Connect with us

Austrija

KAKO MALI PODUZETNICI DOŽIVLJAVAJU MJERE VLADE?: Iskustva cvjećarnice Blumen Glauninger

Objavljeno

na

Na našem smo portalu često pisali o gospodarskim mjerama koje je austrijska Vlada uvela u vremenu krize izazvane corona virusom. Usprkos silnim milijunima pa i milijardama eura, često se stječe dojam da u vremenu kada je gospodarski život gotovo u potpunosti stao, ti iznosi neće ni izdaleka moći pokriti sve potrebe s kojima se susreću poslodavci kako bi zadržali radna mjesta i u konačnici odustali od rješenja “ključ u bravu”. Tako smo, kako ističu analitičari, pokušavajući spriječiti opakog neprijatelja – corona virus, otvorili više “frontova” pa je opstojnost i time i egzistencija mnogih također upitna.

Stoga smo željeli iz prve ruke saznati kako ove mjere doživljaju mali i srednji poduzetnici na kojima uvelike počiva cijeli sustav. Kontaktirali smo cvjećarnicu Blumen Glauninger i razgovarali s vlasnikom Mariom Turkaljom.

‘Odgoda plaćanja obveza, kreditiranje pa ni “Kurzarbeit”, nama nisu od velike pomoći. One samo odgađaju naše poteškoće’ 

Poznato je kako se dobar dio godišnjeg prihoda cvjećarnica veže u vrijeme od početka ožujka pa do kraja svibnja, a znamo kako su one danas zatvorene mjerama suzbijanja virusa. Kako mogu opstati cvjećarnice ako su zatvorene, kako i kome tako prodati robu, a znamo kako su i svi događaji otkazani pa onda nema ni velike potražnje za cvijećem?

– Država nam je kao malom poduzetniku koji zapošljava do deset djelatnika ponudila pomoć u prvom koraku u iznosu do 1 000 eura, kreditiranje s postojećom kamatnom stopom, odgodu plaćanja svih poreznih obveznica, te skraćeno radno vrijeme, tzv. Kurzarbeit, – pojašnjava Turkalj.

Zvuči na prvi pogled dosta optimistično, ali Turkalj navodi kako s ovim mjerama pomoći cvjećarnica jednostavno ne može egzistirati. Odgoda plaćanja obveza, podizanje kredita, Turkalj i ne doživljava kao pomoć, jer obveze će svakako jednog dana doći na naplatu, a kredit isto treba vratiti. Kakva vam je pomoć što ćete dignuti kredit, pa to možete i bez države, reći će zabrinuti vlasnik.

– To su mjere koje produžavaju naše poteškoće, jer mi opet njih ne možemo servisirati jer nemamo potrebnih prihoda, pojašnjava Turkalj.

Od Vlade čujemo često veliko otkriće i pomoć u mjeri skraćenog radnog vremena, tzv. Kurzarbeit , ali mali poduzetnici pojašnjavaju da iako država snosi 80 posto troškova, odakle namaknuti onih 20 posto ako se nema rada, a onda nema ni prihoda.

‘Cvjećarnice moraju biti zatvorene jer nisu neophodne, a onda se cvijeće prodaje u supermarketima?!’ 

– Taj poticaj dužni smo isplatiti svakom zaposleniku, ali odakle namiriti još 20 posto troška na plaću. Od njihovih 1 000 eura, ne znam što bih prije platio: porez, najam, zdravstveno osiguranje…? – zabrinuto kaže Turkalj.

Dodatno opterećenje on vidi i kod, kako kaže, monopola koji se trenutačno događa na tržištu.

– To je baš poražavajuće kako za nas prodavatelje cvijeća, tako i za uzgajivače, ističe Turkalj.

Doista, jako je čudno kako su sve cvjećarnice zatvorene jer nisu po mjerama Vlade neophodne za život, a onda se cvijeće slobodno prodaje u trgovinama i supermarketima.

– Naši uzgajivači cvijeća u Austriji bacaju svoje usjeve i sade već sadnice ljetnog cvijeća, a veliki trgovački lanci uvoze cvijeće iz drugih država i prodaju ih u svojim trgovinama. Mi smo prisiljeni našu robu samo dostavljati, naglašava Turkalj.

