Austrija
I Merkel za zatvaranje skijališta, Austrija oštro protiv

U današnjem obraćanju zastupnicima njemačkog parlamenta, njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je na zatvaranje svih skijališta u Europi. Podsjećamo, ideja prvotno dolazi iz Italije. Talijanska vlada pozvala je na zatvaranje svih skijališta u Europi. čemu se protive i talijanske skijaške regije, a posebno Austrija. Cilj je zabraniti skijaški odmor na europskoj razini, kako se ne bi ponovio scenarij iz veljače i ožujka.
“Bliži se sezona skijanja i skijaških odmora. Ne smiju se odvijati turistička putovanja, a treba izbjegavati svaki nepotreban kontakt. Pokušat ćemo koordinirati zatvaranje svih skijališta u Europi. Nažalost, čini se da će dogovor s Austrijom biti teško postići, ali pokušat ćemo ponovo“, kazala je Merkel u obraćanju zastupnicima.
“Ne podržavam inicijativu Italije. Zimski odmor u Austriji bit će siguran. Naši turistički radnici već su promijenili čitav sigurnosni koncept za siguran skijaški odmor, te u sklopu toga ukinuli smo i “apres ski”“, objasnila je Köstinger jučer te dodala kako turizam nije odgovoran za visoku stopu širenja zaraze. Prema njenim riječima Europska unija će morati nadoknaditi štetu ako stvarno misli uvesti tu vrstu ograničenja.
Sličnog stava je i austrijski ministar financija Gernot Blümel koji je rekao da zatvaranje skijaških centara predstavlja trošak od oko dvije milijarde eura. Ministar financija je naglasio da ako EU stvarno misli ograničiti rad skijaških centara onda to mora i platiti.
Njemačka kancelarka dodala je i da je pandemija koronavirusa najveći izazov od Drugog svjetskog rata, ali da ima nade jer se većina ljudi u Njemačkoj pridržava mjera zaštite, a ljudi i struka su sve bolje informirani o virusu. “Imamo ga u šaci. Nismo nemoćni. Zima će biti teška, ali će završiti”, poručila je Merkel.
Još pročitajte: U slučaju zabrane skijanja Austrija će od EU tražiti odštetu
Još pročitajte: Italija želi zabraniti skijaške odmore na europskoj razini
R.P
Foto: Alana Harris / unsplash.com

Austrija
Austrija: Unatoč blagdanu u petak neke trgovine rade, evo koje

U petak slavimo Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije, posljednji blagdan prije Božića. Savršeno vrijeme za kratki odmor. Ili kako neki tvrde, vrijeme za kupnju još božićnih darova. Neki trgovci su najavili da neće otvoriti, a neki pak da hoće.
Iako je 8. prosinca državni praznik, trgovanje je dopušteno. Dobrovoljno otvaranje trgovina postoji od 1995. Trgovci sami odlučuju hoće li petkom raditi ili ne, a mogu biti sretni i zaposlenici: ako rade, taj dan dobivaju više novca.
Što se tiče pekara, postoje već potvrde da će raditi Ströck i Anker. No, točna radna vremena variraju od poslovnice do poslovnice.
U maloprodaji Spar otvara svoje poslovnice Interspar i Eurospar diljem Austrije od 10 do 18 sati te sve ostale Spar trgovine, primjerice one na kolodvorima. No, brojne trgovine Billa, Billa Plus i Penny u Rewe grupi ostaju zatvorene. Otvoreni će biti tek pojedinačni Billa supermarketi, kao što su Praterstern, Billa-Plus u Gerngrossu ili Millenium City.
Hofer sve trgovine otvara od 10 do 18 sati, Lidl trgovine ostaju zatvorene. Organski supermarket Denn’s ne radi.
Većina trgovina modnim stvarima radit će od 10 do 18 sati. Među njima su Peek & Cloppenburg, H&M, Calzedonia, Intimissimi, Tezenis. Na odmoru je moguće kupiti novu skijašku opremu. 70 od stotinjak Hervisovih trgovina radi od 10 do 17 sati. Dizajnerski outleti u Parndorfu i Salzburgu također su otvoreni od 10 do 18 sati.
Božićna shopping ludnica počinje u Mediamarktu od 10 do 18 sati. Hartlauer otvara 120 od 160 svojih poslovnica od 10 do 17 sati. Dok je prošle godine njemački drogerijski lanac Dm bio zatvoren na blagdan Svete Marije, ove godine radi. Ipak, Bipine poslovnice ostaju zatvorene. Osim u šest poslovnica u Beču, Bad Vöslau, Vösendorfu, Ottensheimu i Mauthausenu, u svim Librovim trgovinama možete kupovati od 10 do 18 sati.
Moguća kupnja namještaja. Diljem Austrije Ikea svoje trgovine namještaja otvara od 10 do 18 sati, kao i XXL grupa (XXL Lutz, Mömax, Möbelix). Posuti trgovac namještajem Kika/Leiner također otvara sve salone namještaja od 10 do 18 sati.
No isplati li se posebno otvaranje trgovina? Prema istraživanju Sveučilišta Johannes Kepler u Linzu, svaka četvrta osoba ne želi ići u kupovinu na blagdan. Pristalice se nalaze prvenstveno među mlađim ljudima. Što su Austrijanci stariji, manja je vjerojatnost da će tog dana posjećivati fizičke trgovine. Stručnjaci procjenjuju da će obujam kupovine 8. prosinca biti oko 200 milijuna eura.
Austrija
Austrija: Za ove radnike dogovorene minimalne neto plaće od 2000 eura

