Ekonomija
Hrvatska vlada predstavila plan za uvođenje eura
Vlada Republike Hrvatske je na stranici e-savjetovanje objavila sve detalje koji se vežu za prelazak s kune na euro.
Kao što je već od prije poznato Republika Hrvatska 1. siječnja 2023. mijenja kune u eure. Tako da će od toga datuma platežno sredstvo u Republici Hrvatskoj biti euro. Vlada je danas objavila i da će se prva dva tjedna moći plaćati i u eurima i u kunama. Još ranije je objavljeno da će se euro mijenjati po tečaju od 7,5345 kuna.
U nastavku teksta prenosimo ključne dokumente koje je objavila Vlada, a cijeli dokument možete pogledati na e-savjetovanja.hr.
Na dan svoga uvođenja euro će postati zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj. Zamjena hrvatske kune eurom iznimno je složen proces u koji će biti uključen velik broj dionika, a zasnivat će se na načelima učinkovitosti i informiranosti svih sudionika procesa, a posebice građana.
Glavnina zamjene novčanica i kovanica kune u eure provest će se 2 tjedna od uvođenja, a HNB će novčanice mijenjati bez vremenskog ograničenja. Banke će pružati uslugu zamjene novčanica i kovanog novca kuna u eure godinu dana od dana uvođenja eura.
HNB će bez vremenskog ograničenja mijenjati novčanice kuna u eure, a kovani novac do isteka tri godine od dana uvođenja eura. Nakon što istekne rok u kojemu zamjenu gotovog novca obavljaju banke, Fina i Hrvatska pošta d.d., građani će gotov novac moći mijenjati isključivo kod HNB-a.
Konverzija u euro kunskih sredstava na računima u bankama provest će se trenutačno na dan uvođenja eura. Sva kunska sredstva na tekućim, žiroračunima i štednim računima kod domaćih banaka bit će pretvorena u eure bez naknade na sam dan uvođenja eura. Upravo zato, u mjesecima uoči uvođenja eura građane će se pozivati da što više novčanica i kovanog novca kuna pohrane na račune kod banaka.
Prva dva tjedna od uvođenja eura će u optjecaju biti i kune i euri, a nakon dva tjedna će se plaćati samo eurima
Tijekom prva dva tjedna od dana uvođenja eura u optjecaju će se istodobno nalaziti kune i euri, a nakon isteka tog razdoblja euro će biti jedino zakonsko sredstvo plaćanja.
U svrhu osiguranja nesmetanog prelaska na novu valutu, u kratkom prijelaznom razdoblju kuna i euro istodobno će imati status zakonskog sredstva plaćanja. Po isteku dva tjedna od dana uvođenja eura euro će biti jedino zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj.
Obveza isticanja cijena i u kunama i u eurima
Obveza dvojnog iskazivanja cijena ključna je mjera za sprječavanje neopravdanog povećanja i neispravnog preračunavanja cijena. Uvođenje nove valute može privremeno otežati usporedbu cijena, što bi neki trgovci mogli pokušati iskoristiti da povećaju svoju dobit na teret potrošača. S ciljem sprječavanja takve prakse, Vlada Republike Hrvatske donošenjem zakona o euru i izmjenama relevantnih propisa uvest će obvezu dvojnog iskazivanja cijena koja će biti na snazi u razdoblju od 30 dana od odluke Vijeća EU-a o uvođenju eura u Hrvatskoj do 12 mjeseci nakon dana uvođenja eura.
Obveza dvojnog iskazivanja cijena omogućit će lakše identificiranje trgovaca i pružatelja usluga koji su neopravdano povećali ili neispravno preračunali cijene u euro. Prijave s osnove neopravdanog povećanja ili neispravnog preračunavanja cijena bit će omogućene putem službene internetske stranice uvođenja eura (www.euro.hr) i putem drugih kanala, o čemu će opća javnost biti na vrijeme obaviještena, navodi se u dokumentu vlade i Hrvatske narodne banke.
Pero Bačić / e-savjetovanja.hr
Foto: Vlada RH
Ekonomija
Radi sukoba Izraela i Irana cijene nafte na svjetskim tržištima snažno su porasle
Cijene nafte na svjetskim tržištima snažno su porasle nakon što je Izrael napao iranska nuklearna postrojenja i vojne ciljeve, izazvavši novu eskalaciju sukoba na Bliskom istoku.
Brent nafta, glavni globalni referentni tip, skočila je više od 10%, a dan je završila s rastom od 7,2%, dosegnuvši 74,23 dolara po barelu, što je najviša razina od siječnja. Tržišta se boje da bi nastavak sukoba mogao ozbiljno ugroziti opskrbu energentima iz regije bogate naftom.
