Connect with us

Svijet

Jesu li sankcije uistinu naštetile Rusiji?

Objavljeno

na

U proteklih šest mjeseci sankcije su dramatično promijenile gospodarske odnose Rusije s ostatkom svijeta. U tri desetljeća nakon raspada Sovjetskog Saveza, Rusija je spremno prihvatila načela globaliziranog kapitalizma. Iako su politički odnosi između Moskve i Zapada često bili napeti, gospodarske veze između njih ostale su snažne. Ruski državljani su mogli rezervirati letove za Europu ili kupiti najnovije zapadnjačke proizvode, od pametnih telefona do traperica. Osnovne financijske radnje poput slanja ili primanja novca u inozemstvu mogle su se obaviti za nekoliko minuta.

Sada je to doba možda zauvijek gotovo. Nakon odluke Kremlja da pošalje vojsku u Ukrajinu, Sjedinjene Države i njihovi saveznici u Europi i Aziji brzo su krenuli u nametanje dosad nezabilježenih sankcija ruskom gospodarstvu.

Neke od mjera koje su usvojili uključuju zamrzavanje gotovo polovice ruskih financijskih rezervi, protjerivanje nekoliko najvećih banaka u zemlji iz sustava plaćanja SWIFT, zabranu ulaska ruskim brodovima i zrakoplovima u njihove luke i zračni prostor, uvođenje ograničenja izvoza za određene napredne tehnologije i postavljanje embarga na rusku naftu i ugljen.

Istodobno, više od 1200 stranih tvrtki obustavilo je ili ograničilo svoje poslovanje u Rusiji od početka sukoba u Ukrajini, prema bazi podataka s Instituta za izvršno vodstvo Sveučilišta Yale. Među velikim imenima na tom popisu su brendovi kao što su Apple, McDonald’s, IKEA, Visa i MasterCard.

Do sada je novi režim sankcija donio dvojake rezultate. S jedne strane, ruski bruto domaći proizvod (BDP) pao je u drugom tromjesečju za 4 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, što je pad za koji se očekuje ubrzanje na 7 posto u trećem tromjesečju. Nova ograničenja opskrbe ne samo da su uzrokovala uspon inflacije na dvoznamenkasti broj, već su i potkopala ruske proizvođače lišavajući ih uvezenih komponenti koje su ključne za sastavljanje njihovih konačnih proizvoda. Primjerice, ruska proizvodnja automobila pala je za nevjerojatnih 61,8 posto tijekom prvih šest mjeseci ove godine.

Mnogi ruski dužnosnici priznali su da će biti posebno izazovno pronaći zamjenu za određene elektroničke komponente, poput mikročipova, koje još uvijek u velikoj mjeri proizvode zapadni proizvođači.

Međutim, istodobno je rusko gospodarstvo do sada pokazalo veću otpornost nego što su mnogi u početku očekivali. Unatoč gubitku više od 30 posto vrijednosti krajem veljače i početkom ožujka, ruski rubalj od tada se oporavio i postao najuspješnija valuta godine. Inflacija se posljednjih mjeseci počela postupno usporavati, s najvišom stopom od 17,8 posto u travnju na 14,9 posto u kolovozu. U međuvremenu, suficit ruskog tekućeg računa narastao je na rekordnu razinu od 167 milijardi dolara između siječnja i srpnja, što je više nego trostruko nego godinu dana prije.

Stabilan rubalj, poboljšana logistika
Do sada sankcije nisu učinile mnogo da umanje standard života u Moskvi. Građevinski radnici koji sudjeluju u godišnjem programu obnove ulica ruske prijestolnice naizgled su posvuda. Restorani, barovi i kafići u centru grada prepuni su posjetitelja. Trgovački centri također su ispunjeni ljudima, iako su mnoge trgovine u zapadnom vlasništvu zatvorene mjesecima. Tijekom putovanja u trgovinu, prosječnog potrošača dočekuje široka paleta proizvoda, uključujući i strane poslastice.

“Ljudi su umorni od stalnog osjećaja tjeskobe pa daju sve od sebe da se vrate normalnijem životu”, rekao je Alexander, djelatnik moskovskog umjetničkog muzeja. “Vidim da se vrlo malo ljudi ograničava kada su u pitanju obroci u restoranima i stvari takve prirode. Možda imaju manje novca nego prije, ali još uvijek ga imaju.”

