Rasprava o zabrani nošenja marama za djevojčice mlađe od 14 godina u austrijskim školama dodatno se zaoštrila nakon što je nekoliko učenica pokrenulo postupak pred Ustavnim sudom. U središtu prijepora našla se i ministrica za integraciju Claudia Bauer, koja je oštro kritizirala protivnike zakona i poručila da marama za djevojčice nije samo pitanje odjeće, nego i simbol društvenog pritiska.
Nova austrijska regulativa trebala bi stupiti na snagu 1. rujna 2026. godine, a predviđa zabranu nošenja marama za učenice mlađe od 14 godina tijekom nastave. Protiv zakona su se pobunile djevojčice u dobi od devet do dvanaest godina koje smatraju da im se ograničava pravo na slobodno ispovijedanje vjere te su zbog toga podnijele zahtjev Ustavni sud Austrije.
Podršku djevojčicama pružila je i Islamska vjerska zajednica u Austriji (IGGÖ), koja tvrdi da zakon zadire u vjerske slobode muslimanskih učenica i da nije u skladu s načelom državne neutralnosti.
U dokumentu koji je zajednica ranije predstavila navodi se kako nijedna djevojčica ne smije biti prisiljena nositi maramu, ali ni prisiljena skinuti je. Predstavnici zajednice ističu da muslimanke trebaju same odlučivati o svojoj vjerskoj praksi te upozoravaju da političke rasprave često zanemaruju glasove samih djevojaka na koje se zakon odnosi.
Međutim, dodatne kontroverze izazvao je dokument iz 2019. godine u kojem se nošenje marame opisuje kao vjerska obveza za djevojčice od osme godine života. Upravo je taj dokument potaknuo oštru reakciju ministrice Bauer.
„Umjesto da se djecu koristi za sudske postupke, očekujem jasno očitovanje da osmogodišnjim djevojčicama nije mjesto pod maramom“, izjavila je ministrica, a prenosi danas Heute.
Prema njezinim riječima, stručnjaci iz područja psihologije upozoravaju da prerano nametanje takvih pravila može negativno utjecati na razvoj djevojčica. Bauer smatra da djeca trebaju imati mogućnost odrastati bez društvenog ili vjerskog pritiska te slobodno razvijati vlastiti identitet.
„Marama nije bezazlen komad tkanine, već simbol potlačenosti i sredstvo kontrole djevojčica od najranije dobi“, poručila je ministrica, dodajući kako želi da djevojčice odrastaju samostalno, vidljivo i ravnopravno u društvu.
S druge strane, predstavnici Islamske vjerske zajednice odbacuju takve tvrdnje i smatraju da država ne bi smjela odlučivati o vjerskim simbolima pojedine zajednice. Naglašavaju kako se rasprava mora voditi uz poštivanje ustavnih prava i slobode vjeroispovijesti.
Očekuje se da će odluka Ustavnog suda imati dalekosežne posljedice ne samo za obrazovni sustav nego i za širu raspravu o integraciji, vjerskim slobodama i ulozi države u reguliranju vjerskih simbola u Austriji. Spor oko zabrane marama tako je prerastao obrazovno pitanje i postao jedno od najosjetljivijih političkih i društvenih tema u zemlji.