Napetosti su dodatno rasle nakon što je Iran uzvratio lansiranjem stotinjak dronova prema izraelskom teritoriju. Analitičari upozoravaju da je situacija “eksplozivna” – može se brzo smiriti, ali i prerasti u širi rat.
Moguć skok cijene na 100 dolara po barelu
Stručnjaci iz Capital Economicsa ističu da bi, u slučaju napada na iransku naftnu infrastrukturu, cijena Brent nafte mogla skočiti i do 100 dolara po barelu. To bi moglo izazvati globalne posljedice, ali i potaknuti druge proizvođače nafte da povećaju proizvodnju, čime bi se donekle ublažio pritisak na cijene.
Poseban rizik predstavlja Hormuški tjesnac, ključna pomorska ruta kroz koju prolazi oko 20% svjetske nafte. Iran bi u ekstremnom scenariju mogao blokirati isporuke, što bi dodatno destabiliziralo tržište.
Stručnjaci poručuju da je još rano za procjene o utjecaju na maloprodajne cijene goriva, ali tržište će pomno pratiti razvoj događaja sljedećih dana. Svaki novi napad ili odgovor mogao bi dodatno podići cijene i izazvati domino-efekt na globalno gospodarstvo.
Ekonomija
Austrija napokon izlazi iz recesije? Stručnjaci vide prve znakove oporavka
Nakon mjeseci gospodarske stagnacije, padova i sve većeg broja nezaposlenih – više od 380.000 ljudi trenutačno je bez posla – austrijsko gospodarstvo pokazuje prve znakove oporavka. Prema najnovijoj analizi uglednog instituta Wifo, domaće gospodarstvo zabilježilo je u prvom tromjesečju 2025. blagi rast od 0,1 % u odnosu na prethodno razdoblje.
Ekonomisti Wifa optimistični su: „Prema revidiranim podacima, čini se da je najgora faza već iza nas“, navodi se u prognozi. Posebno ohrabrujući pomaci zabilježeni su u industriji, koja je prethodno trpjela veliki pad potražnje, ali se sada vidi poboljšanje raspoloženja u tom sektoru.
Ipak, oporavak je još krhak. Stručnjaci upozoravaju da signali s tržišta nisu ujednačeni – primjerice, u ugostiteljstvu i turizmu situacija bi mogla ostati slabija od očekivanog. Također, potrošači i dalje ostaju oprezni – umjesto da troše, novac radije štede, što usporava jači gospodarski zamah.
Još jedan važan čimbenik rizika dolazi izvana: Wifo upozorava na povećanu neizvjesnost na globalnim tržištima, posebice zbog nepredvidive carinske politike SAD-a. I Austrijska narodna banka (OeNB) korigirala je svoju prognozu na blagi godišnji rast BDP-a od 0,2 %, no također upozorava na opasnosti koje prijete iz međunarodnog trgovinskog okruženja.
Ekonomija
Austrija uvodi novi “strujni bonus” – Olakšice za tvrtke i kućanstva do 2026.
Austrijsko Ministarstvo gospodarstva najavilo je novi „Strombonus“ – financijsku potporu za energetski intenzivne industrije i privatna kućanstva u 2025. i 2026. godini. Za ovu mjeru osigurano je ukupno 150 milijuna eura, po 75 milijuna godišnje.
Ova inicijativa nadovezuje se na sličan bonus iz 2022. godine, kada je 44 tvrtki isplaćeno ukupno 185 milijuna eura. U 2023. i 2024. godini nije bilo takvih potpora. Iako su cijene struje od 2022. pale za oko 75 %, Ministarstvo odluku opravdava stalnim pritiskom zbog CO₂ troškova i međunarodne konkurencije. Isplate će se vršiti retroaktivno za 2025. godinu, ovisno o broju prijava.
Potporu mogu ostvariti poduzeća s godišnjom potrošnjom struje od najmanje 1 gigavatsat (GWh), ali pod uvjetom da ulažu u mjere energetske učinkovitosti. Cilj je ne samo kratkoročna financijska pomoć, već i dugoročno smanjenje potrošnje energije te veća zaštita okoliša.
Ministar gospodarstva Wolfgang Hattmannsdorfer (ÖVP) istaknuo je da je ova mjera ključna za sprječavanje odlaska tvrtki u inozemstvo te za očuvanje konkurentnosti austrijskog gospodarstva. Iako su cijene energije u Austriji u europskom prosjeku, potrebne su dodatne mjere kako bi se spriječila deindustrijalizacija.
Paralelno s time, najavljen je i novi socijalni tarif za privatna kućanstva. Vlada intenzivno radi na reformi zakonodavstva iz energetskog sektora, kako bi se osigurala dostupnost električne energije svima. Prema Ministarstvu, cilj je uskladiti klimatsku politiku s pristupačnošću i sigurnošću opskrbe – „struja ne smije biti luksuz“.
