18 C
Beč
28. rujna 2022.
Austrija Ostale savezne pokrajine

KLAGENFURT: Van der Bellen se ispričao koruškim Slovencima

Povodom 100. godišnjice Koruškog plebiscita, predsjednik Austrije Alexander Van der Bellen ispričao se slovenskoj manjini zbog „pretrpljene nepravde“. Na svečanom događaju u zgradi savezne pokrajine Koruške, Van der Bellen je zahvalio na hrabrosti zajedničke proslave slovenskom predsjedniku Borutu Pahoru i koruškom predsjedniku Peteru Kaiseru (SPÖ).

Van der Bellen je izjavio kako je Koruška „prešla dug put pomirenja“ te citirao članak osam Saveznog ustava prema kojem Austrija ima dužnost štititi svoje etničke skupine. Nakon što je citirao članak, upitao se:

„Jesmo li se toga uvijek držali? Jesmo li živjeli svoju jezičnu i kulturnu raznolikost i uvijek odlučno osiguravali i promicali njezino očuvanje? Nažalost, moram priznati: Ne, to nije uvijek bio slučaj. Mnogo je toga došlo nakon dugo vremena, jako, jako kasno. Kao savezni predsjednik, želio bih se ispričati vama, dragi pripadnici slovenske etničke skupine, zbog pretrpljene nepravde i neprovođenja ustavom zajamčenih prava“

Ovim povijesnim riječima aplaudiralo je oko 130 posjetitelja proslave, a onda je Van der Bellen ispriku ponovio i na slovenskom jeziku. Van der Bellen se ponajviše ispričao zbog konflikta s dvojezičnim pločama, koji je politički riješen tek 2011. godine. U pojedinim dijelovima Koruške, gdje je većinsko stanovništvo slovensko, nalazi se oko 80 dvojezičnih ploča s natpisom na austrijskom i slovenskom jeziku. Preminuli političar Jörg Haider je za vrijeme svoje dužnosti u FPÖ i BZÖ bio veliki protivnih ovih ploča.

Korušku je Van der Bellen nazvao „posebnom pokrajinom, koja spaja Austriju i Sloveniju na poseban način“. U Koruškoj postoje dvojezične ploče, mediji, zborovi, vrtići, škole i sudovi te mnogobrojne udruge i projekti. Zahvalio se Slovencima, čiji glasovi su bili bitni za ostanak Koruške u Austriji. Ova izjava iznenadila je mnoge.

Svom slovenskom kolegi Pahoru je zahvalio na hrabrosti da prvi put zajedno slave ovaj događaj. Pahor je Klagenfurt nazvao današnjim „simboličnim glavnim gradom Europe“: „Europa nam omogućava biti ono što jesmo. Ne možemo promijeniti prošlost, ali možemo mijenjati budućnost. Sreća prati hrabre“.

Na događaju su nazočili i ministrica Susanne Raab (ÖVP) te vicekancelar Werner Kogler (Zeleni) koji su zagarantirali zaštitu manjina.

Koruški plebiscit (referendum) održan je 10. listopada 1920. godine radi određivanja granice između Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Austrije nakon Prvog svjetskog rata. Jugoslavenska vojska je odmah nakon rata okupirala dijelove Koruške, ali se morala povući pod pritiskom Antante. Mirovnim ugovorom iz Saint-Germaina 1919. godine predviđeno je provođenje plebiscita u Koruškoj, sukladno načelu samoodređenja naroda. Većina glasača (59,04 posto) se izjasnilo za Austriju, stoga je ovo područje ostalo u sastavu Austrije.

Rezultati koruškog referenduma (Foto: Christian Brandstätter | Historischer Atlas | Wikimedia)
Dvojezična ploča u Ludmannsdorfu (Foto: Alexander Krischnig | Wikimedia)

Antonio Šećerović
Foto: Alexander Van der Bellen | Facebook


Povezane vijesti:

Energetska kriza: Austrijska vlada najavila pomoć tvrtkama u iznosu od 1,3 milijarde eura

Pero Bačić

Kurz danas pred Korupcijskim vijećem, fokus na imenovanjima i financiranju

Robert Pandža

Razgovori oko subvencioniranje troškova energije za tvrtke ulaze u završnu fazu

Pero Bačić