Svijet
„Osveta je vjerska dužnost!“ – Iranski ajatolah uputio oštru poruku Trumpu i Zapadu
Utjecajni iranski vjerski autoritet, veliki ajatolah Naser Makarem Shirazi, pozvao je muslimane diljem svijeta na osvetu zbog smrti vrhovnog vjerskog vođe Ali Khamenei, objavili su iranski državni mediji.
Prema navodima državne novinske agencije Tasnim, Makarem Širazi je u vjersko-pravnom mišljenju (fetvi) poručio da su „glavni odgovorni za ovaj zločin“ Sjedinjene Američke Države i Izrael. U objavljenoj izjavi stoji kako je „osveta vjerska dužnost svih muslimana u svijetu, kako bi zlo tih zločinaca bilo izbrisano s lica zemlje“.
Ranije prijetnje Trumpu
Ovo nije prvi put da je Makarem Širazi uputio oštru poruku prema Washingtonu. Još u lipnju prošle godine neizravno je zaprijetio tadašnjem američkom predsjedniku Donald Trump, nakon što je Trump izjavio da je Khamenei „laka meta“.
Veliki ajatolah tada je u fetvi poručio da se prijetnje upućene Khameneiju, prema islamskom učenju, kažnjavaju smrću. Ta je izjava izazvala snažne reakcije u međunarodnoj javnosti.
Jedan od najviših šijitskih autoriteta
Makarem Širazi nosi titulu „mardscha“, što ga svrstava među najviše vjerske autoritete u dvanaestošijitskom islamu, koji je službena religija u Iranu. Šijiti čine drugu najveću granu islama, nakon sunita, a u Iranu imaju dominantan društveni i politički utjecaj.
Njegove posljednje izjave dodatno podižu napetosti u trenutku već pojačane eskalacije na Bliskom istoku te otvaraju pitanja o mogućim sigurnosnim i političkim posljedicama izvan same regije.
Svijet
Brakovi u dijelovima Irana će vas šokirati, mogući i brakovi s djecom
Zakoni u Iranu koji se odnose na brakove s djecom temelje se na kombinaciji građanskog prava i šerijatskog (islamskog) prava.
Minimalna dob za brak
Prema iranskom Građanskom zakoniku:
- Djevojčice: minimalna dob za brak je 13 godina
- Dječaci: minimalna dob je 15 godina
Međutim, zakon dopušta iznimke:
- Brak je moguć i ispod te dobi uz:
- odobrenje oca ili zakonskog skrbnika
- odobrenje suda
U praksi to znači da su zabilježeni slučajevi brakova i s djevojčicama mlađim od 13 godina, ako sud odobri takav zahtjev.
Kaznena odgovornost i spolni odnosi
Iransko pravo razlikuje dob za brak od pitanja kaznene odgovornosti i spolne zrelosti, što proizlazi iz islamske jurisprudencije. U nekim tumačenjima:
- djevojčice se smatraju spolno zrelim već s 9 lunarnih godina (prema određenim šijitskim pravnim školama), što je predmet ozbiljnih međunarodnih kritika.
Statistika i praksa
- Dječji brakovi i dalje postoje, osobito u ruralnim i siromašnijim područjima.
- Povremeno se u parlamentu raspravlja o podizanju minimalne dobi, ali prijedlozi za povećanje dobne granice (npr. na 16 ili 18 godina) do sada nisu prošli.
Međunarodni kontekst
United Nations i brojne organizacije za ljudska prava kritiziraju iransku praksu i pozivaju na:
- zabranu brakova mlađih od 18 godina
- jaču zaštitu djece od prisilnih brakova
Svijet
Hoće li doći do blokade svih graničnih prijelaza u BiH?
Plenum Konzorcija Logistika Bosne i Hercegovine, nakon održanog sastanka u Matuzićima kod Doboja, aktiviran je u uvjetima krizne situacije u sektoru međunarodnog cestovnog prijevoza. Navode kako će, ukoliko se do 10. ožujka ne postigne konkretno i operativno rješenje problema boravka profesionalnih vozača u državama Europske unije, 12. ožujka biti pokrenute blokade svih graničnih prijelaza u Bosni i Hercegovini.
“Odluka nije politička”
Ističu kako ova odluka nije politička, već egzistencijalna. Zahtjeve su uputili Predsjedništvu BiH, Parlamentarnoj skupštini BiH, Vijeću ministara BiH, entitetskim vladama, nadležnim ministarstvima, komorskom sustavu i udrugama poslodavaca.
Kako su naveli u priopćenju, razdoblje obećanja je završeno te očekuju da najkasnije do 10. ožujka navedene institucije uspostave moratorij na restriktivnu primjenu pravila boravka za kabinsko osoblje u međunarodnom cestovnom prijevozu robe i putnika, uz definiranje posebnog statusa profesionalnih vozača.
