1. listopada 2022.
Kultura i mediji

„GENERACIJA HARAM“: Knjiga o školstvu u Austriji i diskriminaciji migrantske djece

29-godišnja novinarka bh. porijekla Melisa Erkurt, koja je odrasla u Beču, u svojoj knjizi „Generacija Haram“ („Generation Haram“) kritizirala je školstvo u Austriji te traži radikalne promjene zbog migrantske djece. Podnaslov knjige je „Zašto škole moraju naučiti svakome dati glas“.

Erkurt je prije četiri godine za migrantski časopis „biber“ objavila istoimeni članak o tome kako muslimanski dječaci vrše pritisak na djevojčice u školama da budu što pobožnije, iako ustvari jedva znaju nešto o islamu. U prije nekoliko dana publiciranoj knjizi se ova tema spominje kratko, ali najbitnije je što Erkurt traži da škole svakom učeniku trebaju dati pravo glasa. Erkurt je dvije godine radila na jednom školskom projektu vezanom za ovu temu, završila germanistiku, pisala za „biber“, „Falter“ i „taz“ te godinu dana radila u jednoj bečkoj gimnaziji.

U jednom dijelu knjige priča o slučaju učenica poput Hülye koja je zaplakala nakon ‘petice’ za rad iz njemačkog jezika. Njena učiteljica se jedva sabrala da ne zaplače, a kada je završio sat, otišla je na toalet i zaplakala jer je „zakazala kao učiteljica“. Lako joj je bilo „naučiti sve Anne i Paule“, ali kod djevojčice poput Hülye nije bila dobar pedagog.

Rođena Sarajka u knjizi priča o svakodnevnoj diskriminaciji učenika migranata kojima se tako uništava samopouzdanje. „Kada mali Ali odgovori i bude glasan, onda je agresivni mladi ‘macho’, ali kada mali Markus to uradi, onda se on nalazi u jednoj teškoj fazi“, kaže Erkurt. I sama je, kada je 1992. godine došla iz Sarajeva sa svojim roditeljima u Austriju, kao „muslimanska djevojčica migrantskih radnika“ doživjela mnogo diskriminacije.

Mnogi učenici su je u periodu nakon terorističkog napada u SAD-u 11. rujna 2001. godine zvali atentatoricom i teroristkinjom, a učiteljica nije vidjela potrebu da se potrudi oko tog slučaja. Srećom, njena je učiteljica nije stavila u migrantsku ladicu, nego ju je vidjela dovoljno pametnom za gimnaziju. U svom radu kao učiteljica, Erkurt je shvatila da mnoga djeca nikada neće moći dovoljno dobro govoriti i pisati njemački jezik, pa je nemoguće da se „razbije njihova unaprijed određena sudbina“.

Mnogi roditelji već na početku odustanu od obrazovanja djece. Roditelji, koji su bili diskriminirani zbog svog statusa, koji skoro pa da ne govore njemački, koji se osjećaju loše nasuprot sistemu, svoje razmišljanje neće lako promijeniti i odjednom investirati i vrijeme i novac za obrazovanje svoje djece. Oni si misle „Ionako nema smisla, kad nam oni neće dozvoliti da se uzdignemo“, pa zbog toga već u početku slabe ambicije i samopouzdanje svoje djece.



U knjizi govori o učenicima koji ne mogu prepoznati boje ili prvi put drže knjigu u rukama te o gimnazijalcima koji govore kao da su prvi put došli u Austriju. Iz svog iskustva i razgovora s drugim nastavnicima je shvatila da u ovakvom školskom sustavu uspjeh učenika ovisi o roditeljskoj kući i odgoju. Nastavnici već nakon prvih tjedan dana škole mogu predvidjeti tko će uspjeti prijeći u gimnaziju – djeca s kojima majka ili otac redovno vježbaju.

29-godišnja novinarka, koja više ne radi kao učiteljica nego radi za ORF, smatra da se škole moraju prilagoditi teškim preduvjetima migrantske djece. Mnogim roditeljima je zbog njihovih poslova, lošem poznavanju njemačkog jezika, manjku obrazovanja ili manjku novca za dodatnu nastavu nemoguće vježbati s djecom i pomoći im na bilo koji način.

Zbog toga traži obavezno besplatno cjelodnevno školovanje, ciljano zapošljavanje učitelja s migrantskom pozadinom, obuku nastavnika oko diskriminacije te potpuno novi način učenja njemačkog jezika, gdje je potrebno uključiti i lektiru iz drugih zemalja porijekla učenika: „Ne možemo promijeniti početne uvjete djece, ali ih zbog toga ne moramo kažnjavati“.

Knjiga je već sada veliki hit

Generation haram: Warum Schule lernen muss, allen eine Stimme zu geben“ je trenutno jedna od najprodavanijih knjiga na Amazonu, što govori i podatak da ako ju danas naručite, možete ju imati u svojim rukama tek sredinom rujna. Voditelj austrijskog dnevnika ZiB2 Armin Wolf je izjavio kako bi poželio Melisu Erkurt na poziciji ministrice obrazovanja ili barem da nekoliko ljudi u ministarstvu pročitaju njenu knjigu, dobro razmisle i nešto učine po tom pitanju.


Antonio Šećerović  
Foto: Kroativ – Taylor Wilcox | Unsplash – Paul Zsolnay Verlag 


Povezane vijesti:

Velika retrospektiva hrvatske umjetnice Sanje Iveković u bečkoj Kunsthalle

Pero Bačić

Cabaret Zagrepčanke i statičar stiže u bečko kazalište Akzent

Pero Bačić

Najbolje izložbe u bečkim muzejima u 2022. i 2023.

Pero Bačić