Hrvatska
“Kazne su ogromne”: Ovo je popis stvari koje ne možete nositi preko granice
Hrvatska je ušla u šengenski prostor simboličnim skidanjem ploče na graničnom prijelazu Bregana, podizanjem rampe i zelenim svjetlom slobodnog prolaska. Međutim, ako planirate putovati u inozemstvo, vjerojatno se pitate što smijete prenijeti preko granice i koje su kazne. Postoje neke nelogičnosti, na primjer, možete unijeti neograničene količine ribe iz nekih zemalja, ali ne smijete unijeti niti gram mesa iz drugih zemalja. Iako postoje mnoga pravila koja nije lako zapamtiti niti samim carinicima, donosimo popis stvari koje smijete, odnosno ne smijete unositi u Hrvatsku. Također, pitate se hoće li vam kazniti ako u prtljažniku imate dva koluta sira i “tablu” špeka, hoće li biti dozvoljeno prenijeti jednaku količinu piva i vina, te što je dopušteno s žestokim alkoholnim pićima.
Ova lista ograničenja odnosi se na uvoz robe iz zemalja izvan EU, osim za Švicarsku, Island, Norvešku, San Marino, Andoru i Lihtenštajn, za koje vrijede ista pravila kao za unutarnji prijevoz u EU. Farski otoci i Grenland također imaju posebna pravila koja se ovdje ne navode. Ukratko, limit za uvoz robe po osobi iz trećih zemalja (npr. BiH, Srbija, Crna Gora, Albanija) ne smije premašiti 425,00 eura u pomorskom i zračnom prometu, te 292,00 eura kuna u svim ostalim vrstama prijevoza. Putnici mlađi od 15 godina imaju limit od 146,00 eura, bez obzira na prijevozno sredstvo kojim putuju, piše večernjilist.hr
Unos duhana i alkoholnih pića
Putnici u zračnom prometu u Hrvatsku mogu unijeti nešto više duhanskih prerađevina od onih koji putuju drugim oblicima prometa. Oni u zračnom prijevozu mogu unijeti 200 cigara, 100 cigarillosa, 50 cigara i 250 grama duhana za pušenje. Osobe koje putuju cestovnim ili željezničkim prijevozom mogu unijeti 40 cigareta, 20 cigarillosa, 10 cigara i 50 grama duhana za pušenje. Svi putnici mogu unijeti jednaku količinu od 50 grama grijanog duhanskog proizvoda, 10 mililitara e-tekućine te 50 grama tzv. novih duhanskih proizvoda iz članka 94. stavka 2. Zakona o trošarinama.
Kad su u pitanju alkoholna pića, jednaka pravila vrijede i za putovanja cestovnim, zračnim i pomorskim prijevozom – svima je dopušteno unijeti 16 litara piva, 4 litre vina te 2 litre alkoholnih pića koja imaju manje od 22% alkohola, odnosno jednu litru jačih alkoholnih pića.
Ako želite plaćati trošarine moguće je, uz uvjet da ste stariji od 17 godina, unijeti 800 cigareta, 400 cigarillosa, 200 cigara, kilogram duhana, 10 litara žestice, 90 litara vina, 110 litara piva te 100 mililitara e-tekućine, a sve preko toga nećete moći unijeti čak niti uz plaćanje.
Meso, riba, sir, mlijeko, jaja i ostali proizvodi životinjskog i biljnog podrijetla
Carinski službenici obavljaju službene kontrole proizvoda životinjskog podrijetla koji čine dio osobne prtljage putnik, tako da uopće nije dopušteno unijeti meso i mlijeko te proizvoda od mesa i mlijeka. Dopušteno je po osobi unijeti 20 kilograma svježe, sušene, kuhane, osoljene ili dimljene ribe, kozica, rakova i dagnji. Kada su u pitanju drugi proizvodi životinjskog podrijetla, poput meda, jaja, proizvoda od jaja, mesa puževa ili žabljih krakova, tu je dopušteno unijeti do 2 kg po osobi. Svježeg voća i povrća, osim krumpira, smijete unijeti do 5 kilograma.
Ostali proizvodi (hrana za dojenčad i kućne ljubimce, kolači, slatkiši, dodaci prehrani, gorivo…)
Putnici iz trećih zemalja mogu u Hrvatsku unijeti do 2 kilograma mlijeka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad i posebne hrana koja se koristi zbog medicinskih razloga te za unos hrane za kućne ljubimce koja se koristi zbog zdravstvenih razloga uz uvjete da ne zahtijeva držanje u hladnjaku prije otvaranja.