Međunarodni monetarni fond prošlog je mjeseca poboljšao svoje gospodarske izglede za Rusiju u 2022. godini, predviđajući da će se BDP zemlje smanjiti za 6 posto umjesto prvotno projiciranih 8,5 posto. To je još uvijek značajan pad, ali mnogo manje od nekih strašnijih početnih prognoza.

Anton Tabakh, glavni ekonomist moskovskog procjenitelja kredita Expert RA, izjavio je za Al Jazeeru kako su dva čimbenika potaknula rusko gospodarstvo tijekom prvih šest mjeseci novog režima sankcija. Prvi je bio veliki porast robnog izvoza, posebice energije. Prema vladinom dokumentu koji je vidjela novinska agencija Reuters, očekuje se da će Rusija ove godine zaraditi više od 337 milijardi dolara od prodaje energije, što je povećanje od 38 posto u odnosu na 2021. godinu. Drugi čimbenik je rast državne potrošnje.

Tabakh je kazao kako je ruski izvozni procvat vjerojatno dosegao vrhunac zbog pada globalne potražnje i stupanja na snagu novih ograničenja i embarga. Istodobno, istaknuo je kako se uvoz Rusije postupno počeo oporavljati nakon oštrog pada ranije ove godine. Glavne pokretačke snage ovog oporavka bile su stabilizacija rublja i poboljšana logistika.

“Sada je ključno pitanje kako će rusko gospodarstvo proći kroz ono što Ruska središnja banka naziva procesom strukturne transformacije”, kazao je Tabakh. “Govorimo o prelasku potrošača na nove proizvode, pojavi novih lanaca opskrbe i financijskih posrednika te tvrtkama koje se prilagođavaju novim ograničenjima. Prema mojim procjenama i procjenama Centralne banke, trenutno smo u najtežoj fazi procesa, koji bi mogao trajati između devet mjeseci i godinu dana.”

Poticaji domaćim poduzećima
Za neke ruske poduzetnike sankcije su postale neočekivani izvor mogućnosti. Nikolai Dunaev, potpredsjednik Opora Russia, nacionalnog udruženja vlasnika malih i srednjih poduzeća, izjavio je kako je masovni egzodus multinacionalnih divova iz Rusije stvorio prostor domaćim tvrtkama za proširenje tržišnog udjela – posebice u područjima kao što su prehrambeni proizvodi, kozmetika, odjeća, turizam i građevinarstvo.

“Postoji ukupan pad potražnje među potrošačima, ali to se u Rusiji ne osjeća tako snažno jer se velik dio preostale potražnje pomaknuo prema domaćim proizvođačima. Nezapadna gospodarstva također imaju sve važniju ulogu u ruskoj strategiji odgovora na sankcije. Primjerice, rast proizvodnje u Aziji i na Bliskom istoku posljednjih desetljeća olakšao je Rusiji pronalaženje zamjena za većinu vrsta zapadne robe”, istaknuo je Tabakh.

Međutim, važnije je pitanje u kojoj će mjeri rusko gospodarstvo dugoročno moći izdržati svoju “strukturnu transformaciju”. Može li Rusija uspješno obnoviti svoje gospodarstvo na novim temeljima ili je osuđena na godine gospodarskog i tehnološkog pada?

“Postoje dva važna čimbenika koja bi potencijalno mogla ići u korist Rusije”, smatra Chris Devonshire-Ellis, osnivač Tvrtke Dezan Shira & Associates, panazijske investicijske konzultantske tvrtke.

Prvi je da Moskva posjeduje mnoge prirodne resurse koji su ključni za širu globalnu ekonomiju. “Kada pogledate Rusiju, ona ima prvu, drugu i treću najveću rezervu resursa na globalnoj razini”, kazao je. “Od energije do dijamanata, to je izuzetno bogata zemlja.”, piše Al Jazeera, a prenosi N1.

I unatoč trenutnom otuđenju od Zapada, Kremlj je bio daleko od geopolitičke izolacije, rekao je Devonshire-Ellis. “Rusija ima neke moćne prijatelje, poput Kine, Indije i Irana, i neka sve moćnija poznanstva, poput Saudijske Arabije, Brazila i velikog dijela Afrike”, rekao je.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Svijet

Novi detalji nesreće autobusa, putnik tvrdi da su se u jednom trenutnku “vozači navodno svađali”

Objavljeno

na

Autobus je u srijedu doživio ozbiljnu nesreću na njemačkom Autobahnu 9 u blizini Leipziga, u kojoj je nekoliko ljudi poginulo i ozlijeđeno. U večernjim satima spašavanje je bilo u tijeku – dizalica za izvlačenje bila je na licu mjesta, izvijestila je glasnogovornica policije. U međuvremenu se doznaje sve više detalja o nesreći.

