20.3 C
Beč
23. rujna 2020.
Putovanja Zanimljivosti

HRVATSKA: Međimurje obara sve rekorde

Međimurska županija, u administrativnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom. Zapadni dio dotiče obronke Alpa, dok su središnji i istočni dio ravnica (Panonske nizine). Pokrajina graniči s državama Mađarskom i Slovenijom, a vrlo blizu je i treća zemlja, Austrija. Međimurje je počašćeno nadimkom Hortus Croatiae (Vrt Hrvatske ili Cvjetnjak Hrvatske), a po površini je najmanja županija u Hrvatskoj. Dok se ostatak Hrvatske muči s privlačenjem gostiju u vrijeme corona virusa, Međimurje obara sve rekorde. U odnosu na prošlu godinu Međimurje bilježi 12 posto više dolazaka i isti broj noćenja, od čega je 58 posto gostiju iz Hrvatske. Međimurje je sve atraktivnije i strancima, koji u posljednje vrijeme sve više posežu za luskuznim vilama za odmor.

PRIRODA U MEĐUGORJU

Rijeke Mura i Drava omeđuju Međimurje donoseći mu svojim tokovima čestice koje su nalazili i nalaze ispirači zlata. Ovdje završavaju Alpe i počinje Panonska nizina koje područje dijele na gornje i donje Međimurje. Najgušća naseljenost stanovništvom u Hrvatskoj nije poremetila ravnotežu prirode koja u svim godišnjim dobima priziva da ju se doživi svakim osjetilom. Neodoljiva, na tako malo prostora.

Regionalni park Mura-Drava čuva osobitosti prirodnog područja i njegove flore i faune na čak četvrtini teritorija Međimurske županije. Riba crnka je dragocjenost rijeke Mure uz čije se meandre i obližnje poplavne šume proteže zaštićeni prirodni krajolik, a svoju čar ima i stari tok rijeke Drave kojeg domaći ljudi posebno vole. Zaštićene prirodne vrijednosti u Međimurju su i krajobraz rijeke Mure, vlažne livade u Bedekovićevoj grabi, hrast lužnjak u Donjem Vidovcu, platana u Nedelišću, Perivoj Zrinski i dvije glicinije u Čakovcu, dvije platane u Svetom Urbanu, ginkgo u Donjoj Dubravi, tulipanovac u Vučetincu, magnolija u Pribislavcu. Plemenitost prirode ogleda se i u zaštiti kockavice i crnkaste sase te leptira livadnog plavca.

KULTURA I POVIJEST MEĐIMURJA

U prapovijesti, u kamenom dobu prije 7000 godina, na području Međimurja su se nalazile prve naseobine ljudi, a nalazište na području Ferenčice pored Preloga uglavnom je izvor legendi. Željezno doba ovdje je obilježio život prapovijesnih plemena Kelta i Panona, no prvi stanovnici Međimurja o kojima postoje dokumentirani tragovi bila su keltska plemena Serretes nastanjena uz donju Muru i Serapilli uz Dravu.

Sljedeći trag o Međimurju ostavlja antički povjesničar i geograf Strabon, pišući o ovom prostoru u vremenu prelaska era, u I. stoljeću. Nazvao ga je otokom između Drave i Mure – Insula intra Dravam et Muram. Vrijeme Rimskog carstva našem je riječnom otoku nadjenulo ime Halicanum (Medjimorje), a rijekama Murus i Dravus.

Središte Međimurja je Čakovec čija povijest također seže u I. stoljeće kada se zvao Aquama. No, naziv grada danas svoje korijene pronalazi u XIII. stoljeću kada je grof Dimitrus Csaky izgradio drvenu kulu i obrambene zidine nazvane Csakathurn ili Čakov toranj. Mjesto je kasnije na dar dobio ban Stjepan I. Lacković, no najsvjetliji povijesni uspon Čakovca vezan je uz plemićku obitelj Zrinski za čije vladavine u XVI. stoljeću Čakijeva utvrda postaje gradom.

