Austrija
Hrvatska ulazi u Schengen: Evo što se mijenja i što to konkretno znači
26 zemalja i svega jedna granica – tako bi se ukratko mogao opisati Schengenski prostor. 1. siječnja u prostor koji obuhvaća više od 400 milijuna ljudi, ulazi i Hrvatska.
Europski parlament će o tome glasovati za 20 dana.
Gužve za vrijeme ljetne sezone. Gužve za vrijeme zimske i skijanja. Gužve i za vrijeme blagdana… Sati frustracija i čekanja na “zloglasnoj” Bregani odlaze u povijest. Prvog dana 2023. granični prijelaz prestaje raditi, a dokumenti za Sloveniju više neće trebati, izvještava Borko Brunović za RTL.hr.
Nakon posljednje formalne odluke, Hrvatska postaje 27 članica “schengenskog” prostora; što znači da ćemo od primjerice Dubrovnika do daleke Norveške moći bez putovnica.
Granice sa Mađarskom i Slovenijom se brišu dok one s BiH, Srbijom i Crnom Gorom postaju vanjske granice Unije.
Na graničnom prijelazu Stara Gradiška ne očekuju velike promjene. Kažu da već sada primjenjuju schengenska pravila.
“Pregledi se vrše svakodnevno pa će se tako i u toj budućnosti vidjet ćemo ovisno o sigurnosnoj situaciji da li je potrebno više pregleda”, rekao je Filip Valentić, pomoćnik načelnika Postaje granične policije Stara Gradiška.
Ulaskom u Schengen očekuje ih se više, ne odbacuje se ni uvođenje viza za Srbiju, no Samira iz Sarajeva promjene previše ne zabrinjavaju.
“Često bude pregleda, ali uglavnom kratko, nikada dugo. Evo sad prvi puta da malo duže čekam. Ali nije to ništa, nekih 10-tak minuta”, kaže Samir.
Iako policija uvjerava da se za građane BIH neće puno toga mijenjati, treba pričekati kako će to izgledati u praksi. Sigurno je jedino da se oni s dvojnim državljanstvom ne trebaju brinuti.
“Osobe koje imaju dvojno državljanstvo, koje uz bosansko imaju i hrvatsko ulaze u RH kao hrvatski državljani”, ističe Valentić.
Uz stroži režim na prijelazima, vanjsku granicu morat ćemo i bolje čuvati. Posao je to Frontexa, čiji instruktori u Hrvatskoj već treniraju nove europske policajce. Obuka je zahtjevna, tempo naporan. Za tako ozbiljnu zadaću potrebno je ispuniti visoke kriterije.
“Treneri su sa svih strana Europe, radi se o trenerima koji su iskusni, koji su na neki način nositelji istih tih obuka u svojim zemljama”, ispričao je Aleksandar Čubrilo, certificirani trener Frontexa.
U zračnom prijevozu promjene stižu tek na proljeće. Velik je posao pred zračnim lukama, moraju prilagoditi brojne terminale. Letovi koji su do sada bili međunarodni, ulaskom u Schengen postaju domaći. Tako je i s putnicima, što je svakako dobra vijest.
“Bit će naravno manje punktova kontrolnih, a onda samim time se očekuje da će biti i brži prolaz i da će onda u tom smislu biti i manje gužve iako mi se veselimo gužvama jer to znači onda i veći broj putnika”, objasnila je Lidia Capković Martinek, glasnogovornica MZLZ.
Ukidanju granica vesele se mnogi, no ipak najviše oni kojima granica prolazi kroz selo. Robert iz Slovenske vasi svoje hrvatske susjede vidi s balkona. Iako su udaljeni svega desetak metara, do njih je dalek put.
“Teško je baš zbog toga, em su gužve, em moraš kroz granicu, čekaš za nešto što bi obavio za možda pet minuta, a ti čekaš pola sata”, kaže Robert.
I gospođa Mira će imati više mira kad granica padne. Mostić preko potoka sad joj je kao Kineski zid pa godinama do njive na slovenskoj strani mora obilazno.
“Puno znači, tu nam, je i familija, i poznati i sve skupa lakše mi je tu preći preko nego na Breganu kad ne mogu. Nemam prevozi ni ništa!”, kazala je Mira.
Ulaskom u Schengen Hrvatska će i fizički postati dio ujedinjene Europe. Godinama smo to čekali, napokon i dočekali. Za simbolom gužvi i čekanja, malo će tko žaliti, izvještava Borko Brunović za RTL.hr.
Austrija
U Beču prodana zgrada za čak 89 milijuna eura
Estrella Immobilieninvest, podružnica Zaklade Wlaschek, kupila je veličanstvenu zgradu na uglu na Schottenringu za oko 89 milijuna eura. Kako prenosi WINN, prodavatelj je bio najveći domaći nekretninski fond Real Invest Austria. Navedenu zgradu kupio je 2016. godine za 80 milijuna eura.
Palača, izgrađena 1878. godine, nekoliko je godina za vrijeme monarhije služila kao carska i kraljevska palača. Opsežno je renovirana između 2012. i 2014. godine. Danas je glavni zakupac međunarodna odvjetnička tvrtka Schönherr.
Kupnja bi vjerojatno bila u potpunosti po ukusu Karla Wlascheka, čija zaklada posjeduje brojne povijesne nekretnine u središtu Beča. Između ostalog, posjeduje zgradu bivše burze na Ringstrasse, koja je dijagonalno nasuprot sadašnje akvizicije.