‘Ostaje nam jedino online prodaja, kontakt telefonom i putem društvenih mreža. Nema zabava, svadbi, rođendana pa onda ni velike potražnje cvijeća’ 

Dakle, cvjećarnicama ostaje praktično samo održavanje veze sa stalnim klijentima telefonskim putem, elektronskom poštom i eventualno tko ima organiziranu online prodaju.

– Tu nailazimo na velike potekoše u komunikaciji s osobama treće životne dobi, jer se oni susreću s problemima u online prodaji robe i usluga i teško možemo tako s njima poslovati. No to je sada jedini mogući način nekakve održivosti u ovim teškim vremenima, da klijentima putem društvenih mreža, internetske prodaje pokušamo ponuditi i približiti asortiman naših usluga, kaže Mario Turkalj.

Svojim vjernim i potencijalnim klijentima poručujemo da podrže nas male poduzetnike, kako bismo opstali i dalje na tržištu. U ova teška vremena smo ponudili našim klijentima u Beču i Leobenu besplatnu dostavu od 20 eura. Nudimo veliki izbor svježeg cvijeća, balkonskih sadnica, začinskog bilja, flowerbox… Usluga održavanja i uređenje grobova i dalje se odvija po normalnom kalendarskom razdoblju. Za nadolazeće uskrsne blagdane nudimo nezaobilazne cica-mace, uskrsnu dekoraciju stolova, vanjskog prostora i sl. Obratiti nam se možete i pitati za stručno mišljenje na brojeve telefona:
0664/383-4401, 03842/46991
e-mail: blumen.glauninger@gmail.com
Facebook stranice: Blumen Glauninger
Instagram: Blumenglauninger

U ovim teškim vremenima težit ćemo kao i do sada da isključivo kupujemo svježe proizvode, a to znači kupnja austrijskih proizvoda, kako bismo potaknuli proizvodnju domaćeg uzgoja , te pridonijeli daljnjem razvoju austrijskog tržišta, zaključuje Mario Turkalj, vlasnik cvjećarnice Blumen Glauninger.

T.N
Foto: Blumen Glauninger I Facebook

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Obavezno testiranje: Bečki zdravstveni savez uvodi strože korona mjere

Objavljeno

na

Zbog sve većeg broja oboljelih od koronavirusa, uvedene su strože mjere u ustanovama Bečke zdravstvene udruge (WIGEV). Iako Covid-19 više nije bolest koju je potrebno prijaviti još od 1. srpnja, svi WIGEV centri zahtijevaju testiranje pacijenata sa simptomima – čak i ako su samo blagi.

Posebno će se štititi područja s osjetljivim bolesnicima, rečeno je u utorak. Svatko tko je pozitivan na testu mora biti izoliran ili smješten u izolaciju i primiti standardizirano liječenje. Zaposlenici WIGEV-a stoga se pridržavaju zaštitnih mjera kao što je nošenje maski kada su u kontaktu s onima koji su bili pozitivni ili se sumnja da su zaraženi.

Dostupno je dovoljno osobne zaštitne opreme, primjerice za zaposlenike WIGEV-a s blagim simptomima infekcije gornjih dišnih putova koji nisu na bolovanju. Na primjer, mogli bi nositi maske i zaštititi one oko sebe. Također se preporučuje česta dezinfekcija ruku. Međutim, WIGEV je također naglasio da trenutno ne postoji opća obveza nošenja maski ili podvrgavanja Covid testovima.

Nastavi čitati

Austrija

Ove osobe će dobiti dodatni bonus od 750 eura

Objavljeno

na

Savezna vlada trenutačno isplaćuje gotovinski bonus od 750 eura za 80.000 Tzv. brižnih rođaka, odnosno ljudi koji brinu o rodbini.

Novčani bonus namijenjen je onima koji skrbe o bliskim rođacima s najmanje 4. razinom dodatka za njegu.