Pregovori o kolektivnom pregovaranju za oko 10.000 zaposlenika Diakonie Austria uspješno su okončani 4. prosinca. Stvarne plaće i nadnice bit će povećane za 9,2 posto. Povećanje je omogućilo uvođenje minimalne plaće od 2.000 eura. Osim toga, postignuta su brojna poboljšanja okvirnog zakona.
“Veoma je zadovoljan što smo uspjeli postići u Diakonie na razini socijalne ekonomije. Rezultat je impresivan s obzirom na teške uvjete i rekordnu inflaciju te je važan signal za skupinu zaposlenika koji tako hitno trebaju sigurnu kupovnu moć.” kaže Eva Scherz, pregovarač sindikata GPA.
“Olakšati kolege”
“Zadovoljstvo je što je minimalna plaća od 2.000 eura sada implementirana u još jedan kolektivni ugovor. To nas ohrabruje da dosljedno nastavimo tim putem u svim pogođenim sektorima”, rekla je pregovaračica sindikata Vida, Michaela Guglberger.
Sa strane poslodavaca, Robert Schütz kaže: “Naši zaposlenici svaki dan rade velike stvari, stoga je još važnije da se to uvažavanje pokaže i u pregovorima o kolektivnom pregovaranju. Sada je na javnom sektoru, koji je, tj. govoriti, treći, nevidljivi partner za pregovaračkim stolom, odlučiti o plaćama kroz adekvatno financiranje skrbi, podrške i socijalnog rada. Cilj mora biti rasteretiti kolege zapošljavanjem dodatnih djelatnika.”
Izmjene kolektivnog ugovora stupaju na snagu 1. siječnja 2024. godine.
Austrija
Bečki željeznički kolodvor proglašen drugim najboljim u Europi

Prema Indeksu europskih željezničkih stanica 2023. (European Railway Station Index 2023), Glavni kolodvor u Zürichu u Švicarskoj najpristupačniji i najbolji je kolodvor u Europi za putnike. Na drugom mjestu slijedi glavni kolodvor u Beču (Hauptbanhof Wien). Glavni željeznički kolodvor u njemačkom glavnom gradu Berlinu je na trećem mjestu.
Željezničkom kolodvoru u Bernu za dlaku je izmaklo postolje te se mora zadovoljiti s četvrtim mjestom. Peto mjesto pripada postaji Utrecht Centraal u Nizozemskoj.
“Poredali smo pedeset najvećih europskih željezničkih kolodvora (mjereno u broju putnika) kako bismo pomogli potrošačima da odaberu najbolju stanicu za svoje sljedeće putovanje dok uživaju u najboljem mogućem iskustvu. Upotrijebili smo nekoliko čimbenika u rasponu od cijena karata do broja usluga na kolodvoru, opcija pristupačnosti, prometnih veza, besplatnog Wi-Fija, pokrivenosti željeznicom i dijeljenja prijevoza.
Naše četvrto godišnje izdanje Indeksa europskih željezničkih postaja temelji se na našoj postojećoj analizi koristeći izvješća nacionalnih tijela, online statistike, karte stanica, ažuriranja u stvarnom vremenu i naše vlastito istraživanje. Broj putnika odražava najnovije dostupne informacije. Osim novih dodanih i uklonjenih postaja, potrudili smo se uključiti opsežne povratne informacije koje smo primili prošli put. Poboljšali smo skup podataka na temelju meta-studija očekivanja potrošača, precizirajući mjere gustoće i pokrivenosti i dodajući više varijabli kojima putnici daju prioritet, poput vrsta karata, aplikacija, vremena čekanja i postotka kašnjenja vlakova.”, stoji u pojašnjenju natjecanja.