Svijet
Nevrijeme prijeti većem dijelu Europe, moguće i poplave
Meteorolozi napominju i da će nastaviti promatrati modele koji bi se do vikenda mogli promijeniti. S ovakvim ekstremnim događajima, modeli tek neposredno prije mogu pokazati točno gdje i točno koliko kiše će pasti
Središnja Europa u velikoj je opasnosti od razornih poplava ukoliko se ostvare predviđanja meteoroloških modela, upozoravaju meteorolozi. Takozvana Vb ciklona mogla bi u drugoj polovici ovog tjedna izazvati velike poplave na jugoistoku Njemačke, u Austriji, Češkoj i Slovačkoj kakve još nisu zabilježene na tim prostorima.
Ako se ostvare kalkulacije GFS i EZ modela, “sve će biti pod vodom” u velikom dijelu Bavarije, najavio je meteorolog portala Wetter Ronald Porschke. “U usporedbi s prethodnim poplavama, ova oluja bi mogla sve, apsolutno sve zasjeniti” istaknuo je. Meteorolog Alban Burster usporedio je modele dolazeće oluje s razornim poplavama iz 2013. godine. “Može se vidjeti da je tada bilo značajno manje kiše. To znači da bi na jugu i istoku, te u slivu rijeke Elbe moglo pasti i dva do tri puta više kiše, prema trenutnim kalkulacijama” procijenio je Burster. “Nadajmo se da se neće dogoditi ono što prikazuju prognoze” dodao je.
Kako objašnjavaju meteorolozi, ciklona se trenutno formira nad sjevernom Italijom, a kretat će se prema Balkanu i za vikend se iznad istočne Europe spojiti s još jednom ciklonom. Vremenski modeli predviđaju da će na nekim područjima od petka do subote u 24 sata pasti između 100 i 200 litara kiše. “Ovih dana na velikom bi području moglo pasti oko 150 do 300, u najgorem slučaju i do 500 litara kiše. Radi se o istočnoj Austriji, Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj. Za vikend se očekuju poplave koje bi mjestimično mogle doseći katastrofalne razmjere” upozoravaju meteorolozi Wettera
Napominju i da će nastaviti promatrati modele koji bi se do vikenda mogli promijeniti. Trenutno nije posve sigurno gdje će točno pasti najveća količina kiše – ciklone se mogu pomaknuti dalje. S ovakvim ekstremnim događajima, modeli tek neposredno prije mogu pokazati točno gdje i točno koliko kiše će pasti.
Svijet
Počela gradnja ‘europskog Sueskog kanala’: Projekt je ogroman
Napokon su počeli radovi na francuskom kanalu Seine-Nord Europe (SNEC), glavnoj novoj europskoj trgovačkoj ruti koja obećava povećanje ekonomskog bogatstva bloka.
Kada bude dovršen 2030., veliki infrastrukturni projekt od 107 kilometara značajno će povećati kapacitet za jeftiniju, bržu i manje zagađujuću riječnu trgovinu između Francuske, Belgije i Nizozemske, piše Euronews.
Trenutno nesmetan tijek trgovine između tri nacije ograničava nedovoljan kapacitet užeg kanala Canal du Nord.
Zastarjeli riječni sustav bori se s novom generacijom velikih teretnih brodova koji pokreću međunarodnu trgovinu.
Nesreće s brodovima i sama težina prometa koji pokušava ploviti kroz kanal stvaraju frustrirajuća uska grla, što europske tvrtke košta dragocjenog vremena i novca.
Unatoč hitnoj potrebi za novim trgovačkim putem i činjenici da je projekt kanala dobio zeleno svjetlo još 2003. godine, desetljećima su politička neslaganja oko financiranja i konačne rute kanala zaustavljala napredak. Sve do sada.
SNEC je ulaganje francuske vlade, lokalnih vlasti i EU-a od 5,1 milijarde eura u ekonomsku i ekološku budućnost regije.
Analitičari sugeriraju da bi nova ruta mogla ukloniti čak milion teških teretnih vozila s francuskih cesta svake godine.
Veličina projekta je zapanjujuća, uključuje čak šezdeset mostova, tri mosta preko kanala, sedam prevodnica i 700 hektara ekoloških plantaža.
Novi kanal širok 54 metra zauzimat će dio plovnog puta Seine-Escaut i stvoriti prvu europsku riječnu mrežu s kapacitetom za prihvat velikih brodova.
Povezat će sliv rijeke Seine s glavnim vodenim putevima sjeverne Francuske i Europe.
Svijet
Nova pravila u Sloveniji za produljenje boravka stranaca
Za zahtjeve koji se podnose od 1. studenoga stranac u postupku produljenja dozvole za privremeni boravak zbog spajanja obitelji mora dostaviti potvrdu o položenom ispitu iz slovenskog jezika
Republika Slovenija uvodi izmjene uvjeta poznavanja slovenskog jezika u postupcima produljenja dozvole za privremeni boravak radi spajanja obitelji za članove obitelji državljana trećih zemalja. Uvjet za poznavanje slovenskog jezika nije bilo potrebno ispuniti do 30. travnja 2024. godine. Naime, 16. studenoga 2023. godine na snagu je stupila izmjena Zakona o strancima. Izmjene i dopune zakona odnose se samo na procedure za produljenje dozvole za privremeni boravak radi spajanja obitelji za članove obitelji državljana trećih zemalja (BiH, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i druge zemlje izvan EU-a).