Bez ograničenja ili u količini za osobnu upotrebu, svi putnici u Hrvatsku mogu unijeti kruha, kolača, keksa, vafla i oblatni, dvopeka, tostiranog kruha i sličnih prepečenih proizvoda s manje od 20 % prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja koji su trajni na sobnoj temperaturi. Bez ograničenja se mogu unijeti i brojni drugi proizvodi poput čokolada i slastica (uključujući slatkiše) s manje od 50 posto prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja, dodataka hrani pakiranih za krajnjeg potrošača koji sadržavaju manje količine (ukupno manje od 20 %) prerađenih proizvoda životinjskog podrijetla, masline punjene ribom, tjestenina i rezanci, koncentrati juhe i poboljšivači okusa.
Kad je u pitanju gorivo, u kanisterima smijete prevesti do 10 litara identičnog goriva onom koji se nalazi u vašem vozilu, dakle nema prijevoza dizela ako vozite benzinca, piše večernji.hr
Unošenje gotovih lijekova za osobne potrebe putnika moguće je u količinama potrebnim najviše za liječenje do mjesec dana (uz uvjet da su odobreni od nadležnih tijela zemlje proizvođača) i to uz posjedovanje odgovarajuće medicinske dokumentacije (prijepisa povijesti bolesti, potvrde liječnika). Unošenje lijekova koji sadrže drogu, također za osobne potrebe putnika, moguće je u količini potrebnoj za liječenje do najviše 5 dana, i to također uz posjedovanje medicinske dokumentacije, iz koje proizlazi neophodnost uzimanja odnosnoga lijeka.
Ako se ipak odlučite kockati, znajte da vas mogu opaliti po džepu s kaznom koja može iznositi i do 13.272,28 €. Konkretno, kada se određuje visina kazne bitno je što i koliko toga ste pokušali prošvercati. Za prekršaj neprijavljivanja robe ili neprijavljivanja sve robe ili nepodnošenja robe ili nepodnošenja sve robe, iz čl. 64. st. 1. točka 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU-a propisana je novčana kazna za fizičku osobu od 265,45 do 6.636,14 €ura.
Za unošenje ili pokušaj unošenja robe u carinsko područje Unije na skriven način ili iznošenje ili pokušaj iznošenja robe iz carinskog područja Unije na skriven način, te za nepodnošenje carinske deklaracije za robu ili dio robe, ako se radi o robi komercijalne naravi ili robi za koju su propisane zabrane ili ograničenja pri uvozu ili izvozu, čl. 63. st. 1. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU-a propisana je novčana kazna za fizičku osobu od 400 do 13.272,28 € .
Poznati primjeri kazne iznosili su 677 eura za pokušaj unošenja dvije vreće, odnosno oko 15 kg kupusa, 464,50 eura za tri bundeve, 531 eura za tri akumulatora te čak 2.919,90 € kuna za 6 kilograma svježeg i 5 kilograma suhog mesa.
Hrvatska
Detalji strašne nesreće na A1 kod Karlovca: Poginuo državljanin Ukrajine, kaznena prijava vozaču autobusa
Policija je objavila detalje jučerašnje prometne nesreće koja se dogodila na autocesti A1 kod Karlovca, u kojoj je smrtno stradao 43-godišnji ukrajinski državljanin. Nesreća se dogodila u 15:24 na vijaduktu Drežnik u smjeru juga, kada vozač autobusa, 62-godišnji muškarac s riječkim registarskim oznakama, nije prilagodio brzinu stanju i gustoći prometa.
Naime, zbog vozila koje je zbog kvara bilo zaustavljeno u desnoj prometnoj traci, vozač autobusa nije na vrijeme reagirao i udario je prednjim dijelom autobusa u osobni automobil austrijskih registarskih oznaka koji je bio ispred njega. Tim automobilom upravljao je 43-godišnji Ukrajinac, prenosi Index.hr.
Tragičan ishod nesreće Od siline udarca, osobni automobil je odbačen udesno u betonski zid vijadukta, a zatim se u zanošenju vratio na kolnik i zaustavio. Vozač automobila preminuo je na mjestu nesreće, dok nitko od putnika i vozača autobusa nije ozlijeđen.
Na vijaduktu gdje se nesreća dogodila, nema zaustavne trake, pa je vozilo koje je bilo u kvaru moralo stati u desnoj prometnoj traci. Očevidu je prisustvovao zamjenik županijske državne odvjetnice iz Karlovca.
Kaznena prijava vozaču autobusa Prema izvještaju Policijske uprave karlovačke, nakon završetka kriminalističkog istraživanja, 62-godišnji vozač autobusa bit će kazneno prijavljen zbog izazivanja prometne nesreće i bit će predan pritvorskom nadzorniku.
Zbog nesreće, promet na toj dionici autoceste bio je obustavljen do 19:15 sati.
Hrvatska
Tri hrvatske destinacije među top 10 najpopularnijih europskih destinacija
Svjetski poznati portal o putovanjima European Best Destinations objavio je listu 20 najpopularnijih europskih destinacija za 2025. godinu. Popis je rezultat glasanja 1,2 milijuna turista iz 158 zemalja. Među top 10 destinacija našle su se tri hrvatske lokacije.
