Komentar

Izbori u SAD-u: Je li Donald Trump pokraden na predsjedničkim izborima?

Od predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama prošlo je nešto malo više od mjesec dana. Umjesto pokretanja procesa mirnog prijenosa vlasti na novoizabranog predsjednika Joea Bidena, izborna trakavica se nastavlja te bi ubrzo možda mogla dobiti krajnji epilog. Naime, dosadašnji predsjednik Donald Trump uporno odbija priznati poraz optužujući Demokratsku stranku za izbornu krađu.

Donald Trump je ustrajan u namjeri osporavanja izbornih rezultata u nekoliko ključnih saveznih država. Pojedina istraživanja ukazuju da velika većina Trumpovih birača smatra da je Trump pokraden. Prema rezultatima ankete koju je provela agencija “Seven Letter Insight” to misli čak 79 posto njegovih birača. Prethodnih dana održane su javne rasprave na kojima Trumpovi odvjetnici nastojali afirmirati Trumpove tvrdnje, a prethodno je obavljeno prebrojavanje glasova u saveznim državama u Georgiji i Wisconsinu koje nije pokazalo promjenu.

Prije dva dana, odnosno 2. prosinca uvečer, Donald Trump je održao 46 minutni govor kojeg je unaprijed označio „kao možda najvažniji govor koji je ikada održao“. U svom govoru, Trump je ove izbore okarakterizirao kao prevaru u režiji Demokratske stranke od samog početka. Naglasak je stavio na nepravilnosti vezane uz glasovanje putem pošte. Naime, na ovim izborima zbog pandemije korona virusa zabilježen je rekordan broj prijava za glasovanje putem pošte. Analize su pokazivale da su dominantan udio u prijavama zauzimali birači Demokrata. Sam Donald Trump je bio sumnjičav prema takvom sustavu glasova te je u izbornoj kampanji pozivao svoje birače da se osobno pojave na svom biračkom mjestu.

Trump je tijekom svoga govora istaknuo da su pojedine osobe u svojoj pošti zaprimile višestruk broj izbornih materijala, a bilo je i slučajeva u kojima su se osobe, koje se nisu prijavile za takav način glasovanja – bile udaljene s biračkih mjesta pod tvrdnjom da su već glasovale poštom. Isto tako naznačio je da je na pojedinim izbornim materijalima potpis naručitelja nepodudaran s prethodnim potpisima. Osim pritužbi vezanih za glasovanje poštom, Donald Trump se požalio i na glasovanje mrtvih i nerezidentnih osoba. Iznio je i ozbiljne optužbe za onemogućivanje nadziranja procesa brojanja glasova republikanskim promatračima. Nadalje, zamjerke ima i na računalne softwaree i glasačke uređaje koje su prebacivali Trumpove glasove Bidenu. Kritike i žalbe uputio je i na ostvarivanje prava glasa na biračkom mjestu bez prethodno predočenog identifikacijskog dokumenta.

Pored toga, ono što je obilježilo Trumpov nastup i izlaganje je pokazivanje grafova na kojima je zorno prikazana Trumpova uvjerljiva prednost u Michiganu i Wisconsinu tijekom cijele izborne noći, da bi u jednom trenutku Biden stekao velik broj glasova dovoljan za preokret.

U svakom slučaju,ukoliko se obistine Trumpove pritužbe, integritet američkih izbora će biti uvelike narušen. To će SAD – kao najveću demokraciju na svijetu – izvrgnuti sramoti i ruglu. Ne uspije li u svom naumu pravnog osporavanja izbornih rezultata, Donaldu Trumpu preostaje kandidatura na sljedećim predsjedničkim izborima 2024.godine. Ankete pokazuje da 66 posto Republikanaca smatra da se Trump u tom slučaju treba ponovno kandidirati. Štoviše, ovi izbori su pokazali da je na terenu Trumpov pokret itekako snažan i prisutan. U odnosu na prošle izbore, na ovim je izborima Trump osvojio 11 milijuna glasova više. Predizborne ankete su predviđale solidnu prednost njegovog protukandidata, a na kraju se ispostavilo da su izbori bilo vrlo tijesni.

Administracija Joe (Obame) Bidena

Vrijedi se osvrnuti i na novoizabranog predsjednika Bidena i na njegovu administraciju. Joe Biden se polako uhodava u ulogu novoizabranog predsjednika. Bude li njegov izbor pravno potvrđen, ući će u povijest kao najstariji izabrani predsjednik te kao drugi predsjednik katolik nakon J.F Kennedya. Pored toga, na ovim izborima osvojio je preko 80 milijuna glasova što predstavlja svojevrstan rekord u broju glasova koji su osvojili izabrani predsjednici.

Prema prvim informacijama, glavni prioritet mu je suzbijanje pandemije korona virusa uz nastojanje da duboko podijeljenu naciju donekle ujedini . Već je stupio u kontakt s pojedinim svjetskim liderima. Mnogi od njih već su mu čestitali, izuzev Vladimira Putina koji s oprezom iščekuje krajnji ishod Trumpovih pravnih borbi. U javnost je Joe Biden izašao s imenima članova svog kabineta. Tako za državnog tajnika planira imenovati Tonija Blinkena. Riječ je o diplomati koji je za vrijeme Obamine administracije vršio funkciju zamjenika državnog tajnika, a dok će bivši Obamin državni tajnik John Kerry biti zadužen za klimatske promjene.

Na vanjskopolitičkom planu očekuje se posvećenost “popravljanju odnosa” s EU te se nagađa da bi Bidenova administracija mogla snažnije angažirati na prostoru takozvanog Zapadnog Balkana. To nam tek preostaje za vidjeti.

 

Povezane vijesti:

Pregled tjedna: Otišao si Milane ostale su – hijene

Robert Pandža

Tjedni pregled: Godinu dana koronavirusa i Zorana Milanovića

Robert Pandža

Uz Dan materinskog jezika: Zašto u Austriji imamo tzv. bosansko-hrvatsko-srpski jezik, a ne hrvatski?

T.N.