Prema podacima službe za tržište rada, broj osoba prijavljenih kao nezaposleni ili na obuci u Austriji značajno je veći nego u istom razdoblju prošle godine, te je u studenom porastao za 8,9 posto. Ukupno 383.963 ljudi već čekaju svoj AMS novac.

Krajem studenog u Austriji su 383.963 osobe bile registrirane kao nezaposlene ili na školovanju. To znači da je broj nezaposlenih veći za 8,9 posto ili 31.412 osoba u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Ovih gotovo 384.000 ljudi već čeka isplatu AMS novca u prosincu 2024. Isplata se obično vrši retroaktivno u sljedećem mjesecu – tj. u prosincu za mjesec prava u studenom 2024.

Ovisno da li se novac šalje virmanom na račun ili poštom, datumi se razlikuju nekoliko dana. Očekivani datumi isplate za prosinac 2024. su 4. prosinac (Dezember) ako primate novac putem banke ili 6. prosinac (Dezember) ako primate novac putem pošte.

Austrijska pošta je u božićnom stresu pakiranja i slanja paketa. Kako bi osigurali da sve bude poslano na vrijeme za božićne darove, paketi koji se šalju unutar Austrije trebaju biti poslani najkasnije do 20. prosinca.

Ako želite izbjeći tarifu Post Expressa, morate doći dan ranije po normalnoj cijeni. Ako poklon paket ide u susjednu državu, onda dan ili dva ranije. Rok za uobičajenu pošiljku u cijelom svijetu je 13. prosinca, prema Post AG.

Za Eco-Letter rok za slanje u zemlji je 17. prosinca, za Prio-Letter je 19. prosinca. Kod slanja u susjedne zemlje rok je znatno skraćen, za Prio-Letter do 13. prosinca, a za Eco-Letter do 13. prosinca. Eko-post koji se šalje diljem svijeta mora se predati do 6. prosinca.

Dostava će biti 24. prosinca do 12 sati. Postoji i posebno radno vrijeme. Kako bi se posljednji paketi mogli podići prije Božića, većina poštanskih ureda u Austriji radit će u subotu, 21. prosinca, najmanje od 9 do 12 sati, au ponedjeljak, 23. prosinca, čak od 9 do 18 sati. U utorak, “24. prosinca, svi poštanski uredi bit će otvoreni najmanje od 9 do 12 sati”, priopćila je tvrtka u djelomičnom državnom vlasništvu.

A poštanski partneri također su dobro pripremljeni za velike količine paketa. “Više od polovice poštanskih partnera radit će i vikendom, a većina će raditi pola dana i u utorak, 24. prosinca”, uvjeravaju iz pošte.

Mit da su Balkanci “izgradili” Austriju često se spominje u neformalnim razgovorima, posebice među migrantima iz zemalja bivše Jugoslavije, ali je važno sagledati povijesne i socioekonomske činjenice kako bismo razumjeli koliko je taj mit utemeljen.

Povijesni kontekst

Migracija iz balkanskih zemalja u Austriju počela je intenzivno nakon Drugog svjetskog rata, a kulminirala je tijekom 1960-ih i 1970-ih, kada su Austrija i druge zapadnoeuropske zemlje tražile radnu snagu za brzi gospodarski oporavak. U tom razdoblju potpisani su ugovori o “gastarbajterima” s bivšom Jugoslavijom, koji su omogućili priljev radnika, prvenstveno u građevinskom, industrijskom i komunalnom sektoru.

Doprinos balkanskih radnika

1. Građevinska industrija
   Balkanski radnici bili su značajan dio radne snage koja je sudjelovala u obnovi i izgradnji infrastrukture: zgrada, cesta, mostova i industrijskih objekata. Iako nisu jedini koji su radili na ovim projektima, njihov doprinos bio je vidljiv i prepoznat.
2. Industrija i uslužni sektor
   Osim građevine, Balkanci su radili i u tvornicama, rudnicima te u sektorima čišćenja i održavanja, što je bilo ključno za funkcioniranje gospodarstva.
3. Integracija i generacijski prijenos
   Mnogi od tih radnika ostali su u Austriji, te su njihove obitelji postale dio austrijskog društva. Njihovi potomci danas sudjeluju u različitim profesionalnim sektorima, od zdravstva do visokih tehnologija.

Iako su Balkanci igrali važnu ulogu u poslijeratnoj obnovi i razvoju Austrije, tvrdnja da su “izgradili” zemlju može biti preuveličana jer je taj proces uključivao radnike iz mnogih zemalja, uključujući Austrijance same. Austrija je imala snažnu industrijsku i infrastrukturnu osnovu i prije dolaska balkanskih migranata, što znači da su oni doprinijeli, ali nisu bili jedini faktor.

No, mit da su Balkanci “izgradili” Austriju ima određenu osnovu u smislu njihovog doprinosa radnoj snazi, ali je pretjerano pojednostavljen i ne uzima u obzir širi povijesni i društveni kontekst. Njihova uloga je značajna, ali je ujedno i dio šire priče o austrijskoj poslijeratnoj obnovi.