Zanimljivosti
HRVATSKI SHERLOCK HOLMES: Ivan Vučetić s Hvara
Svi volimo detektive, zar ne? Bili oni fiktivni iz različitih kriminalističkih romana i serija poput Herculea Poirota, Jane Marple, Sherlocka Holmesa, Philipa Marlowea, Adriana Monka ili pravi policijski istražitelji, obožavamo te hladnokrvne, briljantne analitičke umove koji su u stanju riješiti i najzamršenije policijske slučajeve. Dok tragaju za počiniteljima koriste se raznim metodama: ispitivanjem svjedoka, pronalaskom dokaza, laboratorijskim nalazima, ali i metodom identifikacije s pomoću otiska prsta – daktiloskopijom, za koju je zaslužan jedan Hrvat.
Ivan Vučetić rođen je 20. srpnja 1858. na prekrasnom Hvaru, gdje je i živio do 26 godine, kada je emigrirao u Argentinu zbog loše ekonomske situacije na otoku i u cijeloj zemlji. Dolaskom u Južnu Ameriku promijenio je ime u Juan Vucetich Kovacevich i nakon četiri godine počeo raditi u Centralnom uredu policije u La Plati, gdje je prekršitelje zakona identificirao po metodi proporcija njihovih tijela, tzv. Bertionovu postupku.
Uočivši neke nedostatke ove policijske metode, Vučetić se bavio i proučavanjima radova britanskog antropologa sir Francisa Galtona, koji je otkrio kako na svijetu ne postoje dva ista otiska prsta. Zainteresiravši se za Galtonove eksperimente, Ivan Vučetić 1891. godine preuzeo je ured za identifikaciju u kojem je izumio opremu za uzimanje i arhiviranje otisaka prstiju te drvenu spravu, tzv. daktilonom s deset otvora za prste lijeve i desne ruke, u koji se umetao osobni karton zvan ficha.
Već iduće godine rođeni Hvaranin riješio je uz pomoć nove metode jedan težak i kompliciran slučaj. Na poprištu ubojstva pronađeno je dvoje mrtve djece, a Franciska Rojas za ubojstvo je optužila ljubavnika. Vučetić je uzeo otiske od majke, a istraživanjem je utvrđeno kako se poklapaju s krvavim otiscima prstiju pronađenima na drvenim okvirima vrata. Slučaj završen.
Nakon Vučetićeva uspjeha argentinska je policija postala slavna zbog inovativne metode otkrivanja prekršitelja, a ubrzo se daktiloskopija počela primjenjivati diljem svijeta, a tako je ostalo do danas. Vučetić je samo jednom prije svoje smrti 1925. godine posjetio rodni Hvar. Bilo je to 1913., kada je cijeli grad dočekao svojeg slavnog sugrađanina. Danas je u znak zahvalnosti za njegov doprinos znanosti i kriminalistici u Hvaru postavljen spomenik, a Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja u Zagrebu te policijska akademija u La Plati nose njegovo ime.
R.P / izvor: HTZ
Foto: Police Museum
Zanimljivosti
Opasnosti objavljivanja IBAN-a: Što trebate znati
IBAN (International Bank Account Number) je međunarodni standard za identifikaciju bankovnih računa, koji olakšava prijenos novca između banaka. Iako je IBAN neophodan za različite financijske transakcije, važno je razumjeti potencijalne rizike vezane uz njegovo dijeljenje i objavljivanje.
1. Što je IBAN?
IBAN se sastoji od nekoliko elemenata, uključujući kod zemlje, kontrolne brojeve i broj računa. Ovaj format pomaže u smanjenju grešaka tijekom prijenosa novca. Međutim, sama struktura IBAN-a ne pruža zaštitu od neovlaštenih transakcija.
2. Rizici od objavljivanja IBAN-a
- Prevara: Kada netko ima pristup vašem IBAN-u, može pokušati izvršiti neovlaštene transakcije. Iako su potrebni dodatni podaci za prijenos novca, prevaranti često koriste različite strategije kako bi stekli te informacije.
- Phishing napadi: Objavljivanje IBAN-a može privući pažnju prevaranata koji će pokušati stupiti u kontakt s vama putem lažnih e-mailova ili poruka, tražeći dodatne informacije ili čak lozinke.
- Zloupotreba: U nekim slučajevima, zloupotreba IBAN-a može se dogoditi putem raznih financijskih shema koje ciljaju pojedince ili tvrtke.
3. Kako zaštititi svoj IBAN?
- Dijelite samo s povjerenim osobama: Uvijek budite oprezni kada dijelite svoj IBAN. Provjerite da je osoba ili institucija kojoj ga dajete pouzdana.
- Izbjegavajte javne objave: Ne dijelite svoj IBAN na društvenim mrežama, forumima ili bilo kojim javnim platformama.
- Pratite svoje račune: Redovito provjeravajte svoje bankovne račune za neautorizirane transakcije. Ako primijetite sumnjive aktivnosti, odmah kontaktirajte svoju banku.
- Koristite sigurnosne mjere: Aktivirajte dvofaktorsku autentifikaciju i druge sigurnosne značajke koje nudi vaša banka.
IBAN je ključan alat za međunarodne financijske transakcije, ali njegovo dijeljenje može nositi rizike. Budite oprezni i zaštitite svoje osobne podatke kako biste izbjegli potencijalne prijevare. Uvijek imajte na umu da je sigurnost vaših financija na prvom mjestu.
