Ekonomija
Loše ekonomske prognoze za Austriju
Izgledi instituta za ekonomska istraživanja WIFO i IHS postaju sve mračniji. Teško da očekuju povećanje gospodarske proizvodnje ove godine. Gospodarska kriza uzrokuje i nešto manji rast cijena, navodi se u ljetnoj prognozi objavljenoj u srijedu. Točnije, WIFO očekuje nulti rast za 2024., dok IHS očekuje minimalno povećanje od 0,3 posto. Inflacija ove godine ostaje iznad tri posto.
To je četvrti put zaredom da instituti povlače svoje prognoze rasta za 2024. godinu. U ožujku 2023. još uvijek su bili uvjereni da će rast ove godine iznositi 1,8 (WIFO) do 1,4 posto (IHS). U lipnju su obje pretpostavljale 1,4 posto, u listopadu 2023. samo 1,2 i 0,9 posto. Krajem 2023. prognoze su pale na 0,9 i 0,8 posto, a u ožujku na 0,2 i 0,5 posto.
Austrijsko gospodarstvo slabi već dvije godine, navodi WIFO. To je posebno zbog problema u industriji i građevinarstvu. U 2025. godini industrija bi ponovno trebala dobiti poticaj zahvaljujući poticajima iz inozemstva, WIFO u idućoj godini očekuje gospodarski rast od 1,5 posto. IHS je, međutim, uvjeren da će uzlet započeti u drugoj polovici 2024. To je još uvijek dovoljno za rast od 0,3 posto, a u 2025. očekuje se rast BDP-a od 1,6 posto.
WIFO računa i BDP po stanovniku za koji se ove godine očekuje pad od 0,1 posto s obzirom na rast stanovništva. Istodobno, udio ljudi u riziku od siromaštva – u privatnim kućanstvima s raspoloživim dohotkom ispod 60 posto medijana dohotka – raste s 15,4 na 15,7 posto.
WIFO i IHS predviđaju nastavak pada inflacije. Potrošačke cijene bi ove godine trebale porasti za 3,4 posto prema WIFO-u i 3,2 posto prema IHS-u. Prije tri mjeseca očekivali su oko 0,4 postotna boda više. To znači da Austrija ostaje znatno iznad cilja ECB-a od dva posto inflacije. Čak i u 2025., WIFO od 2,5 posto i IHS od 2,7 posto vide inflaciju i dalje primjetno iznad ciljane vrijednosti.
Unatoč slabom gospodarstvu, domaće gospodarstvo otvara dodatna radna mjesta, posebice u uslužnom sektoru. Ipak, dva zavoda slažu se da će stopa nezaposlenosti ove godine porasti za pola postotnog boda na 6,9 posto. Razlog tome je sve veća ponuda radne snage. U 2025. godini stopa nezaposlenosti lagano će pasti: prema WIFO-u na 6,7 posto, a prema IHS-u na 6,6 posto.
U usporedbi s prognozom prije tri mjeseca, novi će dug porasti prilično značajno na oko 3,0 posto, no instituti su podijeljeni oko toga hoće li vrijednost biti malo iznad ili ispod. IHS je optimističniji i daje Austriji točno 3,0 posto deficita ove godine i 2,9 posto deficita 2025. godine. WIFO, s druge strane, očekuje kršenje obveza iz Maastrichta u obje godine na 3,2 i 3,1 posto.
WIFO pretpostavlja da će ove godine emisije stakleničkih plinova pasti za 2,7 posto na 67,69 milijuna tona ekvivalenta CO2, a 2025. doći će do daljnjeg pada od 0,2 posto.
Ekonomija
Cijene nafte pale zbog straha od usporavanja globalne potražnje
Na svjetskim tržištima cijene nafte prošloga su tjedna pale, ponajviše zbog zabrinutosti da bi trgovinski sukob između SAD-a i Kine mogao usporiti rast globalnog gospodarstva, a time i smanjiti potražnju za energentima.
Na londonskom tržištu cijena barela pala je za 1,6 posto, na 66,87 dolara, dok je na američkom tržištu zabilježen pad od 2,6 posto, na 63,02 dolara.
