Panorama
Obljetnica Međunarodnog priznanja Republike Hrvatske
Na današnji dan, 15. siječnja 1992., Hrvatsku je priznalo svih 12 članica Europske unije, koliko ih je Europska zajednica brojila u tom trenutku, kao i Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Norveška, Poljska i Švicarska. Bilo je to punih šest mjeseci nakon što je 25. lipnja 1991. Hrvatski sabor donio povijesnu Odluku o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske.
Dotad su Hrvatsku, nakon Slovenije, već bili priznali Litva (30. srpnja 1991.), Ukrajina (11. prosinca), Latvija (14. prosinca), Island (19. prosinca), te Estonija (31. prosinca), kao i San Marino i Sveta Stolica, (13. siječnja). Dan kasnije Hrvatsku je priznalo još devet država, od Australije, Novog Zelanda, Čilea, Argentine i Urugvaja, do Slovačke, Češke, Švedske i Lihtenštajna. Hrvatska je tako postala nezaobilazni međunarodni čimbenik na karti svijeta, suverena država priznata unutar svojih međunarodno priznatih granica.
Za Hrvatsku, izloženu velikosrpskoj agresiji i s okupiranim dijelovima svojeg teritorija, čin međunarodnog priznanja značio je da zauzima svoje ravnopravno mjesto među državama svijeta i da ostvarena neovisnost nikad više neće biti dovedena u pitanje. Kao kruna učvršćenja međunarodnog položaja Hrvatske ubrzo je došao i ulazak u članstvo Ujedinjenih naroda, 22. svibnja 1992.
Nakon pobjede u Domovinskom ratu, šest godina kasnije, 15. siječnja 1998., uspješno je dovršen postupak mirnog povratka okupiranih teritorija istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske. Bio je to ujedno i završetak najuspješnije operacije izgradnje mira u povijesti Ujedinjenih naroda, koja do danas predstavlja model rješavanja sličnih kriznih situacija i u drugim dijelovima svijeta. Za uspjeh mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja odlučujuća je bila mirnodopska vizija i državničko vodstvo prvog hrvatskog predsjednika, Franje Tuđmana.
,,Obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja veliki su datumi u hrvatskoj povijesti. Obilježavamo ih s ponosom na sva naša postignuća i s trajnom zahvalnošću hrvatskim braniteljima i svima koji su podnijeli žrtvu za slobodu i samostalnost Hrvatske. U protekla tri desetljeća, nakon što se uspješno izborila za međunarodno priznanje i primitak u Ujedinjene narode, Hrvatska se na međunarodnoj razini politički afirmirala kao članica Europske unije i Sjevernoatlantskog saveza i danas je relevantan partner u brojnim globalnim i regionalnim organizacijama. Usto u prvoj polovini 2020. prvi je put predsjedala Vijećem Europske unije u dosad nezabilježenim okolnostima za Europu i svijet. Nastavljajući osnaživati međunarodni položaj Hrvatske, Vlada predano radi na ostvarivanju i preostala dva strateška cilja: ulasku u europodručje i u Schengenski prostor’‘, izjavio je ovom prigodom predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković.
- Firma u Austriji čovjeku tražila 12.000 eura umjesto dogovorenih 3.000, AK reagirala
- Seksualno uznemiranje u austrijskim vlakovima sve veći problem
- Prevare na Airbnb-u – Iznajmljivači mogu dobiti kazne i do 25.000 eura
- U Austriji dobio otkaz nakon 20 godina, pa kasnije dobio 25.000 eura
- Radnik iz Hrvatske teško ozlijeđen u Austriji
Panorama
Nemojte zaboraviti pomaknuti kazaljke na satu, uskoro počinje ljetno računanje vremena
U nedjelju, 30. ožujka, ponovno se prelazi na ljetno računanje vremena. U cijeloj Europi kazaljke na satu pomiču se s 2 na 3 sata. Već sedam godina postoji prijedlog u EU-u da se ukine ova praksa, no još uvijek nema dogovora. Trenutno se čini da Bruxelles i europske prijestolnice imaju druge prioritete.
Prijedlog Europske komisije iz 2018. godine bio je odobren u proljeće 2019. od strane Europskog parlamenta, no još uvijek nije donesen konačan stav od strane Vijeća EU-a, koje čine države članice. Za ukidanje bi bila potrebna većinska podrška zemalja članica. Poljsko predsjedništvo Vijeća nije odgovorilo na upit hoće li se ovo pitanje staviti na dnevni red. Posljednji put kada je Vijeće ministara raspravljalo o vremenskoj promjeni bilo je u prosincu 2019., tijekom finskog predsjedništva.
