Panorama
Obljetnica Međunarodnog priznanja Republike Hrvatske
Na današnji dan, 15. siječnja 1992., Hrvatsku je priznalo svih 12 članica Europske unije, koliko ih je Europska zajednica brojila u tom trenutku, kao i Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Norveška, Poljska i Švicarska. Bilo je to punih šest mjeseci nakon što je 25. lipnja 1991. Hrvatski sabor donio povijesnu Odluku o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske.
Dotad su Hrvatsku, nakon Slovenije, već bili priznali Litva (30. srpnja 1991.), Ukrajina (11. prosinca), Latvija (14. prosinca), Island (19. prosinca), te Estonija (31. prosinca), kao i San Marino i Sveta Stolica, (13. siječnja). Dan kasnije Hrvatsku je priznalo još devet država, od Australije, Novog Zelanda, Čilea, Argentine i Urugvaja, do Slovačke, Češke, Švedske i Lihtenštajna. Hrvatska je tako postala nezaobilazni međunarodni čimbenik na karti svijeta, suverena država priznata unutar svojih međunarodno priznatih granica.
Za Hrvatsku, izloženu velikosrpskoj agresiji i s okupiranim dijelovima svojeg teritorija, čin međunarodnog priznanja značio je da zauzima svoje ravnopravno mjesto među državama svijeta i da ostvarena neovisnost nikad više neće biti dovedena u pitanje. Kao kruna učvršćenja međunarodnog položaja Hrvatske ubrzo je došao i ulazak u članstvo Ujedinjenih naroda, 22. svibnja 1992.
Nakon pobjede u Domovinskom ratu, šest godina kasnije, 15. siječnja 1998., uspješno je dovršen postupak mirnog povratka okupiranih teritorija istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske. Bio je to ujedno i završetak najuspješnije operacije izgradnje mira u povijesti Ujedinjenih naroda, koja do danas predstavlja model rješavanja sličnih kriznih situacija i u drugim dijelovima svijeta. Za uspjeh mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja odlučujuća je bila mirnodopska vizija i državničko vodstvo prvog hrvatskog predsjednika, Franje Tuđmana.
,,Obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja veliki su datumi u hrvatskoj povijesti. Obilježavamo ih s ponosom na sva naša postignuća i s trajnom zahvalnošću hrvatskim braniteljima i svima koji su podnijeli žrtvu za slobodu i samostalnost Hrvatske. U protekla tri desetljeća, nakon što se uspješno izborila za međunarodno priznanje i primitak u Ujedinjene narode, Hrvatska se na međunarodnoj razini politički afirmirala kao članica Europske unije i Sjevernoatlantskog saveza i danas je relevantan partner u brojnim globalnim i regionalnim organizacijama. Usto u prvoj polovini 2020. prvi je put predsjedala Vijećem Europske unije u dosad nezabilježenim okolnostima za Europu i svijet. Nastavljajući osnaživati međunarodni položaj Hrvatske, Vlada predano radi na ostvarivanju i preostala dva strateška cilja: ulasku u europodručje i u Schengenski prostor’‘, izjavio je ovom prigodom predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković.
- 14-godišnjak u Austriji prijetio nožem osmogodišnjacima
- Izgorjeli električni automobili u krugu tvrtke: Sumnja se na podmetanje požara
- Stanovnici Austrije sve više biraju vlak kao prevozno sredstvo: Trenutačno su treći po vožnji vlakovima u Europi
- Grupa djevojaka napala i opljačkala tinejdžere u stanu u Beču
- Ivan Bilić je novi predsjednik Hajduka
Zanimljivosti
Njemački ministar poziva na drastične mjere: Slijedi li zabrana vožnja vikendom?
– Ekvivalentno smanjenje propusnosti prometa bilo bi moguće samo putem restriktivnih mjera koje je teško priopćiti javnosti, kao što su zabrane vožnje širom zemlje na neodređeno vrijeme subotom i nedjeljom, rekao je njemački ministar prometa Volker Wissing.
U pismu upućenom čelnicima parlamentarnih klubova, koje je izazvalo svakakva negativna mišljenja, ministar je implicirao da će se morati poduzeti drastične mjere, poput zabrane vožnje, ako Njemačka ne ispuni ciljeve klimatskog zakona vikendima.
Emisije stakleničkih plinova najvećeg europskog gospodarstva pale su 2023. na najnižu razinu u 70 godina, ali prometni sektor nije uspio ispuniti svoje klimatske ciljeve, a program za njihovo postizanje nije pokrenut. Prema važećem zakonu o klimi, industrije u Njemačkoj moraju smanjiti štetne emisije za 65% između 1990. i 2030. godine. U ovom scenariju, različite političke skupine nisu postigle nikakav dogovor.
Wissing sada predlaže pokretanje probne akcije kojom bi se osiguralo da će, ako planirane reforme ne budu odobrene u parlamentu do 15. srpnja, Ministarstvo prometa biti prisiljeno predstaviti trenutni akcijski program kako bi se osiguralo pridržavanje godišnjih razine emisija sektora prometa do 2030. godine, što uključuje i zabranu vožnje vikendom.
Zanimljivosti
Prijavi nepropisno parkirane i zaradi: Ovaj grad daje honorar za prijavu onih koji rade prekršaje
U Švedskoj su odlučili nagrađivati građane koji prijavljuju nepropisno parkiranje. Radi se o aplikaciji koju stanovnici švedskog grada Uppsale mogu koristiti za registraciju nepropisnog parkiranja, nakon čega će im biti isplaćena napojnica, navode televizijska kuća Euronews i švedski mediji.
Kreator aplikacije je tvrtka Scout Park, a mogu je koristiti svi Šveđani stariji od 16 godina koji imaju matični broj.
Pomoću aplikacije građani mogu pomoći čuvarima parkirališta da pronađu osobe koje se ne pridržavaju pravila parkiranja u zajednici – rekao je šef tvrtke Erik Englund za njemački časopis Der Spiegel.
Riječ je o parkirališnim mjestima u gradu kojima upravlja privatni operater. Prema Der Spiegelu, nakon što korisnik otkrije krivo parkirano vozilo na dotičnom području, on ili ona ga mogu snimiti svojim mobilnim telefonom i prijaviti putem aplikacije. Nakon toga dobiva poruku da su komunalni redari na putu prema lokaciji. Ako akcija rezultira time da vlasnik automobila dobije kaznu za parkiranje, dojavljivač će dobiti bonus od 100 švedskih kruna, što je oko 9 eura.
Zanimljivosti
Restoran ima sjajnu ideju: Predajte svoj mobitel i dobit ćete bocu crnog vina
Pametni telefon u zamjenu za bocu vina: U sjevernom talijanskom gradu Veroni, restoran sada svim gostima daje bocu crnog vina ako predaju svoj mobitel prije večere.
Vlasnik Ristorante Al Condominio Angelo Lella rekao je za Radio Number One: “Nema razloga provjeravati telefon svakih pet sekundi. Za neke ljude to je poput droge. Dajemo im priliku da mobitel ostave sa strane i popiju dobro vino.”
No, boca vina je dostupna samo ako se mobitel ostavi u maloj kutiji na ulazu . Prema riječima voditelja restorana, 90 posto gostiju iskoristi ponudu.
Ostali restorani u Italiji već neko vrijeme dijele bonove gostima koji se dobrovoljno odreknu mobitela.