Osim zabrinutosti zbog trgovinskog rata, pritisak na cijene dolazi i sa strane ponude. Nekoliko članica OPEC-a i njihovih saveznika predložilo je da se u lipnju poveća proizvodnja, i to u većem obujmu nego što je prethodno planirano.
Stručnjaci upozoravaju da bi se, zbog kombinacije smanjene potražnje i moguće povećane ponude, cijene nafte mogle zadržati na nižim razinama u nadolazećem razdoblju.
Ekonomija
Proračunski minus veći od očekivanog: Spremaju se veći porezi i manje olakšice
Proračunski deficit Austrije značajno je veći nego što se ranije procjenjivalo, pa su nužne dodatne mjere štednje. Iako je s početkom travnja već pokrenut paket ušteda vrijedan 6,4 milijarde eura, taj iznos neće biti dovoljan da se pokrije sve veći manjak u državnoj blagajni. Nove mjere očekuju se već tijekom ljeta.
U tom kontekstu, ponovno se razmatra i reforma poreza na nekretnine. Trenutni način obračuna temelji se na zastarjelim podacima, a prilagodba bi mogla donijeti stotine milijuna eura dodatnih prihoda. Neka izvješća govore čak o potencijalu od 2,7 milijardi eura ako bi se primijenio model poput onog iz njemačke pokrajine Baden-Württemberg.
Osim povećanja poreza, najavljeno je i smanjenje poreznih olakšica – primjerice, od 2026. mnogi građani više neće osjetiti puni učinak ublažavanja tzv. “hladne progresije”. Također, uvodi se ograničenje dodatne zarade uz naknadu za nezaposlene, a povećat će se i doprinosi za zdravstveno osiguranje kod mirovina.
Sve ove mjere utjecat će na neto primanja građana, no ni one neće biti dovoljne da se izbjegne moguće pokretanje postupka zbog prevelikog deficita na razini EU, koje se očekuje na jesen 2025. Ministar financija Markus Marterbauer (SPÖ) već je najavio mogućnost uvođenja dodatnih ili viših poreza, ako sadašnje mjere ne budu dovoljne.
Ekonomija
Bivši austrijski kancelar Sebastian Kurz pokrenuo vlastitu nekretninsku tvrtku
Sebastian Kurz, bivši kancelar i predsjednik austrijske Narodne stranke (ÖVP), proširuje svoje poslovne aktivnosti – ovoga puta na tržište nekretnina. Osnovao je novu tvrtku SK Liegenschaftsbeteiligungs GmbH, čime ulazi u još jedno poduzetničko područje.
Prema austrijskom registru poduzeća, tvrtka je osnovana 28. veljače 2025. s temeljnim kapitalom od 10.000 eura. Njezin cilj je kupovina, prodaja te upravljanje nekretninama i imovinom. Vlasnik nove firme je već postojeća SK Beteiligungs GmbH, koja je također u Kurzovu vlasništvu, a on je i direktor obje kompanije.
Nakon odlaska iz politike, Kurz je već bio poslovno aktivan – radio je za investicijsku tvrtku američkog tech-milijardera Petera Thiela i osnovao više firmi za savjetovanje i ulaganja. Jedna od značajnih poslovnih poveznica mu je i izraelski startup Dream iz područja kibernetičke sigurnosti, čija je vrijednost danas procijenjena na više od milijardu eura, a u kojem Kurz posjeduje 15 % udjela.
Pravne nevolje i dalje traju
Iako se snažno angažirao u poslovnom svijetu, Kurz još uvijek nije zatvorio pravna poglavlja iz svoje političke prošlosti. Nepravomoćno je osuđen na osam mjeseci uvjetne kazne zbog lažnog svjedočenja pred parlamentarnim odborom o aferi Ibiza. Žalbeni postupak zakazan je za kraj svibnja. Uz to, i dalje je pod istragom austrijskog tužiteljstva za gospodarski kriminal i korupciju (WKStA) zbog navodne upletenosti u medijsko-političku aferu oko oglašavanja i pogodovanja. Kurz sve optužbe negira.
