Spora vožnja nije bezazlena, iza takvih vozača stvaraju se gužve, raste nervoza, ljudi kreću s neracionalnim pretjecanjima.

Uglavnom se priča o brzini, to je glavna tema svih rasprava o prometu. Prebrza vožnja uzrok je mnogih prometnih nesreća, spora vožnja to nije, ali često kod drugih vozača izaziva frustracije, što onda može rezultirati ishitrenim reakcijama, opasnim pretjecanjima, obračunima na cesti… Što je s vozačima koji su prespori, a mogu biti sigurnosni rizik. O tom fenomenu se malo govori, ali Zakon o sigurnosti prometa definirao je i ponašanje u tim situacijama. Spora vožnja nije bezazlena, iza takvih vozača stvaraju se gužve, raste nervoza, ljudi kreću s neracionalnim pretjecanjima, piše HAK Revija.

Dakle, u Zakonu piše da je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku. Vozač ne smije bez opravdanih razloga voziti tako sporo da bitno usporava prometni tok ili ugrožava druge sudionike u prometu. Kada se iza vozila koje se kreće brzinom koja je manja od najveće dopuštene brzine na cesti, ili dijelu ceste po kojoj se kreće, ili manja od brzine prometnog toka vozila u prometu na tom dijelu ceste, nakupi kolona vozila koja ga ne mogu sigurno preteći, vozilo se mora na prvom pogodnom mjestu isključiti iz prometa i propustiti kolonu vozila iza sebe. Kazna za nepoštivanje ovih odredbi je 130 eura.

Kada je brzina kretanja vozila iz prethodnog stavka manja od polovice najveće dozvoljene brzine na cesti ili dijelu ceste, vozač takvog vozila mora uključiti sve pokazivače smjera, osim kada koristi žuto rotacijsko svjetlo. Kazna za nepoštovanje ove odredbe je 30 eura. Brzina kretanja vozila na cesti uz normalne prometne uvjete ne smije se ograničiti ispod 30 km/h.

Ryanair, vodeći europski zrakoplovni prijevoznik, objavio je Zimski red letenja 2023/24 za Zagreb, s 19 linija, uključujući i jednu novu destinaciju na ruti za sunčane Lanzarote te povećanje frekvencija na rutama za Basel, Dublin, Göteborg, Malagu, Maltu Memmingen i Paris Beauvais, piše N1. 

Ryanairov zimski red letenja 2023/24 Zagreb:

– 3 bazirana zrakoplova – (ulaganje od 300 milijuna USD)

– 19 destinacija, 1 nova destinacija – Lanzarote

– 22% rasta prometa (u fiskalnoj 2023.)

– Povećanje frekvencija na 7 ruta: Basel, Dublin, Göteborg, Malaga, Malta, Memmingen i Paris Beauvais

– Podržavanje preko 1000 radnih mjesta uključujući 90 visoko plaćenih poslova pilota, kabinskog osoblja i inženjera.

– Rast prometa putnika do 1,2 milijuna godišnje

Ryanair je zrakoplovni prijevoznik broj 1 u Hrvatskoj sa 19 linija u Zagrebu te prometom od 1,2 milijuna putnika godišnje. Ryanair nudi putnicima veliki izbor destinacija za zimski odmor po najnižim cijenama. Ovaj značajni rast (+22% u 2023. fiskalnoj godini) osiguravaju 3 Ryanairova zrakoplova bazirana u Zagrebu što predstavlja ulaganje od 300 milijuna dolara u Zagrebu i osigurava 90 visoko plaćenih radnih mjesta u zrakoplovnoj industriji.

Kako bi obilježili zimski red letenja 2023/24, Ryanair nudi zrakoplovne karte po cijenama od samo 29,99 € u jednom smjeru koje su dostupne isključivo na web stranici/aplikaciji Ryanaira.

Na predstavljanju Ryanair Zimskog reda letenja u Zagrebu Jason McGuinness, direktor komercijalnih poslova rekao je:

“Ryanair sa zadovoljstvom nudi više izbora i najniže cijene karata našim putnicima u Zagrebu u Zimskom redu letenja 2023/24 za 19 destinacija, uključujući i jednu novu sunčanu destinaciju Lanzarote, kao i povećajne frekvencije do popularnih odredišta poput Dublina i Göteborga te sunčane Malage i Malte između ostalog. Ovaj novi Zimski red letenja opsluživati će 3 Ryanairova zrakoplova bazirana u Zagrebu, što predstavlja ulaganje od 300 milijuna $ i podržava 90 visoko plaćenih profesionalnih poslova u zrakoplovnoj industriji, a Ryanair nastavlja jačati povezanost, razvijati turizam i otvarati nova radna mjesta u Zagrebu.”

Huseyin Bahadir Bedir, predsjednik Uprave Međunarodne zračne luke Zagreb d.d., istaknuo je: “Izražavamo zadovoljstvo predstavljanjem Zimskog reda letenja zrakoplovne kompanije Ryanair za sezonu 2023/24. Želimo istaknuti da Ryanair daje veliki doprinos mreži letova zagrebačke zračne luke sa 27 destinacija u ljetnom redu letenja i najavom 19 odredišta u nadolazećem zimskom redu letenja. Međunarodna zračna luka Zagreb će i dalje raditi na širenju svoje mreže letova, kako bismo ponudili najbolje iskustvo putovanja svim našim putnicima”.

Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je od siječnja do kraja srpnja, odnosno tijekom prvih sedam mjeseci ostvareno više od 11,5 milijuna dolazaka i gotovo 57 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 10 posto u dolascima i 4 posto u noćenjima, odnosno izjednačenje rezultata u dolascima i noćenjima u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.

„Rast turističkih dolazaka u dosadašnjem dijelu godine i srpnju predstavlja odličan rezultat hrvatskog turizma. Ne smijemo zanemariti činjenicu da je Hrvatska ovo postigla u godini u kojoj se u potpunosti vratila turistička konkurencija, u kojoj do izražaja dolazi globalna inflacija, a tu je nažalost i dalje prisutni sukob u Ukrajini. Sve navedeno našu tržišnu utakmicu na turističkom tržištu čini vrlo zahtjevnom, no mi vjerujemo u nastavak pozitivnog trenda tijekom kolovoza i rujna, a već sada imamo i vrlo dobe najave za posezonu“, izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice. 

Gledano po županijama, tijekom prvih sedam mjeseci najviše je noćenja ostvareno u Istri (16,4 milijuna noćenja, +3% u odnosu na 2022.), Splitsko–dalmatinskoj županiji (10,5 milijuna noćenja, +5% u odnosu na 2022.), Kvarneru (9,7 milijuna noćenja, +2% u odnosu na 2022.), Zadarskoj županiji (7,9 milijuna noćenja, +3% u odnosu na 2022.), Dubrovačko–neretvanskoj (4,5 milijuna noćenja, +11% u odnosu na 2022.), Šibensko–kninskoj (3,3 milijuna noćenja, -3% u odnosu na 2022.) te Ličko–senjskoj županiji (1,8 milijuna noćenja, +4% u odnosu na 2022.). U Zagrebu je ostvareno 1,4 milijuna noćenja što je 17% više nego lani, dok je na ostatku kontinenta ostvareno više od 1,4 milijuna noćenja što je 17% više nego lani.  

„Nakon što smo ostvarili najbolju predsezonu do sada, veseli nas što su se odlični rezultati nastavili i u ljetnom razdoblju, kada ostvarujemo i najveći dio ukupnog turističkog prometa. Svim podacima možemo biti iznimno zadovoljni, međutim ono što stalno naglašavamo jest da nije cilj samo jaka sezona, nego cjelogodišnji i regionalno uravnotežen turizam i za takav turizam stvaramo preduvjete. Činjenica da smo po broju noćenja i dolazaka na razini rekordne 2019. godine potvrđuje kako se sektor turizma potpuno oporavio od nedavnih kriza i kako je sada pravi trenutak da postavimo čvrste temelje za upravljanje turizmom u budućnosti, kako bi i dalje ostao konkurentan na globalnoj razini i otporan na sve buduće izazove. Zbog toga i donosimo prvi krovni Zakon o turizmu, koji je trenutačno na javnoj raspravi, a kojim ćemo među prvima na svijetu osigurati zakonski okvir za upravljanje turizmom u smjeru održivosti i na temelju podataka. Uz to, kako bismo dali potporu investicijama u projekte koji podupiru razvoj cjelogodišnjeg turizma osigurali smo i rekordna sredstva od 1,3 milijarde eura za turistički sektor. Vjerujem kako ćemo time podići kvalitetu i Hrvatsku u budućnosti pozicionirati kao konkurentnu destinaciju visokokvalitetne ponude te osigurati da postanemo lider u održivom turizmu“, istaknula je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta.  

Gledano prema destinacijama, najviše je noćenja tijekom prvih sedam mjeseci ostvareno u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Umagu te Splitu, dok je, gledano prema tržištima, u prvih sedam mjeseci najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (11,4 milijuna noćenja, razina prometa  2022. godine), Hrvatske (6,8 milijuna noćenja, +4% u odnosu na 2022.), Slovenije (6,2 milijuna noćenja, +3% u odnosu na 2022.), Austrije (4,5 milijuna noćenja, +2% u odnosu na 2022.), Poljske (3,5 milijuna noćenja, razina prometa  2022. godine).  

U srpnju ostvareno 4,8 milijuna dolazaka i 29,5 milijuna noćenja 

Prema podacima sustava eVisitor, u srpnju je u Hrvatskoj ukupno ostvareno 4,8 milijuna dolazaka i preko 29,5 milijuna noćenja, što u odnosu na lani predstavlja rast od 3 posto u dolascima i izjednačenje rezultata u noćenjima, odnosno rast od 2 posto u dolascima ako govorimo o srpnju 2019.

Pritom je u srpnju u jadranskim županijama ostvareno 4,5 milijuna dolazaka i 28,9 milijuna noćenja što u odnosu na lani predstavlja rast od 2% u dolascima i izjednačenje rezultata u noćenjima, u Zagrebu je pritom ostvareno 145 tisuća dolazaka (+12% u odnosu na lani) i 266 tisuća noćenja (+8% u odnosu na lani), dok je u ostatku kontinenta ostvareno 172 tisuće dolazaka (+8% u odnosu na lani) i 355 tisuća noćenja (+10% u odnosu na lani).

Najviše noćenja u srpnju ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (5,1 milijuna noćenja), Slovenije (3,8 milijuna noćenja), Hrvatske (3,3 milijuna noćenja), Češke (2,1 milijuna noćenja), Poljske (2 milijuna noćenja) te Austrije (1,9 milijuna noćenja).