Savezna vlada trenutno isplaćuje bonus od 750 eura za 80.000 Tzv. brižnih rođaka. Isplatu na prijelazu mjeseca slijedit će mjesečni iznosi od 125 eura od siječnja 2024. Mjera je donesena u sklopu reforme sestrinstva.

Novčani bonus namijenjen je onima koji skrbe o bliskim srodnicima s najmanje 4. razinom dodatka za njegu. Ali ne dobivaju svi bonus automatski. Osobe bez samoosiguranja ili dopunskog osiguranja moraju predati zahtjev, svi ostali ne, kaže ministar zdravstva Johannes Rauch (Zeleni).

“Sve osobe koje su samoosigurane ili dodatno osigurane osobe ne moraju podnositi zahtjev jer to tada zna i nositelj mirovinskog osiguranja. Njegovi srodnici koji nisu samoosigurani ili dalje osigurani moraju podnijeti zahtjev i onda će im se isplatiti, “ rekao je Rauch u srijedu za Ö1.

Potonji mogu zaraditi najviše 1.500 eura neto mjesečno, a rad na skrbi morao je započeti prije godinu dana, ističe se. Od toga mogu imati koristi i umirovljenici. Nacionalno vijeće je zapravo popravilo učinak prije godinu dana, ali ga je dva puta trebalo zakonski popraviti.

Ministar zdravstva Rauch ističe u Ö1 ranom dnevniku da više ne morate živjeti u istom kućanstvu da biste bili kvalificirani. Osim toga, prvo je trebalo izraditi tehničke uvjete za isplatu.

Nastavi čitati

Austrija

Gotovo devet od deset stanovnika Austrije svjesno štedi energiju u svojim kućanstvima

Objavljeno

na

U Austriji gotovo devet od deset stanovnika (88%) svjesno štedi energiju u kućanstvu. Prema anketi, šest od deset anketiranih željelo bi više informacija o energetskim alternativama. Političari također žele rješenja za pitanje energetske učinkovitosti koja se mogu primijeniti u vlastitom domu.

Pokazuje to istraživanje za “ImmoScout24” provedeno među 1000 stanovnika Austrije. Najviše štede vlasnici kuća i stariji od 50 godina. Samo dvanaest posto ne poduzima nikakve mjere za uštedu energije u vlastitom domu. Štedno ponašanje posebno je izraženo u generaciji 50 plus. 93 posto ove dobne kategorije smanjuje potrošnju, u usporedbi s 84 posto osoba od 18 do 29 godina. Više mjera od prosjeka od 88 posto poduzimaju i vlasnici kuća (91 posto) te svi koji žive u nekretninama većim od 130 četvornih metara (92 posto). Gledajući po saveznim državama, najštedljiviji su stanovnici Gornje Austrije i Salzburga (90 posto).

Stanovništvo u Austriji je senzibilizirano za energetsku učinkovitost i štednju energije. Za njih 74 posto ušteda energije u vlastitom domu trenutno je vrlo visok prioritet. Sukladno tome, 83 posto smatra vrlo važnom energetsku učinkovitost u vlastita četiri zida. No, očito od političara traže više rješenja. Šest od deset ispitanika željelo bi više informacija o energetskim alternativama za vlastite domove i kažu da trenutno znaju premalo o njima. Posebno se to odnosi na mlade do 30 godina (69 posto).

Više od dvije trećine stanovnika Austrije (71 posto) smatra da je vrlo važno dati doprinos uštedi energije i stoga su spremni prihvatiti ograničenja. 78 posto ispitanih svjesno je da klimatske promjene izravno utječu na njihov vlastiti dom te da će u budućnosti imati još veći utjecaj. No, pitanje zaštite klime samo je glavni razlog uštede energije za 14 posto. Oko trećine vidi zaštitu klime kao pozitivnu nuspojavu pri uštedi energije, a 42 navodi je kao još jedan važan, ali ne i presudan razlog.

No nisu svi opušteni oko teme uštede energije, barem u anketi. 30 posto smatra da im je kvaliteta života ograničena u vlastitom domu. Među osobama od 18 do 29 godina čak se 37 posto slaže s ovom tvrdnjom.

Nastavi čitati