Svi volimo detektive, zar ne? Bili oni fiktivni iz različitih kriminalističkih romana i serija poput Herculea Poirota, Jane Marple, Sherlocka Holmesa, Philipa Marlowea, Adriana Monka ili pravi policijski istražitelji, obožavamo te hladnokrvne, briljantne analitičke umove koji su u stanju riješiti i najzamršenije policijske slučajeve. Dok tragaju za počiniteljima koriste se raznim metodama: ispitivanjem svjedoka, pronalaskom dokaza, laboratorijskim nalazima, ali i metodom identifikacije s pomoću otiska prsta – daktiloskopijom, za koju je zaslužan jedan Hrvat.
Ivan Vučetić rođen je 20. srpnja 1858. na prekrasnom Hvaru, gdje je i živio do 26 godine, kada je emigrirao u Argentinu zbog loše ekonomske situacije na otoku i u cijeloj zemlji. Dolaskom u Južnu Ameriku promijenio je ime u Juan Vucetich Kovacevich i nakon četiri godine počeo raditi u Centralnom uredu policije u La Plati, gdje je prekršitelje zakona identificirao po metodi proporcija njihovih tijela, tzv. Bertionovu postupku.
Uočivši neke nedostatke ove policijske metode, Vučetić se bavio i proučavanjima radova britanskog antropologa sir Francisa Galtona, koji je otkrio kako na svijetu ne postoje dva ista otiska prsta. Zainteresiravši se za Galtonove eksperimente, Ivan Vučetić 1891. godine preuzeo je ured za identifikaciju u kojem je izumio opremu za uzimanje i arhiviranje otisaka prstiju te drvenu spravu, tzv. daktilonom s deset otvora za prste lijeve i desne ruke, u koji se umetao osobni karton zvan ficha.
Već iduće godine rođeni Hvaranin riješio je uz pomoć nove metode jedan težak i kompliciran slučaj. Na poprištu ubojstva pronađeno je dvoje mrtve djece, a Franciska Rojas za ubojstvo je optužila ljubavnika. Vučetić je uzeo otiske od majke, a istraživanjem je utvrđeno kako se poklapaju s krvavim otiscima prstiju pronađenima na drvenim okvirima vrata. Slučaj završen.
Nakon Vučetićeva uspjeha argentinska je policija postala slavna zbog inovativne metode otkrivanja prekršitelja, a ubrzo se daktiloskopija počela primjenjivati diljem svijeta, a tako je ostalo do danas. Vučetić je samo jednom prije svoje smrti 1925. godine posjetio rodni Hvar. Bilo je to 1913., kada je cijeli grad dočekao svojeg slavnog sugrađanina. Danas je u znak zahvalnosti za njegov doprinos znanosti i kriminalistici u Hvaru postavljen spomenik, a Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja u Zagrebu te policijska akademija u La Plati nose njegovo ime.
R.P / izvor: HTZ
Foto: Police Museum