Ekonomija
Mađarska i Poljska blokirale novi proračun EU
Mađarska i Poljska blokirale su jučer usvajanje novog sedmogodišnjeg proračuna Europske unije i plan za oporavak od pandemije koronavirusa. Ove dvije države ne slažu se s mehanizmom kojim se europska sredstva uvjetuju vladavinom prava, doznaje se od njemačkog predsjedništva.
Mađarska i Poljska zasad blokiraju financijski paket EU-a koji predviđa proračun od oko 1,8 bilijuna eura do 2027. godine. Na sastanku veleposlanika EU u ponedjeljak, predstavnici vlada Mađarske i Poljske rekli su “ne” proračunu. O proračunu se može odlučiti samo jednoglasno.
Uoči sastanka veleposlanika, mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da će Mađarska staviti veto na odluku o proračunu. Pismo koje je prije Summita poslao njegov poljski kolega Mateusz Morawiecki institucijama EU nije sadržavalo otvorenu prijetnju, ali je iz njega sve bilo jasno. Obje države opiru se mehanizmu koji povezuje plaćanje sredstava EU-a s poštivanjem vladavine zakona. Vlade su se s ovom opcijom složile u ljeto nakon višednevnih pregovora na summitu EU.
Međutim, u razgovorima između institucija EU-a mehanizam je pooštren – i to je naišlo na odbijanje Mađarske i Poljske. Vladavina zakona pod nadzorom je u obje zemlje i postoji zabrinutost zbog neovisnosti pravosuđa i medija.
Orban je više puta optužio Bruxelles za dvostruke kriterije. Poljski ministar pravosuđa Zbigniew Ziobro izjavio je: “Europa je u važnoj fazi i Poljska može iskoristiti veto kako bi pokazala da ne želi izgubiti svoj suverenitet.”
Čeka se pomoć za borbu s koronavirusom
Spor bi također mogao dovesti do kašnjenja u plaćanju hitno potrebne pomoći za borbu s koronavirusom. Fond za obnovu trebao bi iznositi oko 750 milijardi eura.
Vrijeme je ovdje najvažnije. Početkom 2021. godine zemlje koje su teško pogođene pandemijom, poput Italije, Španjolske i Francuske, trebale bi dobiti potpore i zajmove iz ovog paketa pomoći. Time se želi ubrzati gospodarski oporavak u Europi. Njemačka, koja trenutno predsjedava EU, stoga poziva na brzo djelovanje. Glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert rekao je da je velika odgovornost na EU da sredstva koja čitave države čekaju na vrijeme stignu do ljudi i tih država.
Pero Bačić
Foto: Orban Viktor / facebook.com
Ekonomija
Mađarska želi tužiti Spar za klevetu
Mađarska vlada želi tužiti Spar za klevetu. “Slučaj će biti otvoren protiv Spara na sudu, vjerojatno zbog klevete”, rekao je u četvrtak šef kabineta premijera Viktora Orbána Gergely Gulyás. Okidač je pritužba u Bruxellesu.
Austrijska vlada i Spar u ožujku su napisali pisma Europskoj komisiji u kojima su objasnili da poseban porez uveden 2020. godine diskriminira strane trgovce u Mađarskoj.
Posebni porez stoga krši zakone EU. Salzburška trgovačka grupacija nije željela komentirati prijetnju mađarske vlade tužbom. “Ne komentiramo ovo”, odgovorila je APA na upit.
Europska komisija objavila je u travnju da istražuje te pritužbe. Lanac supermarketa, u vlasništvu osnivačke obitelji Reisch, Drexel i Poppmeier, jedno je od najvećih austrijskih trgovačkih poduzeća. Osim na domaćem tržištu, tvrtka posluje u Mađarskoj, Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj.
Otkako je vlada najavila tu mjeru, porezi za trgovce u Mađarskoj porasli su na do 4,5 posto od prodaje, rekao je generalni direktor Spar Austrija Hans Reisch u pismu Europskoj komisiji. Strani trgovci na malo, uključujući Spar Hungary, “suočeni su s najvišim poreznim razredom posebnog poreza”, napisao je Reisch u ožujku.