Prijedlog Komisije predviđa ukidanje pomicanja sata, uz mogućnost da svaka zemlja članica odluči hoće li zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena tijekom cijele godine. Međutim, mnoge zemlje izrazile su zabrinutost zbog toga, jer bi se moglo stvoriti kaos u međudržavnim vremenskim zonama, što bi moglo stvoriti probleme za gospodarstvo. Austrija, na primjer, preferira trajno ljetno računanje vremena kao standardno.
Odluka o ukidanju vremenskih pomaka pokrenuta je EU-anketom, u kojoj je 84 posto sudionika podržalo ukidanje pomicanja sata. Većina je tada glasovala za trajno ljetno računanje vremena. Ankete su prikupile 4,6 milijuna odgovora, od čega tri milijuna iz Njemačke, što je rekord, ali još uvijek manji postotak od ukupnog broja građana EU-a.
Ljetno računanje vremena uvedeno je 1973. godine u Europi zbog nafte i štednje energije, a pomicanje sati trebalo je omogućiti veću iskoristivost dnevnog svjetla za gospodarstva i kućanstva.
Panorama
Snijeg, i do -15°C! Novi tjedan počinje ekstremno hladno
Zima se iznenada vratila tijekom vikenda, čak su i u Beču, u četvrti Döbling, padale snježne pahulje. Iako će početak tjedna ostati hladan, proljeće će se postupno vraćati tijekom tjedna.
U ponedjeljak snježna granica spustit će se na niže visine, a posebice u područjima od Salzkammerguta do predalpskog dijela Donje Austrije očekuje se nekoliko centimetara novog snijega. U istočnim dijelovima zemlje moguće su i grmljavinske oluje.
Međutim, već u ponedjeljak poslijepodne vrijeme će se smiriti, a sunce će se povremeno pojaviti. Temperature će se kretati od 3 do 10 stupnjeva, ali će ostati hladne.
Iako će dani biti proljetni, noći će biti izrazito hladne. U utorak, pod utjecajem visokog tlaka “Konstantina”, vrijeme će se smiriti, a od srijede se očekuje sunčano vrijeme s do 11 sunčanih sati dnevno. Temperature će rasti i u utorak će biti između 4 i 12°C, a do četvrtka mogu doseći i 18°C.
Međutim, zbog prethodnog hladnog zraka i mirnih noći, uvjeti će biti povoljni za jaku kasnu hladnoću. Očekuju se mrazevi od -5 do -10°C, dok bi u unutrašnjim alpskim dolinama poput Salzburškog Lungaua, te u dijelovima Mühl- i Waldviertela, temperature mogle pasti i do -15°C.
Od petka sunčano vrijeme završava, ali se očekuje da će do nedjelje ostati suho, iako prognoza za vikend nije sigurna zbog mogućih padavina. Temperature će biti nešto više od prosjeka za ovo doba godine.
Zanimljivosti
Westbahn od sljedeće godine vozi i prema jugu Austrije
Većinski privatna željeznička kompanija Westbahn, u vlasništvu industrijalca Hansa Petera Haselsteinera, proširit će svoje rute zahvaljujući Koralmtunelu između Štajerske i Koruške te će postati dio Südbahna. Od 1. ožujka 2026. godine planirano je pet dnevnih vožnji s polaskom sa glavnog kolodvora u Beču, preko Graza i Klagenfurta, do Villacha, objavljeno je u srijedu na tiskovnoj konferenciji u Beču. Plan je već neko vrijeme bio tema rasprava, a razmatrala se i ranija realizacija.
Vožnja traje 3 sata i 28 minuta
Predviđeno je da će cijelo putovanje trajati 3 sata i 28 minuta, a vlak će, osim na glavnim postajama, stati i u Beču Meidlingu, Wiener Neustadtu, Semmeringu te Bruck an der Muru. Razmatraju se i dodatna stajališta.
Izvršni direktor Westbahna, Thomas Posch, pritom nije propustio uputiti jasnu kritiku ÖBB-u, aludirajući na dugogodišnje probleme s putovanjima na južnoj ruti. “Želimo stati na kraj manjku kvalitete u željezničkom prometu na južnoj trasi i ponuditi pouzdanu uslugu,” istaknuo je Posch. Osim Haselsteinera, suvlasnik Westbahna je i francuska državna željeznica SNCF.
Brzina do 250 km/h i pristupačnost za sve putnike
Za početak operacija 1. ožujka 2026. Westbahn planira nabaviti tri nova brza vlaka, koji će moći voziti do 250 km/h, što ih čini najbržima u Austriji. Svaki vlak imat će 11 vagona, duljinu od 202 metra i kapacitet od 422 sjedeća mjesta u tri klase. Bit će opremljeni s po dva ravna ulaza, čime se osigurava potpuna pristupačnost za putnike s invaliditetom. Dvokatni vlakovi bit će uvedeni tek nakon završetka izgradnje Semmering tunela između Donje Austrije i Štajerske.