Zahtijevaju zaštitu domaćih prijevoznika
Istodobno zahtijevaju jasan i vjerodostojan politički odgovor prema institucijama Europske unije, s ciljem zaštite domaćih prijevoznika od prakse koja u primjeni dovodi do neravnopravnog položaja u lancima opskrbe.
Traže i hitno unutarnje djelovanje, što podrazumijeva koordinirano i operativno postupanje svih institucija BiH prema EU, uz konkretne zaključke i rokove.
Traže mjesečne subvencije
Žele i privremenu financijsku mjeru koja se odnosi na uvođenje mjesečne subvencije u rasponu od 21 do 30 milijuna KM, kao kompenzacijski mehanizam za gubitke nastale uslijed ograničenja operacija na tržištu EU, sve do sustavnog rješenja.
Prema podacima sektora, približno 36 posto kapaciteta cestovnih prijevoznika već je blokirano, što izravno ugrožava izvoz, proračunske prihode i radna mjesta.
Pojašnjavaju kako, kada 36 posto kapaciteta stane, tada ne staje samo sektor, već i gospodarstvo.
“Zahtijevamo da se svi naredni sastanci s institucijama organiziraju javno, uz prisustvo medija. Nakon 14 mjeseci čekanja, jedino transparentan dijalog može vratiti povjerenje. Mediji su pokazali odgovornost i razumijevanje i smatramo da građani imaju pravo čuti istinu bez zatvorenih vrata”, istaknuli su.
Prosvjed do ispunjavanja zahtjeva
Dodali su kako je plenum aktiviran te da su koordinatori u svim gradovima pokrenuli procedure.
“Do 10. ožujka 2026. godine više od milijun građana bit će informirano o stvarnom stanju u sektoru. Borimo se za svako radno mjesto. Borimo se za svaku obitelj i za pravo na rad. Prosvjed do ispunjavanja zahtjeva ostaje legitimna mjera”, navodi se u priopćenju Plenuma Konzorcija Logistika BiH.
Svijet
Trump: “Demolirat ćemo Iran”
Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je još snažnijim napadima i nije isključio mogućnost slanja kopnenih postrojbi u Iran.
„Upravo razaramo Iran, a najveći šok tek im slijedi“, izjavio je Trump u ponedjeljak poslijepodne za CNN. Na pitanje bi li Sjedinjene Američke Države podržale iranski narod u rušenju režima odgovorio je: „Da“.
„Veliki val dolazi uskoro“, rekao je Trump, dodajući da operacije zasad „idu vrlo dobro“ i da su protivnika „potpuno slomili“. Ponovno je naglasio cilj da se rat završi za otprilike četiri tjedna: „Čak smo i ispred rasporeda.“
Nastavljeni napadi i vojni ciljevi
Bombardiranja su se nastavila i u ponedjeljak. Prema izvješćima, američke snage prvenstveno nastoje onesposobiti borbene zrakoplove i sustave protuzračne obrane, dok izraelske snage napadaju lansirne rampe za rakete, koje se djelomično nalaze iznad, a djelomično ispod zemlje.
Istodobno, iranske snage nastavljaju napade na saveznike SAD-a. U Dubaiju i Dohi proturaketni sustavi više su puta presretali projektile. Rakete su ispaljivane i prema Izraelu, gdje je do ponedjeljka u podne poginulo više od jedanaest civila. Paralelno je Izrael napala i šijitska, od Irana financirana milicija Hezbollah iz Libanona.
Napadi na naftna postrojenja i strah od regionalne eskalacije
Iranske Revolucionarne garde izvele su i ponovljene napade na Saudijsku Arabiju, pri čemu je zapaljeno veliko naftno polje. Saudijske vlasti, kao i Ujedinjeni Arapski Emirati, najavljuju odmazdu.
Sve je više straha da bi sukob mogao prerasti u širi regionalni rat, scenarij kojeg se osobito pribojavaju europski političari. Zaljevske države zasad djeluju ujedinjeno protiv Irana.
Trump je ujedno pozvao iransku vojsku da položi oružje ili će, kako je rekao, „umrijeti“. Izraelske sigurnosne službe, prema navodima, pokušavaju informacijski djelovati na iranske snage pozivajući ih da se okrenu protiv vlasti u Teheranu.
Američki ministar obrane poručio je kako će „to privesti kraju“, misleći pritom na vlast u Teheranu.
Mogućnost kopnene operacije
Trump nije kategorički odbacio slanje kopnenih snaga u Islamsku Republiku. U intervjuu za New York Post rekao je da se „ne boji kopnenih postrojbi“.
„Svaki predsjednik kaže: neće biti kopnenih snaga. Ja to ne kažem“, izjavio je Trump.
