”, poručio je premijer Plenković.

Govorio je i o prošlogodišnjoj inicijativi Hrvatske veznu uz povezivanje Bavarske, Austrije, Slovenije i Hrvatske u pogledu daljnjih investicija u plinovod koji bi se gradio i povezao LNG terminal na Krku s ovim zemljama.

U tom je kontekstu naveo da će novim investicijama kapacitet LNG terminala s aktualnih 2,9 milijardi kubičnih metara godišnje biti povećan na 6,1 milijardu kubika plina, čime se gotovo duplo nadilaze potrebe Hrvatske i time omogućuje pomoć u opskrbi plinom susjednim zemljama.

Plan je da se ti plinovodi grade na način da se u budućnosti mogu koristiti za vodik, čime se ide u korak sa zelenom tranzicijom.   

Na sastanku je bilo riječi i o položaju Hrvata koji žive u Austriji, primjerice oko 50 tisuća gradišćanskih Hrvata koji su autohtona nacionalna manjina, a premijer Plenković izrazio je zadovoljstvo njihovim statusom u austrijskom društvu.

Uz njih, dodao je, u Austriji je i oko 130 tisuća Hrvata, koji su ili hrvatski državljani koji tamo žive, ili su postali austrijski državljani.

“Svi oni daju kvalitetan doprinos austrijskom društvu i važna su poveznica u našim odnosima”, istaknuo je.

Premijer Plenković kazao je i da su razgovarali o ključnim međunarodnim temama, prije svega o ruskoj agresiji na Ukrajinu, pri čemu je izražena jasna i čvrsta zajednička potpora Ukrajini.

Prije nekoliko dana, podsjetio je, u Zagrebu je održana prva međunarodna donatorska konferencija o humanitarnom razminiranju Ukrajine, prva takva, na kojoj je sudjelovalo i austrijsko izaslanstvo, a prikupljeno je gotovo pola milijarde eura.

Hrvatska je, dodao je, kao jedan oblik pomoći Ukrajini organizirala i konferenciju o procesuiranju ratnih zločina, s obzirom da i sama ima jedinstveno iskustvo u tom području, a prije godinu dana bila je domaćin i prvog parlamentarnog sastanka na vrhu Krimske platforme.

Razgovarali su i o procesu proširenja Europske unije, a obje zemlje, kazao je premijer Plenković zalažu se za pridruživanje država jugoistoka Europe.

Premijer Plenković posebno je naglasio njegovo snažno zalaganje za Bosnu i Hercegovinu te kazao kako je moguće donošenje odluke o otvaranju pregovora s tom zemljom, što smatra posebno važnim za njezinu stabilnosti, ali i za širi kontekst politike Europske unije prema tom prostoru.

Granične kontrole unutar Schengena privremena mjera zbog rizika od terorizma i esktremizma

Bilo je riječi i o terorističkom napadu Hamasa na Izrael, kojeg su snažno osudili istaknuvši pravo Izraela na obranu i sigurnost, uz poštivanje međunarodnoga i humanitarnog prava.

Potrebno je, dodao je, spriječiti regionalnu eskalaciju koja bi dovela do destabilizacije cijelog Bliskog istoka i imala izravne konzekvence i na Europu te na moguće nove migracijske valove.

U tom su kontekstu razgovarali i o ponovnom dizanju unutarnjih graničnih kontrola niza zemalja, a premijer Plenković naglasio je kako se radi o mjerama privremenog karaktera.

“Mi smatramo da je Schengen jedna od temeljnih, velikih, uspješnih stečevina Europske unije, a u ovom su trenutku sigurnosne okolnosti i rizici takvi da se zbog širenja terorizma i ekstremizma vodi računa o sigurnosti svake od država”, dodao je.

Premijer Plenković na kraju je kazao kako će se suradnja između dviju zemalja, koja je iskrena, prijateljska, partnerska i puna povjerenja, i u budućnosti nastavljati na tradicionalno dobrim odnosima koji su se desetljećima pa i stoljećima izgradili između Hrvata i Austrijanaca.