Monako je zauzeo prvo mjesto, poznat po luksuzu, Formuli 1 i statusu porezne oaze. Smješten na Azurnoj obali, Monako je jedna od najmanjih država na svijetu s površinom manjom od 2 četvorna kilometra, ali dom za više od 38.000 stanovnika. Više od trećine njih su milijunaši. Kneževina Grimaldi upravlja više od sedam stoljeća, a glavni izvor prihoda nije turizam, već usluge i bankarski sektor, prenosi Index.hr.
Na drugom mjestu našla se Riga, dok su Dubrovnik i Cavtat zauzeli treće mjesto, potvrđujući popularnost Hrvatske kao turističke destinacije.
Mljet je na visokom osmom mjestu. Smješten u južnoj Dalmaciji, poznat je po Nacionalnom parku i dva slana jezera, Velikom i Malom jezeru, koja su povezana s otvorenim morem. Mljet je također poznat po bogatoj povijesti i legendama, uključujući onu o nimfi Kalipso koja je držala Odiseja zatočenim sedam godina. Osim toga, otok nudi gustu borovu šumu, razvedenu obalu i mirnu atmosferu, idealnu za bijeg od gradske vreve.
Hrvatska
Na ovaj način možete provjeriti da li vas je uslikao radar
U modernom prometu, pitanje “Jesam li uhvaćen radarom?” postalo je uobičajeno među vozačima diljem Hrvatske. Svakodnevno, radari prate našu brzinu na cestama, a zbog sofisticirane tehnologije, vrlo je jednostavno saznati jeste li snimljeni. Kako biste saznali jeste li prešli ograničenje brzine, postoji nekoliko načina za provjeru, piše N1.
1. Kroz sustav e-Građani
Jedan od najsigurnijih načina da provjerite jeste li snimljeni radarom je putem sustava e-Građani. Ovaj sustav omogućava pristup informacijama o prometnim prekršajima, uključujući prekršaje zabilježene radarima. Ako imate aktiviran korisnički račun u e-Građanima, možete provjeriti vašu prometnu povijest putem opcije “e-Prometne prekršajne evidencije”. Tu možete vidjeti sve detalje o prekršajima, uključujući datum, vrijeme, lokaciju, brzinu, dopuštenu brzinu i iznos kazne.
2. Poštanske obavijesti
Drugi način provjere je tradicionalni – čekanje službene obavijesti putem pošte. Ako vas je radar snimio, obavijest će stići na adresu iz prometne dozvole vozila. Obavijest uključuje sve relevantne informacije o prekršaju i fotografiju vašeg vozila. Obavijest obično stiže unutar nekoliko tjedana od prekršaja, ali može potrajati i duže zbog različitih čimbenika.
3. Izravni upit u policijskoj postaji
Ako niste primili obavijest i niste sigurni jeste li prekršili brzinu, možete posjetiti policijsku postaju u kojoj možete provjeriti da li je vaš prekršaj zabilježen. Službenici će vam moći reći je li vaš vozilo snimljeno radarskom kontrolom.
4. Mobilne aplikacije
Postoje i mobilne aplikacije poput Waze, Radarbot ili Coyote koje koriste korisničke informacije u stvarnom vremenu. Korištenjem ovih aplikacija možete dobiti informacije o lokacijama radara i pratiti svoju rutu kako biste saznali jeste li prošli kroz područje s aktivnim radarom. Međutim, ove aplikacije ne mogu potvrditi da ste snimljeni, ali vam mogu pomoći u rekonstrukciji puta.
5. Društvene mreže i forumi
Na društvenim mrežama, posebno u Facebook grupama posvećenim prometu, vozači često dijele informacije o radarskim kontrolama. Provjerom tih izvora možete saznati jesu li radarske kontrole bile aktivne na vašoj ruti u određenom vremenu. Međutim, ove informacije nisu službene, stoga ih treba uzeti s oprezom.
6. Provjera statusa vozačke dozvole
Još jedan način indirektne provjere prekršaja je provjera statusa vozačke dozvole i negativnih bodova. Ako ste prekoračili brzinu, mogli biste dobiti negativne bodove, koji su evidentirani u vašoj vozačkoj evidenciji. Provjeru možete napraviti putem e-Građana ili u policijskoj postaji.
Zaključak: Provjera jeste li snimljeni radarom može biti jednostavna, ali zahtijeva da kombinirate nekoliko metoda. Korištenje sustava e-Građani i praćenje poštanskih obavijesti su najpouzdaniji načini. Osim toga, važno je uvijek poštivati prometne propise kako biste izbjegli kazne i doprinijeli sigurnosti na cestama.
