-1.4 C
Beč
01/12/2020
Komentar

Lokalni izbori u BiH: Veliki izborni porazi Izetbegovića, Komšića i Dodika

U nedjelju su Bosni i Hercegovini održani lokalni izbori. Pravo glasa je iskoristilo oko 50 posto birača,što je za nekoliko postotaka manje u odnosu na prošle izbore prije četiri godine. Izbori nisu održani samo u gradu Mostaru. Mostarci će na birališta tek 20.12 ove godine. S obzirom na složenu ustavnu strukturu i etničku podijeljenost pri izbornoj analizi Bosnu i Hercegovinu treba promatrati kao tri izborne jedinice. Pogotovo ako se ima u vidu da u velikoj većini općina i gradova prevlada homogena etnička struktura.

Većinski hrvatska područja – HDZ prošao neokrznut

U većinski hrvatskim područjima HDZ BIH još jednom je potvrdio je poziciju uvjerljivo najjače hrvatske stranke. Osvojili su oko 20 načelničkih pozicija. U nekim općinama uopće nisu imali konkurencije, a u općinama kao što su Livno i Neum pomoglo im je nejedinstvo oporbenih stranaka.

Druga najjača stranka je HDZ 1990 koji može računati na dvije načelničke pozicije: u Rami, svom tradicionalnom uporištu te u Odžaku koji su uspjeli preoteti HDZ-u BIH. Pored Odžaka HDZ BIH je izgubio načelnika u Tomislavgradu. Tamo je uvjerljivu pobjedu odnio kandidat Hrvatskog nacionalnog pomaka Ivan Buntić. HNP je lokalna stranka koju nedavno osnovao bivši HDZ-ov načelnik Ivan Vukadin. U pojedina općinska vijeća ušli su Hrvatska republikanska stranka, lokalne liste, pravaške stranke i HSS.

U miješanim sredinama, a one se uglavnom nalaze u Srednjoj Bosni, stranke s hrvatskim predznakom izašle su sa zajedničkim kandidatima za načelničke pozicije. Najviše vrijedi istaknuti pobjedu hrvatskog kandidata Stjepana Duje u Novom Travniku. Tomu je uvelike doprinijela rascjepkanost u bošnjačkom biračkom tijelu. U općini Vareš kandidat HDZ BIH Zdravko Marošević zadržao je načelničku poziciju zahvaljujući glasovima djela Bošnjaka. U Uskoplju i Jajcu pobjedu su odnijeli kandidati SDA, a Hrvati su imali šanse da pobjede. U Travniku je najviše glasova dobio kandidat koji je istog dana preminuo od posljedica zaraze se koronavirusom. Ne postoji odredba koja regulira takve situacije, tako da je izborni zakon nedorečen po tom pitanju. U svrhu rješavanja ovog problema bit će konzultirane Venecijanska komisija i još neke međunarodne organizacije i institucije. Postoje dva rješenja: ponavljanje izbora ili da načelničko mjesto bude dodijeljeno drugoplasiranom kandidatu,a to bi u ovom slučaju bio kandidat HDZ BIH Goran Pejaković, što bi možda i zakonski imalo najveće uporište.

Većinski bošnjačka područja u entitetu Federacija – poraz SDA-a

Kada su u pitanju većinska bošnjačka područja u entitetu Federacija, SDA je osvojila najveći broj načelničkih pozicija, ali je pretrpjela je teške poraze u većim centrima kao što su Bihać, Zenica, Goražde i Tuzla. U nekoliko općina u Sarajevskoj županiji kandidati takozvane oporbene Četvorke (NIP,SDP,NS i NBL) ostvarili su uvjerljive pobjede te će biti u prilici da nominiraju novog gradonačelnika Sarajeva.

Rezultati u Sarajevu su svojevrstan poraz za nelegitimnog hrvatskog člana Predsjedništva Željka Komšića, budući da je krajem prošle godine protivno volji većine svojih birača vratio SDA na vlast u Sarajevskoj županiji te time pretvorio DF u priljepak Bakira Izetbegovića i nerelevantan politički faktor. Izvan Sarajeva SDA je uspjela preoteti par općina u kojim nisu vladali, ali te pobjede nikako neće biti dovoljne da nadomjeste teške poraze u Sarajevu.

Republika Srpska – velika pobjeda mladog Stanivukovića

U Republici Srpskoj snage su odmjerili stranke vladajuće koalicije predvođeni SNSD-om Milorada Dodika te oporba predvođena SDS-om i PDP-om. Vladajući su osvojili oko 40 načelničkih pozicija, što je za skoro duplo više u odnosu na oporbu. No, takvim rezultatom Milorad Dodik nije zadovoljan. U dva najveća grada, u Banja Luci i Bijeljini prevagu su odnijeli kandidati opozicije.

Dodiku u Bijeljini nije pomoglo ni vrbovanje dosadašnjeg gradonačelnika Miće Mićića, a u Banja Luci nakon 22 godine SNSD-ove vladavine funkciju gradonačelnika vršit će mladi Draško Stanivuković koji se u zadnje dvije godine uspio prometnuti u jednog od najznačajnijih oporbenjaka vladavine Milorada Dodika. Njegova pobjeda zasigurno predstavlja iznenađenje i osvježenje na političkoj sceni tog entiteta, ali i Bosne i Hercegovine uopće. Sa samo 27 godina, mladi Stanivuković se prometnuo u jednog od najistaknutijih političara na sceni Republike Srpske.

Lokalni izbori – generalna proba za iduće opće izbore

Zaključno, ovi izbori su bili generalna proba za opće izbore 2022. godine. Pobjedama u Sarajevu i Banja Luci oporbene stranke iz bošnjačkog i srpskog korpusa su uvelike uzdrmale poziciju Bakira Izetbegovića i Milorada Dodika. U hrvatskom biračkom tijelu mogućnost političkog pluralizma i smjene vlastitih političkih predstavnika ovisit će o donošenju novog izbornog zakona, a njegova izmjena se najkasnije može dogoditi do kraja 2021. godine. Dođe li do izmjene izbornog zakona, onda se i u hrvatskom korpusu mogu očekivati neke ozbiljnije promjene koje bi mogle ugroziti zasad čvrstu poziciju Dragana Čovića. Bosna i Hercegovina će izbornu godinu zaključiti s izborima u Mostaru koji se održavaju nakon 12 godina stanke.

Foto: Draško Stanivuković / facebook

Povezane vijesti:

Karma je čudo: Austriji se vraća ono što su radili drugima

Robert Pandza

I Hrvatska ima svog Anschobera i Kurza

Antonio Šećerović

Anschober je pet puta rekao kako su ključni dani ispred nas

Antonio Šećerović