Hrvatska pouzdan partner

Austrijski kancelar Karl Nehammer naglasio je da je Hrvatska Austriji važan trgovinski partner te da se suradnja dviju zemalja bazira na međusobnom povjerenju.

Istaknuo je savezništvo Hrvatske i Austrije u suzbijanju nezakonitih migracija, ocijenivši našu zemlju pouzdanim partnerom. Posebno je pohvalio suradnju dviju policija na razbijanju organiziranih skupina krijumčara.

Nehammer je spomenuo da su Hrvatska i Austrija važni partneri i u području energetike, dodavši kako je LNG terminal na Krku vrlo važno pitanje i za Austriju koja želi postati neovisna o ruskom plinu.

“Imamo 97 posto popunjena skladišta, otkrili smo druge kapacitete što vrlo važno za Austriju jer smo zemlja bez pristupa moru”, kazao je.

Odlična sigurnosna suradnja

Odgovarajući na pitanja novinara o povratku graničnih kontrola na schengenske unutarnje granice, kancelar je rekao kako Beč nije dvojio o podršci hrvatskom ulasku u taj prostor slobodnog kretanja te da dvije zemlje već dugo godina imaju odličnu sigurnosnu suradnju. 

Istaknuo je kako se broj ilegalnih dolazaka migranata u Austriju preko Hrvatske drastično smanjio te da Austrija najveći broj prelazaka zaustavlja na istočnoj granici s Mađarskom. 

Nehammer je kazao kako je Hrvatska često bila sama u zaštiti vanjske granice EU-a, što je bio velik izazov za njenu policiju, te da je Beč stoga u europskim institucijama zagovarao kako bi se Hrvatskoj osigurala pomoć. 

„Upravo one zemlje koje štite vanjsku granicu trebaju našu podršku”, rekao je Nehammer, naglasivši da Austrija podržava da Europska komisija izdvoji dodatna sredstva za njihovo jačanje. 

Kancelar Nehammer je naglasio kako je Austrija pokrenula mjere da se pokrenu sporazumi s Egiptom i Marokom, tranzitnim zemljama za migrante iz Afrike, te kako EU mora intenzivno surađivati i s turskim predsjednikom Tayyipom Erdoganom.

Osvrnuvši se na pitanje sigurnosti na granicama, premijer Plenković kazao je kako nema konkretnih podataka o terorističkoj prijetnji, ali da treba biti razuman i oprezan u situaciji poput današnje.

Kada je riječ o svemu što je Hrvatska poduzimala u čuvanju vanjske granice, premijer Plenković istaknuo je da Hrvatska ima 6.700 policajaca koji čuvaju drugu najveću granicu Europske unije, istaknuvši kako skoro da nema zemlje koja ima toliko graničnih policajaca.

“Uložili smo maksimalne napore kako bismo spriječili nezakonite migracije poštujući i međunarodno i europsko i nacionalno pravo”, poručio je.

Ključno je čuvati vanjske granice Europske unije, a problem migracija rješavati na izvoru

Dodao je da nisu problem ni Austrija ni Slovenija ni Hrvatska, pa ni u određenoj mjeri zemlje koje su južno od nas.

„Ključno je čuvati vanjske granice Europske unije”, istaknuo je navodeći problem istočno-mediteranske odnosno balkanske rute koji počinje na granicama Turske i Grčke i Turske i Bugarske.

Naglasio je da je hrvatska policija u proteklo vrijeme identificirala i uhitila više od tisuću krijumčara.

Smatra da se Europska unija u zaustavljanju migracija mora usredotočiti na potporu zemljama koje su izvor migracija, sklapanje sporazuma s tranzitnim državama te inzistiranje da zemlje jugoistoka Europe usklade bezvizne režime s EU-om. 

Na pitanje u vezi Mađarske, premijer Plenković kazao je kako nema nikakvih podataka da migranti iz Mađarske dolaze u Hrvatsku stoga nema nikakvog razloga u ovom trenutku da Hrvatska diže unutarnju kontrolu na granici s Mađarskom.