Hrvati u iseljeništvu
Fra Ilija Vrdoljak ostat će trajno zapamćen u srcima mnogobrojnih austrijskih Hrvata
Član Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Ilija Vrdoljak iznenada je preminuo u subotu 1. siječnja u Franjevačkom samostanu u Rovinju u 73. godini života, 56. godini redovništva i 46. godini svećeništva.
Fra Ilija je rođen 20. ožujka 1949. u Kovačevcima (BiH), od oca Mijata i majke Lucije rođ. Stanić. Nakon djetinjstva i osnovne škole u rodnom mjestu, stupio je u Franjevačko sjemenište u Zagrebu. U novicijat Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda ušao je 21. kolovoza 1966. u Cerniku. Nakon godine novicijata, 22. kolovoza 1967. položio je prve redovničke zavjete. Studij teologije je završio u Zagrebu. Svečane redovničke zavjete položio je 2. prosinca 1973. u Zagrebu, a za svećenika je zaređen 4. travnja 1976. godine u Zagrebu.
Nakon ređenja, svoju svećeničku službu obavljao je kao mladomisnik neko vrijeme u Kozari Boku u Zagrebu kao zamjenik upravitelja župe da bi zatim proveo sljedeće dvije godine kao župni vikar u župi i samostanu u Klanjcu. Poslije toga, od 1978. do 1980., vršio je službu župnog vikara u Čakovcu. Potom postaje voditeljem Hrvatske katoličke misije u St. Pöltenu (1980.-1983.) i u Salzburgu (1983.-1987.), prenosi IKA.
Zatim se vraća u Domovinu u samostan u Zagrebu na Sigetu gdje je bio gvardijan i župnik od 1987. do 1997. nakon čega ponovno odlazi u Hrvatsku katoličku misiju, ovaj put u Beč kao njen voditelj, gdje je proveo najduži vijek svojeg redovničkog i svećeničkog služenja u pastoralu od 1997. do 2011. Potom biva premješten u Našice kao vikar samostana i župni vikar.
Godine 2014. izabran je na službu Provincijalnog ministra Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda koju je obavljao sve do 2020. nakon čega odlazi u Franjevački samostan u Rovinj gdje je bio predstojnik kuće i župni vikar sve do svoje smrti.
Više puta je bio izabran za definitora Provincije.
Godine 2014. je primio u Beču visoko odličje za zasluge Republike Austrije – Zlatni križ časti, kojim ga je odlikovao tadašnji austrijski predsjednik Heinz Fischer, zbog predanog dušobrižničkog rada na integraciji ljudi hrvatskog podrijetla u austrijsku sredinu, očuvanju vjere i materinskog jezika kao i očuvanju kulture i sakralne baštine.
Hrvati u Austriji
HDZ dobio najviše glasova u Austriji, drugo mjesto osvojila stranka Možemo
U 11. izbornoj jedinici za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, u kojoj biraju hrvatski državljani bez prebivališta u Republici Hrvatskoj, pobijedio je HDZ s osvojenih 79.51 posto glasova birača, i sva tri mandata.
Privremeni neslužbeni podaci Državnog izbornog povjerenstva (DIP) od 9 sati, s obrađenih 96,88 posto biračkih mjesta, pokazuju da je 40.373 važeća listića, HDZ osvojio 32.104 glasova, odnosno 79,51 posto.
Drugi Most osvojio je 2679 glasova (6,63 posto), a treći Hrvatsko 2469 glasova (6,11 posto), no nisu dobili ni jedan mandat.
Izborni prag 11. izbornoj jedinici nisu prešli Možemo (3,02 posto), OIP (2,07 posto), A-HSP-Dražen Keleminec (1,09 posto), Stranka Ivana Pernara (1,03 posto) te lista Fokusa i Republike (0,5 posto).
HDZ dobio najviše glasova u Austriji, drugo mjesto osvojila stranka Možemo
HDZ je osvojio i najviše glasova u Austriji. Naime, na izbore se odazvalo 394 glasača, od čega je broj važećih izbornih listića bio 379.
Najveći broj glasova osvojio je HDZ za kojeg je glasalo 163 ljudi, odnosno 43 posto. Drugo mjesto pripalo je Možemo koji su osvojili 80 glasova ili 21,1 posto, dok je treće mjesto osvojio MOST sa 40 glasova ili 10,5 posto.
Hrvati u Austriji
Danas se održavaju izbori u Hrvatskoj
Danas se se održavaju parlamentarni izbori za 11. saziv Hrvatskog sabora. U 7 sati otvara se više od 6. 500 biračkih mjesta na kojima će se moći glasovati do 19 sati, do kada je na snazi izborna šutnja.
U biračke popise upisano je 3 milijuna i 773 tisuće birača, 127 tisuća manje nego prije četiri godine. S prebivalištem u Hrvatskoj ih je 3 milijuna i 511 tisuća, a bez prebivališta u njoj, aktivno registriranih je 222.300 birača.
Izbori u Austriji
Predsjednik Republike Hrvatske donio je 15. ožujka 2024. g. Odluku o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor.
Izbori u Republici Austriji održat će se
16. i 17. travnja 2024. g. (utorak i srijeda) u vremenu od 7.00 do 19.00 sati u
Konzularnom odjelu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču (Operngasse 20b, 1040 Wien)
Obavještavaju se birači da mogu izvršiti pregled, dopunu i promjenu podataka upisanih u registar birača te podnijeti zahtjev za privremeni upis u registar birača izvan mjesta prebivališta, izdavanje potvrde za glasovanje izvan mjesta prebivališta, prethodnu registraciju i aktivnu registraciju.
ROK ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA ISTEKAO JE U SUBOTU, 6. TRAVNJA 2024.
Svoje podatke upisane u registar birača možete provjeriti na poveznici: https://biraci.gov.hr/RegistarBiraca/
Ukoliko na predstojećim izborima za zastupnike u Hrvatski sabor želite glasovati u Konzularnom odjelu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču, potrebno je izvršiti prethodnu/aktivnu registraciju.
Zahtjev za registraciju podnosi se popunjavanjem obrasca za registraciju koji se može predati najkasnije do 06.travnja 2024. godine, i to:
- osobno u Konzularnom odjelu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču
- poštom, ili
- putem e-maila u pdf formatu na email adresu: izbori.bec@mvep.hr
Hrvati u Austriji
Velika subota – Vazmeno bdjenje, dan molitve i razmišljanja o muci i smrti
I danas Crkva ne slavi nikakva bogoslužja, nego je duboko uronjena u otajstvo smrti Gospodinove i njegova boravka u grobu. Tek večeras ćemo slaviti Vazmeno bdjenje, kao središnje i najvažnije bogoslužje čitave liturgijske godine.
U očima suvremenika, Isus je bio u potpunosti poražen. Umro je, štoviše, smaknut je kao posljednji zločinac. Odrekli su ga se i njegovi sljedbenici i njegovi takozvani prijatelji, a puk se okrenuo protiv njega. Odbacili su ga i Rimljani i Židovi. Ni za trag mu se više nije trebalo znati. Međutim, nije tako završilo. Tamo gdje i u očima malobrojnih Isusovih prijatelja više nije bilo nikakve nade, Isus pobjeđuje.
Danas je poznat i obred Služba svjetla i blagoslova vatre koje podrijetlo ima u judeokršćanskom običaju paljenja svijeća u molitvu blagoslova, a u Vazmenom bdjenju ovaj veličanstveni obred unošenja svijeće u mračnu crkvu simbolizira Kristovo uskrsnuće.
You must be logged in to post a comment Login