Kako izvještava GEWINN, 89 milijuna eura za palaču Ringstraße najveća je kupnja nekretnina u ovoj godini do sada.
Beč
Platforma za upoznavanje pčela i medonosnog bilja odsad i u Beču
Ideja projekta je jednostavna: bečki poljoprivrednici svoje površine s poljoprivrednim kulturama nude na raspolaganje bečkim pčelarima. Oni svoje pčelinje zajednice sele na ponuđene površine, a koristi od toga imaju svi.
Bečka poljoprivredna komora u suradnji s Gradom Bečom dovela je i u austrijski glavni grad platformu za selidbu pčela, ili kako je još nazivaju, platformu „za upoznavanje pčela i medonosnog bilja”. Poljoprivrednici, vrtlari, vinogradari kao i ostali zemljoposjednici pozvani su da svoje površine s poljoprivrednim kulturama na platformi ponude online te ih tako besplatno dadu na raspolaganje bečkim pčelarima. Nakon međusobnog dogovora pčelari svoje košnice sele na zemljišta s medonosnim biljem. Bolje oprašivanje koje obavljaju pčele znači i veći urod biljnih kultura, a sve to pridonosi i očuvanju ekosustava.
Nova platforma za selidbu pčela trebala bi pomoći oko 700 bečkih pčelara da brzo i jednostavno pronađu odgovarajuće površine za svoje pčelinje zajednice. U konačnici svi profitiraju; urbana poljoprivreda zbog visokih stopa oprašivanja pa posljedično i većeg prinosa, pčelari su sretni zbog dobrog uroda meda, a Bečane veseli ukusan med iz njihova grada. Kako je istaknuo član bečkog poglavarstva za okoliš Jürgen Czernohorszky povodom predstavljanja platforme, pčele također imaju koristi od površina s medonosnim biljem u Beču, a pritom pridonose bioraznolikosti grada i pomažu da austrijska metropola postane jedna od najzelenijih, najprirodnijih i najraznovrsnijih u svijetu. Optimalno oprašivanje mnogih korisnih biljaka pomaže gradskoj poljoprivredi s visokim udjelom organskih proizvoda da što bolje podnosi posljedice klimatskih promjena. Predsjednik Bečkog pčelarskog saveza Kurt Krottendorfer istaknuo je kako je Beč milijunski grad u kojem promet, industrija i stanovanje, ali i društvo u potrazi za prirodom i opuštanjem, interveniraju u životnu sredinu pčela. Stoga je ovakva platforma važna i za pčelarstvo i poljoprivredu, ali i za potrošače bečkog meda.
Grad Beč potiče urbano pčelarstvo te nastoji stvoriti povoljne uvjete i za divlje i medonosne pčele. U gradu ima oko 5.000 košnica odnosno više od 200 milijuna pčela. Besplatna platforma koja spaja pčelare i poljoprivrednike i druge zemljoposjednike postoji još u Gornjoj i Donjoj Austriji.
Austrija
Do 30.000 eura – Austrijska vlada povećava troškove naknade u oslobađajućim procesima
Austrijska vlada želi ubuduće značajno povećati naknadu troškova u slučaju oslobađajućih presuda. U tu svrhu bit će na raspolaganju ukupno 70 milijuna eura.
Federalna vlada će u srijedu uputiti na razmatranje amandman na federalni zakon kojim se planira reorganizacija naknade troškova u kaznenom postupku. Kako su u press foajeu objavile ministrica pravosuđa Alma Zadić (Zeleni) i ministrica Ustava Karoline Edtstadler (ÖVP), ovaj pravilnik po prvi put predviđa naknadu troškova obrane u slučaju obustave istrage.
Za 2024. iz pravosuđa će biti na raspolaganju ukupno 70 milijuna eura. Osim što se prvi put uvodi naknada troškova u slučaju obustave istrage, znatno će se povećati naknada troškova u slučaju oslobađajućih presuda u glavnim postupcima. Novim propisom također je prvi put predviđeno povećanje najviše stope troškova za naknadu, primjerice u posebno složenim kaznenim postupcima.
Konkretno to znači da će se u slučaju obustave istrage prvi put uspostaviti naknada troškova s maksimalnim iznosom od 6000 eura. Kako dalje pokazuje predloženi zakon, u slučaju oslobađajuće presude u glavnom postupku, naknada troškova trebala bi se rasporediti ovisno o nadležnom pravosudnom tijelu.
Postupci se dijele na standardne postupke, posebno složene postupke i postupke iznimnog opsega. Primjerice, u posebno složenim postupcima (kako u prethodnoj istrazi, tako i u glavnom postupku), maksimalna stopa može biti prepolovljena. U slučajevima ekstremnog opsega, maksimalna stopa može se udvostručiti.
Za ministricu ustava Karoline Edtstadler nova je uredba o naknadi troškova “poštena uredba”. “Nas kao ustavnu državu ne može zadovoljiti kada su ljudi financijski uništeni unatoč oslobađajućoj presudi ili obustavljenom kaznenom postupku. To je ravno građanskoj smrtnoj kazni. To je kontradikcija s presumpcijom nevinosti i nije dostojno naše ustavne države”, rekla je ministrica.
You must be logged in to post a comment Login