Dodao je da mađarski konkurenti koji posluju u franšiznim lancima dosljedno imaju koristi od niže porezne stope do jedan posto. Porez tjera strane trgovce na poslovanje s gubitkom jer bi profitne marže u maloprodaji bile manje od 4,5 posto, objasnio je Reisch.
Ekonomija
Trgovački centri u Austriji žele raditi i nedjeljom
Opet se aktualizira rasprava o produženju radnog vremena. Čelnik grupe SES, koja također upravlja s nekoliko trgovačkih centara u Gornjoj Austriji, zalaže se za nekoliko nedjelja za kupovinu godišnje. To može zamisliti i najveći gornjoaustrijski trgovački centar Plus-City.
Christoph Andexlinger zahtijeva da se svim trgovcima u Austriji dopusti da rade šest do osam nedjelja godišnje. Trenutačno obnaša dužnost predsjednika Austrijskog vijeća trgovačkih centara (ACSP), a time i glasnogovornika trgovačkih centara u Austriji. Također je na čelu grupe SES, koja je dio grupe Spar i upravlja s 31 trgovačkim centrom u Europi – u Gornjoj Austriji to uključuje Max.Center u Welsu, Varenu u Vöcklabrucku i Weberzeile u Riedu.
Prema Andexlingerovoj zamisli, subotom bi trgovina trebala raditi sat vremena duže, do 19 sati. Stanje u stacionarnoj maloprodaji treba popraviti, tvrdi, između ostalog i zbog visokog oporezivanja rada i odljeva prodaje u online poslovanje. “Vrijeme je da mirno razgovaramo o okviru unutar kojeg su nedostaci stacionarne maloprodaje u usporedbi s online maloprodajom, ako ne eliminirani, barem ublaženi”, rekao je Andexlinger.
Dulje i fleksibilnije radno vrijeme bilo bi poželjno iz perspektive kupca, kaže direktor Thomas Heidenhofer.
Centar Haid u Ansfeldenu naglašava da bi otvaranje nedjeljom bilo posebno korisno u turističkim područjima. “Međutim, ovo je dugo odbijano”, žali središnji menadžer Johann Koini. U prošlosti je žestok otpor nedjeljnom otvaranju uvijek dolazio iz crkve i sindikata.
Ekonomija
Porezi na rad u Austriji i dalje su visoki
U godišnjoj usporedbi OECD-a, Austrija ima treći najviši omjer poreza i pristojbi. Takozvani “porezni klin” lani je iznosio 47,2 posto. Ta je vrijednost razlika između troškova rada poslodavca i neto plaće zaposlenika.
Prosječna vrijednost za 38 zemalja OECD-a bila je 34,8 posto. Općenito, porezni klin za pojedince ili kućanstva s djecom manji je nego za pojedince bez djece. Mnoge vlade daju porezne olakšice ili novčane olakšice kućanstvima s djecom. Austrija je stoga još uvijek u srednjem rasponu za bračne parove koji primaju samce s dvoje djece. Međutim, za parove koji oboje zarađuju, ta je vrijednost veća.
U usporedbi OECD-a, Izrael, Švicarska, Koreja i SAD imali su najmanji porezni klin. Općenito, prosječni neto prihod samaca je pao. Razlog tome su, primjerice, viši porezi na dohodak i povijesno visoka inflacija. U mnogim zemljama porezni sustav ne prilagođava se automatski inflaciji, zbog čega se zaposlenici više oporezuju.
S obzirom na podatke, NEOS je pozvao na “sveobuhvatnu poreznu reformu.” Postojala bi i potreba za “poreznim poticajima za rad s punim radnim vremenom”, kao što je oslobađanje od plaćanja prekovremenog rada, rekao je poslovni glasnogovornik Gerald Loacker. “Ako se ljudima isplati ponovno raditi više, oni će to učiniti.”, smatra on.