Nema promjena za dobivanje stalne boravišne dozvole, a i dalje je obveza polaganje ispita razine A2, kako je utvrđeno prethodnom izmjenom Zakona o strancima iz travnja 2023. (ZTuj-2G). Uvjet za poznavanje slovenskog jezika na početnoj razini A1, koji je uveden u travnju 2023. godine sa ZTuj-2G, zamjenjuje se znanjem na razini egzistencije. Razina poznavanja jezika je razina znanja slovenskog jezika koja omogućava osnovnu komunikaciju na slovenskom jeziku, ograničenu na jednostavne, predvidive, svakodnevne situacije u kojima je izražavanje rutinsko i ponavljajuće.
Za prijave podnesene od 1. svibnja do 31. listopada 2024. godine punoljetni član obitelji u postupku produljenja dozvole za privremeni boravak radi spajanja obitelji mora dostaviti i potvrdu o upisu u neformalni obrazovni program za odrasle za učenje slovenskog jezika ili potvrdu o upisu u javno važeći obrazovni program za odrasle na osnovi kojeg se ne stječe javno važeće obrazovanje.
Međutim, stranac ne mora dostaviti potvrdu o upisu na tečaj ako priloži potvrdu o uspješno položenom ispitu iz slovenskog jezika najmanje na ulaznoj razini, za zahtjeve koji se podnose od 1. studenoga 2024. godine, stranac u postupku produljenja dozvole za privremeni boravak radi spajanja obitelji mora dostaviti potvrdu o položenom ispitu iz slovenskog jezika za egzistenciju. Ova informacija zanimljiva je velikom broju bh. građana koji posljednjih godina odlaze na rad u Sloveniju.
Samo u prvih pet mjeseci ove godine 2597 radnika iz BiH posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje (AZR) BiH pronašlo je posao i potpisalo ugovore o radu s poslodavcima u Sloveniji. Na ovaj način, od početka 2013. godine do sada, 91.390 bh. radnika zaposleno je u Sloveniji. Samo u prošloj godini Slovenija je izdala 13.090 radnih dozvola državljanima BiH. U 2022. godini izdano je 18.312 dozvola, a 2021. godina po broju izdanih dozvola dosegnula je rekord kada je 19.575 radnika iz Bosne i Hercegovine dobilo dozvolu za rad u ovoj zemlji.
Slovenija i Hrvatska među najpoželjnijim su destinacijama za rad među radnicima iz Bosne i Hercegovine, pokazuje istraživanje portala mojposao.ba. Bolje plaće, životni i radni uvjeti ključni su motivatori koji privlače naše radnike da traže prilike u zemljama regije. Prema rezultatima istraživanja, većina ispitanika spremna je trajno raditi u zemljama regije, dok mnogi nisu sigurni bi li se ikada vratili u Bosnu i Hercegovinu. BiH se ubraja u demografski najugroženije države okružja te bi u idućih 40 godina mogla ostati bez više od polovine trenutačnog stanovništva.
Svijet
Slovenija: Od studenog 2024. godine za produženje boravka obavezan je položeni jezik
Republika Slovenija uvodi izmjene uvjeta poznavanja slovenskog jezika u postupcima produženja dozvole za privremeni boravak zbog spajanja obitelji za članove obitelji državljana trećih zemalja. Uvjet za poznavanje slovenskog jezika nije bio potrebno ispuniti do 30. travnja 2024. godine.
Podsjećamo, 16. studenog 2023. godine na snagu je stupila izmjena Zakona o strancima. Izmjene i dopune zakona odnose se samo na procedure za produženje dozvole za privremeni boravak zbog spajanja obitelji za članove obitelji državljana trećih zemalja (BiH, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i druge zemlje izvan EU).
Nema promjena za dobivanje stalne boravišne dozvole, a i dalje je obaveza polaganje ispita nivoa A2 , kako je utvrđeno prethodnom izmjenom Zakona o strancima iz travnja 2023. (ZTuj-2G), pise GP MAljevac.
Uvjet za poznavanje slovenskog jezika na početnom nivou A1, koji je uveden u travnju 2023. godine sa ZTuj-2G, zamjenjuje se znanjem na nivou egzistencije.
Nivo poznavanja jezika je nivo znanja slovenskog jezika koji omogućava osnovnu komunikaciju na slovenskom jeziku , ograničenu na jednostavne, predvidljive, svakodnevne situacije u kojima je izražavanje rutinsko i ponavljajuće. Stranac će kasnije moći da unaprijedi svoj nivo znanja zahtjevnijim tecajevima i u okviru daljih programa integracije.
Kriterije za novi program obrazovanja na egzistencijalnom nivou, uključujući standarde znanja, koji se provjeravaju obaveznom provjerom znanja slovenskog jezika na ovom nivou, utvrdit će ministar nadležan za poslove obrazovanja.
Postojanje je osnovni nivo komunikacije koji nije certificiran, a nositelji programa neformalnog obrazovanja odraslih pripremaju tecajeve, a potom i provjeru znanja prema smjernicama Ministarstva prosvjete.