Međimurje su priželjkivale i njime vladale brojne sile, jer zanimljiv strateški položaj u sebi je nosio i vojno značenje na crti između Carigrada i Beča. Osobito uspješan u borbi protiv Otomanskog Carstva bio je Nikola Zrinski, a kasnije je Petar Zrinski, sukobljen s politikom Austrije, zatvoren i smaknut zbog veleizdaje. Međimurjem su gospodarili i češki grofovi Althan te grofovi Feštetić.

Najveći materijalni, duhovni i kulturni uspon na području Međimurja vezan je uz Zrinske, no utjecaji na etnološku povijest i pučku baštinu su raznovrsni. Etno glazba je uglavnom sjetna, folklor i običaji djelomično prošarani austrougarskim utjecajem. Govori se kajkavskim dijalektom.

MEĐIMURKE I MEĐIMURCI

Samozatajnost i iskrena srdačnost odlikuju ljude Međimurja, čija je marljivost do danas postala nacionalnom poukom. Kroz povijest ovaj je prostor iznjedrio glasovite umjetnike, književnike, glazbenike, sportaše, znanstvenike, ali i političare. Velikan svjetskog glasa Rudolf Steineru rođen je u Donjem Kraljevcu, a slikar Ladislav Kralj Međimurec i skladatelj Josip Štolcer Slavenski u Čakovcu. Matematičar, istraživač i astronom Ignacije Szentmartony rodio se u Kotoribi, pravnik i publicist, narodni preproditelj Ivan Novak rodom je iz Macinca, revolucionar i političar Karlo Mrazović Gašpar iz Murskog Središća, pučki pjesnik Florijan Andrašec iz Dekanovca, a etnomuzikolog Vinko Žganec rođen je u Vratišincu.

U sportsko nebo vinule su se zvijezde rođene u Čakovcu: Franjo Punčec (tenisač), Robert Jarni, Dražen Ladić (nogometaši), Filip Ude (gimnastičar). Sugrađani su im dijalektolog i književnik Zvonimir Bartolić, etnomuzikologinja Lidija Bajuk, glazbenik i kipar Boris Leiner, akademski slikar Željko Kipke. Zvijezda etno interpretacije Elizabeta Toplek (Teta Liza) dolazi iz Donje Dubrave, a književnik i putopisac Joža Horvat rođen je u Kotoribi.

ZANIMLJIVOSTI MEĐIMURJA

Kad se izostave legende i mitovi o Međimurju i njegovim ljudima, ostaju činjenice među kojima ima onih koje na trenutak ostavljaju bez riječi. Međimurje se nalazi u samom hrvatskom vrhu, što u geografskom smislu znači da je kraj naselja Žabnik, uz rijeku Muru, najsjevernija točka Republike Hrvatske. Ta sjeverna vrata države najdulje su bila izvan sastava domovine zbog bivanja na meti mađarskih ekspanzionista. Međimurje je od kraja 18. stoljeća pa do 1848. godine te ponovno od 1861. do 1918. bilo u sastavu mađarske županije Zala.

Međimurjem prolazi prva hrvatska željeznička pruga, izgrađena 1860. godine od Kotoribe do Pragerskog. Prvo nalazište crnog zlata, nafte, u Hrvatskoj nalazi se u međimurskom mjestu Peklenica, a među najčišćim zlatnim česticama su one koje se još i danas ispiru na sprudovima Drave i Mure. Da je Međimurje regija sporta potvrdit će i činjenica da je u Čakovcu 1925. godine registriran prvi stolnoteniski klub u zemlji i udareni temelji osnivanja Hrvatskog stolnoteniskog saveza. U međuvremenu, pletači košara iz Kotoribe ispleli su najveću košaru od vrbove šibe na Zemljinoj kugli.

R.P I Visit Međimurje
Foto: Visit Međimurje

Povezane vijesti:

SMIJEŠNA SITUACIJA: Djevojčica iz Austrije nasmijala papu Franju

Antonio Šećerović

KORONA EFEKT: Austrian Airlines smanjuje promet prema Hrvatskoj

Robert Pandza

KROATIEN VOLLER LEBEN: Das Adrialand sagt Danke!

Antonio Šećerović