Svijet
Nevrijeme prijeti većem dijelu Europe, moguće i poplave
Meteorolozi napominju i da će nastaviti promatrati modele koji bi se do vikenda mogli promijeniti. S ovakvim ekstremnim događajima, modeli tek neposredno prije mogu pokazati točno gdje i točno koliko kiše će pasti
Središnja Europa u velikoj je opasnosti od razornih poplava ukoliko se ostvare predviđanja meteoroloških modela, upozoravaju meteorolozi. Takozvana Vb ciklona mogla bi u drugoj polovici ovog tjedna izazvati velike poplave na jugoistoku Njemačke, u Austriji, Češkoj i Slovačkoj kakve još nisu zabilježene na tim prostorima.
Ako se ostvare kalkulacije GFS i EZ modela, “sve će biti pod vodom” u velikom dijelu Bavarije, najavio je meteorolog portala Wetter Ronald Porschke. “U usporedbi s prethodnim poplavama, ova oluja bi mogla sve, apsolutno sve zasjeniti” istaknuo je. Meteorolog Alban Burster usporedio je modele dolazeće oluje s razornim poplavama iz 2013. godine. “Može se vidjeti da je tada bilo značajno manje kiše. To znači da bi na jugu i istoku, te u slivu rijeke Elbe moglo pasti i dva do tri puta više kiše, prema trenutnim kalkulacijama” procijenio je Burster. “Nadajmo se da se neće dogoditi ono što prikazuju prognoze” dodao je.
Kako objašnjavaju meteorolozi, ciklona se trenutno formira nad sjevernom Italijom, a kretat će se prema Balkanu i za vikend se iznad istočne Europe spojiti s još jednom ciklonom. Vremenski modeli predviđaju da će na nekim područjima od petka do subote u 24 sata pasti između 100 i 200 litara kiše. “Ovih dana na velikom bi području moglo pasti oko 150 do 300, u najgorem slučaju i do 500 litara kiše. Radi se o istočnoj Austriji, Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj. Za vikend se očekuju poplave koje bi mjestimično mogle doseći katastrofalne razmjere” upozoravaju meteorolozi Wettera
Napominju i da će nastaviti promatrati modele koji bi se do vikenda mogli promijeniti. Trenutno nije posve sigurno gdje će točno pasti najveća količina kiše – ciklone se mogu pomaknuti dalje. S ovakvim ekstremnim događajima, modeli tek neposredno prije mogu pokazati točno gdje i točno koliko kiše će pasti.
Svijet
Popularno turističko odredište za građane Austrije uvodi kazne od 500 eura za alkohol
Limone sul Garda, 18. svibnja 2025. – U popularnom turističkom mjestu Limone sul Garda, smještenom na zapadnoj obali Gardskog jezera, stupilo je na snagu novo pravilo: svi koji budu zatečeni s alkoholom na javnim površinama mogu biti kažnjeni s novčanom kaznom do 500 eura.
Nova uredba protiv alkohola na javnim površinama
Mala općina s oko 1.100 stanovnika odlučila se na strože mjere kako bi se smanjila konzumacija alkohola na javnim mjestima. Sukladno novoj općinskoj odluci, posjedovanje i konzumacija alkoholnih pića zabranjeni su na ulicama, trgovima, u parkovima, vrtovima, na javnim površinama i u njihovoj blizini.
Odluka vrijedi od 19. travnja u 00:00 sati do 1. studenoga u 00:00 sati i odnosi se na cijelo područje općine.
Iznimke i dozvoljene situacije
Zabrana se ne odnosi na posebno odobrene lokacije ni na događanja koja organizira općina – ali samo ako se održavaju na jasno označenim ili privremeno ograđenim javnim površinama.
Također, dopušten je prijenos alkoholnih pića ako se ona nalaze u hermetički zatvorenim i/ili zapečaćenim spremnicima, i to isključivo ako se prevoze do privatnog smještaja ili doma. Barovi i kafići ne smiju prodavati alkohol za van, osim ako se piće prevozi na gore opisani način.
Kazne za prekršitelje
Kršenje ove uredbe smatra se prekršajem, a kazne se kreću od 25 do 500 eura.
Razlog uvođenja mjere
Općina navodi da je razlog uvođenja ove zabrane sve veći broj problema u javnom prostoru, posebice tijekom turističke sezone, kad konzumacija alkohola često dovodi do narušavanja reda i ostavljanja otpada. Prazne boce i limenke koje ostaju na ulicama i u parkovima narušavaju izgled mjesta i stvaraju dodatni pritisak na komunalne službe.
Svijet
Značajan pad neregularnih prelazaka granica u EU
U prva četiri mjeseca 2025. godine u Europskoj uniji zabilježen je znatan pad broja neregularnih prelazaka granica u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Prema podacima EU-agencije za graničnu i obalnu stražu Frontex, broj takvih prelazaka smanjen je za gotovo 30 posto te iznosi oko 47.000.
Najveći pad na balkanskoj ruti
Najveći pad zabilježen je na zapadnobalkanskoj ruti, gdje je evidentirano oko 3.100 prelazaka – 58 posto manje nego prethodne godine. I na svim ostalim glavnim migracijskim rutama brojke su pale.
Na središnjoj sredozemnoj ruti (iz Sjeverne Afrike prema Italiji) broj neregularnih prelazaka smanjen je za tri posto i iznosi oko 15.700. Na istočnoj sredozemnoj ruti prema Grčkoj broj prelazaka pao je za 30 posto, na oko 12.200.
Povećanje pokušaja ulaska u Veliku Britaniju
Suprotno općem trendu, broj neregularnih pokušaja prelaska granice prema Velikoj Britaniji porastao je za pet posto, na oko 18.100.
Najviše migranata iz Bangladeša, Afganistana i Malija
Većina migranata dolazi iz Bangladeša, Afganistana i Malija. Prema procjenama Međunarodne organizacije za migracije (IOM), u prva četiri mjeseca 2025. godine na moru je život izgubilo najmanje 555 ljudi.
Svijet
Poslovnjaci žele ukinuti crkvene blagdane radi jačanja gospodarstva
U Njemačkoj je izbila rasprava nakon prijedloga vodećih gospodarstvenika o ukidanju pojedinih crkvenih blagdana kako bi se povećala radna učinkovitost i ojačalo gospodarstvo.
Predsjednik Udruge bavarskog gospodarstva (vbw), Wolfram Hatz, smatra da se u Njemačkoj premalo radi i da bi se smanjenjem broja blagdana moglo pridonijeti gospodarskom oporavku. „Moramo ponovno više raditi! Trebamo više rada, a manje blagdana“, izjavio je Hatz za njemački „Bild“.
Konkretno, predlaže se ukidanje Uskrsnog ponedjeljka, Duhovskog ponedjeljka i Drugog dana Božića. Glavni direktor vbw-a, Bertram Brossardt, tvrdi da bi uklanjanje barem jednog od tih dana značajno koristilo gospodarstvu, a zaposlenike pritom ne bi pretjerano opteretilo. Dodaje da Njemačka, u usporedbi s drugim europskim zemljama, ima najviše neradnih dana, što je, prema mišljenju gospodarstvenika, prepreka za veću produktivnost.
Ovaj prijedlog izazvao je burne reakcije jer se tiče tradicionalnih i vjerski važnih dana, a zaposlenici vjerojatno neće biti oduševljeni idejom smanjenja broja slobodnih dana.