Autobus na kat Flixbusa trebao je u srijedu ujutro prevesti putnike iz Berlina u Zürich. Međutim, između čvorišta Wiedemar i Schkeuditzer Kreuz u Saskoj, vozilo je zatim izletjelo s ceste i prevrnulo se. Policija izvješćuje o četvero mrtvih i više od 20 ozlijeđenih.

Prvobitno se govorilo o pet smrtnih slučajeva. Policija je u srijedu navečer ispravila broj mrtvih na četiri. Osoba za koju je prvobitno javljeno da je mrtva u životnoj je opasnosti, priopćila je policijska uprava Leipziga.

Još uvijek nije jasno zašto je vozilo izletjelo s ceste. Putnik je izvijestio za “Leipziger Volkszeitung” da je putovanje cijelo vrijeme bilo “čudno”. U nekom trenutku vozač je čak promašio rutu i morao je naglo zakočiti te se navodno posvađao i s kolegom, prenosi Krone.

Nastavi čitati

Svijet

Potraga za djevojčicom i dalje traje, bager na obiteljskom posjedu, roditelji opet na policiji

Objavljeno

na

Miloš i Ivana Ilić, roditelji nestale curice Danke (2), od jutra su ponovno u policijskoj upravi u Boru, gdje se provode sva ispitivanja o okolnostima pod kojima je dijete nestalo, doznaje Nova.rs

“Roditelji su sinoć bili razdvojeni, svatko je bio u svojoj obiteljskoj kući, a nadzirala ih je policija. Od jutra su ponovno u policijskoj postaji s djelatnicima Centra za socijalnu skrb”, navodi izvor iz istrage.

Kako portal doznaje, starije dijete, za koje je majka navela da mu je davala vodu u trenutku kada je mala Danka nestala, dodijeljeno je baki i djedu na čuvanje dok se istraga ne završi.

Također, kako se doznaje, obitelj nije bila u evidenciji Centra za socijalnu skrb.

Još policijskih snaga i vatrogasaca pristiže u Banjsko polje oko vikendice Ilića, na područje gdje je posljednji put viđena malena Danka Ilić (2), za kojom se već treći dan bezuspješno traga. 

Pored vatrogasaca i policije na licu mjesta nalazi se i bager. Kako je javio Telegraf, policija otvara i šahtove oko kuće obitelji Ilić, a kopa se i lopatama nedaleko od kuće. 

Nastavi čitati

Svijet

Evo koliko sati na poslu provode radnici u Austiji, a koliko u Hrvatskoj i EU

Objavljeno

na

By

Prema podacima Sveučilišta u Groningenu na koje se poziva X račun Landgeist, karta Europe po pitanju prosječno uloženih radnih sati izgleda poprilično iznenađujuće.

Premda broj uloženih sati nije nužno u korelaciji s produktivnošću, iznenađujuće je vidjeti kako je na samom vrhu popisa Grčka, koja prosječno po radno sposobnom stanovniku može računati na 2036 sati, što je podjeljeno na pet radnih dana unutar 51. tjedna, gotovo osam sati.

U stopu ih prati Poljska koja ima tek neznatno manje sati, 2023, a treća je Rusija koja se može pohvaliti s 1961 satom po radno sposobnom stanovniku.

Foto: Twitter / screenshot

Što se tiče Hrvatske, kotira jako dobro. Nakon vodeće trojke, jedino još Litva i Latvija rade više, dok smo s Turskom praktično u egalu, prosjek nam se razlikuje za samo jedan sat. Turci rade 1832, a mi 1831 sat godišnje. Radnici u Austriji rade 1611 sati godišnje.

Zanimljivo, na samom dnu popisa, s osjetno manje provedenih sati na poslu su tradicionalno bogate zemlje s visokom stopom BDP-a po glavi stanovnika. Tako je primjerice na samom dnu – Danska.

Oni na poslu provode svega 1381 sat godišnje, što je tek nešto manje od pet i pol sati dnevno. U Danskoj radni dan traje sedam i pol sati, a njihova produktivnost očito ne iziskuje veliki broj sati provedenih na radnom mjestu.

Slijedi ih Norveška, pa Njemačka. Slabo stoje i Finci te Šveđani, a neobično je vidjeti i Bugarsku sa svega 1645 sata, okruženu zemljama u gornjem dijelu tablice. Za naše susjede poput BiH, Srbije, Makedonije, Albanije i Kosova – podataka nema.

Nastavi čitati
LM