Zanimljivosti
Hrvatska među 20 omiljenih zemalja svijeta
Čitatelji Condé Nast Travelera uvrstili su Hrvatsku u top 20 omiljenih zemalja svijeta (Top/Favorite Countries of the World). Prvo mjesto zauzeo je Japan (i to drugu godinu zaredom), a Hrvatska se našla na 11. mjestu, s ocjenom 91.23.
Najomiljenije zemlje na svijetu prema izboru Condé Nast Traveler Readers’ Choice Awards 2024:
- Japan – 94.79
- Portugal – 92.69
- Turska – 92.4
- Italija – 92.16
- Španjolska – 92.14
- Tajland – 92.09
- Vijetnam – 91.91
- Novi Zeland – 91.67
- Irska – 91.63
- Grčka – 91.53
- Hrvatska – 91.23
- Norveška – 91.15
- Švicarska – 91.14
- Kanada – 90.85
- Francuska – 90.58
- Austrija – 90.54
- Indija – 90.38
- Island – 90.33
- Njemačka – 89.53
- Ujedinjeno Kraljevstvo – 89.26
U top 20 i u kategoriji Najboljih
Hrvatska se našla u top 20 i u kategoriji Najboljih zemalja svijeta (Best Countries of the World). Tamo je zauzela 12. mjesto s ocjenom 89.43. Japan je i na toj listi zauzeo prvo mjesto, druga je Švicarska, a treći Tajland.
“Tajna je otkrivena: ova balkanska zemlja možda nije bila na radaru prije desetak godina, ali brzo dobiva na popularnosti, zahvaljujući sve boljoj avionskoj povezanosti, mnoštvu kruzera, a posebno popularnosti Igre prijestolja. Hrvatska osjeća i sve veće probleme zbog svog uspjeha. Mjesta poput Dubrovnika i Splita postaju preplavljena turistima poput Venecije ili Amsterdama”, piše renomirani časopis za putovanja.
“No, postoji mnogo područja diljem zemlje koja vrijedi istražiti: objedovanje u restoranima na obiteljskim farmama, kušanje lokalnog maslinovog ulja u Istri, vožnja gliserom uz obalu Trogira, posjet vinogradima i uzgajalištima školjki na dalmatinskoj obali ili plovidba Kornatima… Rezultat? Ono što lokalni Dalmatinci zovu fjaka – taj slatki osjećaj ne rađenja apsolutno ničega”, opisali su.
Razlika između kategorija “top” i “best” zemalja u Condé Nast Traveler Readers’ Choice Awards 2024. može se objasniti kroz kontekst ocjenjivanja. U kategoriji “Top/Favorite countries” fokus je na zemljama koje su čitatelji najviše voljeli posjetiti ili o kojima su pozitivno ocijenili svoja iskustva. Zemlje su rangirane prema tome koliko su ih čitatelji preferirali, što je vidljivo kroz ocjene na temelju različitih kriterija kao što su ljepota, kultura i gostoljubivost.
S druge strane, “best countries” mogu uključivati širi spektar procjena, koje nisu nužno temeljene samo na osobnim preferencijama, već i na objektivnijim parametrima kao što su turističke ponude, kvaliteta usluge i ukupna infrastruktura. Obje kategorije koriste sličan sustav ocjenjivanja, ali “best” može biti više usmjeren prema industrijskim standardima i stručnim procjenama.
U svakom slučaju, obje kategorije odražavaju mišljenja i iskustva velikog broja putnika i mogu se značajno preklapati.
Zanimljivosti
Zotter predstavio čokoladu posvećenu kolinju, sadrži i čvarke
Zotter, južnoštajerska obiteljska čokoladna manufaktura, izbacio je novu čokoladu, i to pomalo neobičnu, posvećenu – kolinju. Riječ je o čokoladi Sautanz Specktakel, a riječ “sautanz” označuje kolinje, običaj koji je jednako popularan u Austrijanaca kao i u Hrvata.
Upravo zato čokolada Sautanz Specktakel sadrži neke bitne značajke kolinja, ali u umjerenim količinama – osim što ima neke sastojke koji su tipični za čokoladu, poput badema, lješnjaka, dehidriranih malina, cimeta, kardamoma, zvjezdastog anisa i kima, sadrži i 3 posto čvaraka i 2 posto svinjske krvi.
Na njihovoj službenoj stranici piše da je riječ o ekstratamnoj čokoladi od 60 posto kakaa, punjenoj nugatom od lješnjaka s čvarcima, slojem bijele čokolade, malina i nekoliko “kapljica prave krvi od svinja” koje sami uzgajaju u svom zoološkom vrtu.
“Naše svinje prikladno žive u kolibama u šumi i na pašnjacima, koji su dio našeg organskog uzgoja Edible Zoo. Naš koncept otvorene staje, koji životinjama omogućuje pristup i izlaz u bilo kojem trenutku, nagrađen je Nagradom za dobrobit životinja pokrajine Štajerske”, piše na njihovoj stranici.
Iako sadrži sastojke koji su neuobičajeni za čokoladu, pa bi je malo tko htio i probati, ova je čokolada, kako kažu, sasvim normalnog okusa, bez neugodnih nota svinjske krvi ili čvaraka. Biste li probali ovakvu čokoladu?
You must be logged in to post a comment Login