Komentar

Karma je čudo: Austriji se vraća ono što su radili drugima

Inicijativa o zatvaranju europskih skijališta ovih je dana izazvala žestoke reakcije. Inicijativu predvode talijanska i njemačka vlada, ali ona je sve snažnija i na razini Unije pa postoji realna mogućnost da bude i usvojena. Najsnažniji protivnik inicijative je Austrija, ali i zemlje koje ostvaraju veliku ekonomsku dobit tijekom sezone skijanja, prvenstveno Francuska, a pored nje i Švicarska (iako nije dio EU). Ideju su kritizirale i talijanske pokrajine u kojima ima nekoliko jako poznatih skijališta.

Prije svega, treba istaknuti da je inicijativa Njemačke i Italije možda i opravdana gledamo li situaciju čisto s epidemiološke strane. Obje države žele izbjeći loša iskustva iz ožujka prošle godine, kada se iz Ischgla virus proširio diljem Europe. S te strane, inicijativa može biti opravdana, pogotovo u ovom trenutku kada je gotovo čitava Europa na vrhuncu drugog vala pandemije. S druge strane, ideja je suluda zato što ni Italija, a pogotovo Njemačka nisu u obzir uzele ekonomsku i egzistencijalnu važnost zimske turističke sezone, odnosno skijanja. S te strane, još je jednom zakazala europska solidarnost (na koju se čitavo vrijeme pozivaju unutar EU) i razumijevanje koje je u ovoj pandemiji izostalo nebrojeno puta. Primjerice, skijaška sezona Austriji donosi veliki novac, itekako potreban u ovom kriznom vremenu, te istodobno od sezone zavisi i veliki broj radnih mjesta.

Iz Austrije proteklih dana dolaze žestoke reakcije na inicijativu Merkelice i Contija. Gotovo da nema političara koji nije nešto rekao o sezoni skijanja, a oglasio se i bivši kancelar Wolfgang Schüssel koji je naglasio da zimskoj sezoni treba “proporcionalan” pristup. Dan poslije, njegove riječi je ponovio i austrijski kancelar Sebastian Kurz koji je također spomenuo ključnu riječ – proporcionalno. Pored njih, oglasili su se i ministrica turizma Elisabeth Köstinger te ministar financija Gernot Blümel koji su se još jednom pozvali na europsku solidarnost, s tim da je Blümel uputio par lijepo upakiranih političkih prijetnji.

Karma je čudo. O proporcionalnosti i solidarnosti na razini EU, u kontekstu turističke sezone, najmanje prava da nešto kaže ima Austrija. Upravo je i Austrija, odnosno austrijska vlada, u sred ljeta, bez trunke proporcionalnosti, solidarnosti i razumijevanja stavila Hrvatsku na crvenu listu. Stavljajući Hrvatsku na crvenu listu, Austrija je ‘prekršila’ svako moguće ‘pravilo’ o tzv. europskoj solidarnosti, tjerajući i veliki broj svojih građana na hitan povratak u Austriju. Mnogi su prekinuli svoje odmore te napustili svoje smještaje i pohrlili nazad u Austriji. Među njima je bio i veliki broj Austrijanaca i veliki broj Hrvata. Treba naglasiti, da ako se već radi o solidarnosti i razumijevanju na razini Unije – da turizam čini 20 posto Hrvatskog BDP-a. Jednako važno, epidemiološka situacija u Hrvatskoj bila je daleko bolja nego trenutna u Europi. Jesu li hrvatske vlasti mogle bolje reagirati tijekom ljeta – jesu, ali ostavimo to za neki drugi put.

“Virus dolazi u Austriju automobilom”, riječi su Sebastiana Kurza koje dobro pamte svi građani Austrije, ali i Hrvatske. Izgovoriti te riječi, pa se nepuna tri mjeseca kasnije pozivati na europsku solidarnost – krajnje je licemjerno. Kao suverena država, Austrija itekako treba misliti na svoje građane, ekonomiju i potrebe. U tom kontekstu podržavam nastojanja austrijske vlade da novac sačuvaju unutar svojih granica u ovim teškim vremenima. No, onda treba ostati i dosljedan te ne pozivati na solidarnost kad ste tu istu solidarnost (u koju se kunu svi europski lideri) nebrojeno puta prekršili i na očigled svih – pregazili.

Ne treba biti zlurad i jasno hoću reći da ne želim propast skijaške sezone u Austriji. Mišljenja sam da se sezona može organizirati u kontroliranim uvjetima, baš kao i ljetni odmor primjerice u Italiji ili Hrvatskoj. Vjerujem da je Austrija (kao država – naravno) već sada svjesna da tijekom ljeta nije najbolje postupila prema svojoj europskoj obitelji i da će na svojim greškama naučiti da solidarnost ne znači gledati vlastite interese nego interese Europske unije u cjelini. Neka trenutna situacija bude samo opomena.

Kritiku zaslužuju i EU koja još jednom pokazuje sve slabosti koncepta naddržave. Solidarnost, na koju se toliko pozivaju brusselski čelnici nebrojeno je puta izostala tijekom krize. EU nije više ni sjena onoga što bi trebala biti. Lijepo bi bilo i da smo vidjeli bar jednu reakciju iz Hrvatske. Mali podsjetnik da na političkoj karti Europske unije postoji i Hrvatska. Bila je ovo sjajna prilika hrvatskim političarima da podsjete Austriju na događanja tijekom ljetne turističke sezone. Mogli su bar deklarativno objasniti što znači solidarnost. I to je izostalo. Oni su plaćeni da šute. Osim kad se radi o njihovoj stražnjici. Pardon. Vlastitim interesima.

Robert Pandža


* stavovi izneseni u ovom članku osobni su stavovi autora i ne odražavaju mišljenje uredništva portala kroativ.at

Povezane vijesti:

Što je pokazao bečki prosvjed? – Narod se digao!

T.N.

YouTubeov autogol zbog cenzure Kickla

Antonio Šećerović

Banija ili Banovina? Nebitno je, ljudi su bitni

Antonio Šećerović