15.1 C
Beč
25. rujna 2022.
Svijet Vijesti

Od idućeg tjedna u Njemačkoj novi propis o uštedi energije: Tko i kako mora štedjeti energiju?

Foto: Marina Constantinoiu / Pixabay.com

Njemačka vlada od idućeg tjedna namjerava uredbama narediti smanjenje potrošnje plina i struje. Što to konkretno znači? Tko mora štedjeti i kako? Odgovore donosi Deutsche Welle.

Od idućeg tjedna u Njemačkoj vrijede novi propisi o štednji energije. Savezna vlada je na temelju Zakona o osiguranju opskrbe energijom donijela dvije uredbe. Prva vrijedi od 1. rujna do 28. veljače iduće godine, a druga stupa na snagu 1. listopada i vrijedi dvije godine – nju još mora potvrditi i gornji dom parlamenta Bundesrat.

Prema navodima saveznog ministra gospodarstva Roberta Habecka, cilj novih propisa je “nacionalnim naporima” u iduće dvije sezone grijanja “uštedjeti mnogo više plina”. To se odnosi na kućanstva, poduzeća i javne ustanove. Tko i kako treba štedjeti? Evo kratkog pregleda:

Najniža temperatura u iznajmljenim stanovima
Od rujna se privremeno ukida odredba u ugovorima o najmu stana prema kojoj su podstanari dužni održavati određenu minimalnu temperaturu u stanu. To znači da će podstanari smjeti i manje grijati ako žele štedjeti energiju. No oni i dalje ostaju obvezni “odgovarajućim ponašanjem kod grijanja i prozračivanja sprječavati nastanak štete na unajmljenoj stvari”.

Grijanje privatnih bazena
Privatni bazeni, i vanjski i unutarnji, ne smiju se više grijati na plin ili struju. Iznimka je ako se bazen koristi u terapeutske svrhe. Ta se zabrana ne odnosi na bazene u hotelima, javnim kupalištima i centrima za rehabilitaciju.

Maksimalna temperatura u javnim prostorima
U javnim zgradama radne prostorije smiju biti zagrijane na maksimalno 19 Celzijevih stupnjeva. Ako se u tim prostorijama obavljaju fizički poslovi, temperatura smije biti i niža. U javnim zgradama po mogućnosti više neće biti grijani hodnici, velike hale i prostorije s tehnikom. To pravilo ne vrijedi za bolnice, staračke domove i druge socijalne ustanove.

Topla voda u javnim zgradama
U javim zgradama također više neće smjeti biti uključeni bojleri za umivaonike koji se koriste za pranje ruku. Iznimka je ako toplu vodu zahtijevaju higijenski razlozi. Tamo gdje se voda centralno zagrijava, temperatura mora biti smanjena. Iznimke su škole, dječji vrtići, starački domovi i bolnice.

Osvjetljavanje zgrada i spomenika
Osvjetljenje zgrada i spomenika iz isključivo estetskih razloga više neće biti dozvoljeno. Iznimka su osvjetljenja kraćeg trajanja na kulturnim priredbama i pučkim svečanostima. Osvjetljavanje iz sigurnosnih razloga i dalje je dozvoljeno.

Reklame, izlozi i vrata na trgovinama
Svjetleće reklame moraju biti isključene od 22 do 6 sati. Iznimka je ako su nužne radi sigurnosti u prometu, recimo kod autobusnih postaja. Zabrana osvjetljenja vrijedi i za izloge trgovina.

Nadalje, ako se prodavaonice griju, između rujna i kraja veljače više ne smiju stalno imati otvorena vrata.

Dužnost informiranja podstanara
Distributeri plina i vlasnici većih stambenih zgrada moraju svoje kupce odnosno stanare pravovremeno informirati o troškovima koje će imati za energiju i o mogućnostima uštede. To se mora provesti najkasnije do početka sezone grijanja.

Kontrola sustava grijanja i potrošnje energije
Od 1. listopada na snagu stupaju daljnje mjere. One se odnose na javne, privatne i poslovne zgrade. Predviđena je, među ostalim, obvezna kontrola sustava plinskog grijanja jednom godišnje. Neučinkoviti sustavi grijanja koji troše previše plina moraju biti zamijenjeni.

Tvrtke s potrošnjom većom od 10 gigavatsati godišnje obvezuju se na provedbu mjera za racionalniju potrošnju energije.


Povezane vijesti:

Zelenskij: Oslobodit ćemo cijelu Ukrajinu

Robert Pandža

SAD odgovorio Putinu: “Ruski referendumi su lakrdija”

Robert Pandža

Rusi masovno napuštaju Rusiju, kolona na granicama 10 kilometara – države zatvaraju granice

Pero Bačić