Komisiju je 2. srpnja 2025. imenovala ministrica obrane Klaudia Tanner, a činila su je 23 neovisna stručnjaka. Zadaća joj je bila izraditi tri realistična modela reforme vojnog roka kako bi se znatno poboljšala popunjenost pričuve, kvaliteta obuke i sposobnost brzog reagiranja Bundesheera.
„Danas više nema vremena za upozorenje. Moramo biti sposobni mobilizirati se u roku od nekoliko dana“, istaknuo je predsjednik komisije Erwin Hameseder prilikom predstavljanja preporuka, prenosi Krone.
Kritika postojećeg sustava
Austrija, u usporedbi s ostatkom Europe, ima jedan od najkraćih rokova obveznog vojnog služenja i nema obveznih vježbi pričuve. Prema ocjeni komisije, u takvim okolnostima nije moguće ispuniti ustavne zadaće Bundesheera niti dosegnuti ciljanu brojnost od 55.000 do 65.000 vojnika navedenu u izvješću o obrani. Trenutačnih šest mjeseci temeljne obuke, smatraju stručnjaci, nije dovoljno za provedbu postrojbene i zapovjedne obuke ključne za operativnu spremnost.
Preporuka: model „8 plus 2“
Komisija je razradila pet reformskih modela, od kojih bi se dva mogla provesti već iduće godine. Preferirani model „Austrija plus“ predviđa osam mjeseci temeljnog vojnog roka te dodatnih 60 dana vježbi pričuve, uz procijenjene troškove od 250 do 300 milijuna eura. „Stupanjski model“ uključuje šest mjeseci temeljnog roka, 60 dana postrojbene obuke i još 40 dana vježbi pričuve, uz dvostruko veće dodatne troškove. Dva modela po skandinavskom uzoru, koja uključuju i žene, navedena su kao smjernice za budućnost.
Različite političke reakcije
Ministrica Tanner zagovara uvođenje obveznih vježbi pričuve, dok su SPÖ i NEOS zasad suzdržani. SPÖ odlučno odbacuje uključivanje žena u obvezu služenja. FPÖ se već dulje zalaže za produljenje roka, a Zeleni nisu posve protiv, ali traže mjere za povećanje atraktivnosti služenja. Predsjednica stranke Leonore Gewessler poručila je kako „samo tri mjeseca duljeg guljenja krumpira“ ne dolaze u obzir. Socijalistička mladež upozorava da bi produljenje vojnog i civilnog služenja dodatno pogoršalo financijsku situaciju mladih.
Švicarski model i civilna služba
Treća varijanta, po uzoru na Švicarsku, predviđa četiri mjeseca temeljnog roka i 140 dana obveznih vježbi pričuve, no ni sama komisija je ne favorizira jer bi zahtijevala sustavnu promjenu i mogla bi se razmatrati tek nakon plana izgradnje 2032+. Potpredsjednik komisije Walter Feichtinger naveo je kako su analizirani i drugi europski modeli, uključujući skandinavske, te da aktualne krize dovode do „revitalizacije obveznog vojnog roka“.
Važan dio preporuka odnosi se i na civilnu službu. Komisija naglašava da su vojni i civilni rok međusobno povezani te da bi produljenje vojnog roka nužno povuklo i produljenje civilnog. Cilj je pritom i jačanje kvalitete civilne službe kroz dodatne kvalifikacije, primjerice u hitnoj pomoći i civilnoj zaštiti.
Preporuke će sada biti upućene u političku raspravu, a konačna odluka o mogućoj provedbi na Vladi je i Nacionalnom vijeću.
