11.9 C
Beč
28/10/2020
Svijet

Nova vlast u Crnoj Gori i politička pozicija hrvatske manjine

Krajem kolovoza ove godine održani su parlamentarni izbori u Crnoj Gori. Nakon 30 godina suverene vladavine vladajući DPS crnogorskog predsjednika Mile Đukanovića i njegovi koalicijski partneri prelaze u oporbene klupe. S druge strane, u tijeku je formiranje nove crnogorske vlade. Novu vlast činit će tri oporbene koalicije: prosrpska koalicija budućeg premijera Zdravka Krivokapića i dvije građanske koalicije. To su lista “Mir je naša nacija” Alekseja Bečića i lista “Crno na bijelo” Dritana Abazovića.

Budući da će novu vlast činiti konglomerat potpuno različitih političkih opcija i da je nova vladajuća većina u crnogorskom parlamentu veoma tanka (41 od 81 zastupnika), s pravom se postavlja pitanje njene dugoročne održivosti. Bez obzira na sve razlike, sve tri koalicije imale su samo jedan zajednički cilj: srušiti s vlasti Milu Đukanovića. Jednima je smetao zbog korupcije, a drugima zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Najveći protivnik toga zakona je bila Srpska pravoslavna crkva. Zahvaljujući njenom angažmanu na terenu došlo je do nezapamćene mobilizacije (pro)srpskog biračkog tijela. To je na kraju rezultiralo veoma visokim odazivom birača (gotovo 80 posto) i pobjedom triju oporbenih koalicija.

Iako su se mnogi pribojavali, za sada se prema koalicijskom sporazumu ipak čini da će Crna Gora nastaviti put prema Europskoj Uniji i da neće izaći iz NATO-a . Jedino je izvjesno da će Zakon o slobodi vjeroispovijesti biti povučen. Ono što bi sljedećem razdoblju moglo biti zanimljivo su rezultati idućeg popisa stanovništva. Očekuje se porast udjela Srba u etničkoj strukturi Crne Gore. Što udio bude veći, to je veća mogućnost da prosrpska koalicija na sljedećim izborima formira vlast bez Dritana Abazovića. To bi moglo značiti i moguće otvaranje pitanje ujedinjenja Crne Gore sa Srbijom.

Hrvatska manjina u Crnoj Gori

Mnogim medijima u Hrvatskoj je promaknulo ili je sasvim usputno komentirano da u novom sazivu crnogorskog parlamenta hrvatska nacionalna manjina u Crnoj Gori neće imati predstavnika. Naime, za hrvatske političke opcije u Crnoj Gori vrijedi izborni prag od 0,70 posto. Ako se ne pređe taj izborni prag, vrijedi prag od 0,35 posto.

Sve do ovih izbora Hrvati u Crnoj Gori bili su predstavljeni kroz Hrvatsku građansku inicijativu (HGI) koja je bila jedan od tradicionalnih koalicijskih partnera Mile Đukanovića. Međutim, u HGI-u je došlo do raskola te je dio članova nekoliko mjeseci prije izbora osnovao Hrvatsku reformsku stranku. Takva rascjepkanost u inače izrazito malobrojnom hrvatskom biračkom tijelu dovela je do toga da nijedna od dvije političke opcije nije prešla prag od 0,35 posto. HGI je osvojio 0,27, a HRS 0,12 posto glasova.

Da nije došlo do raskola, hrvatska nacionalna manjina danas ne bi samo bila zastupljena, nego bi možda čak i bila ‘jezičac na vagi’ u formiranju nove vlade. Podjele su još jednom koštale Hrvate. Ovaj put, možda, i dvostruko.

R.P
Foto: unsplash.com

Povezane vijesti:

Predsjednik Vijeća EU: “Situacija s koronavirusom eskalira”

Pero Bačić

Bavarski političar za lockdown krivi blizinu Austrije

Robert Pandza

BiH: Nove mjere u oba entiteta

Antonio Šećerović