Ekonomija
Evo liste najvećih austrijskih tvrtki, evo čime se bave
Donosimo listu nekih od najpoznatijih austrijskih tvrtki, naravno, na listu ovaj put nećemo uvrstiti sve tvrtke, a neke ćemo možda i propustiti.
- Red Bull GmbH: Poznata po energetskom piću Red Bull, ali također posjeduje i timove u sportskim događajima poput Formule 1.
- OMV Group: Međunarodna naftna i plinska tvrtka sa sjedištem u Beču, prisutna širom Europe i u nekim dijelovima Azije i Afrike.
- Erste Group Bank: Jedna od najvećih bankarskih grupacija u srednjoj i istočnoj Europi, s filijalama u nekoliko zemalja.
- Voestalpine AG: Globalna metalurška tvrtka specijalizirana za čelik i druge metalne proizvode, s raznolikim portfeljem poslovanja.
- Verbund AG: Energetska tvrtka koja se bavi proizvodnjom električne energije iz hidroelektrana i drugih obnovljivih izvora energije.
- Wienerberger AG: Jedan od najvećih proizvođača opeke i keramičkih proizvoda na svijetu, s dugom tradicijom poslovanja.
- Swarovski Group: Poznata po svojim kristalnim proizvodima i luksuznim nakitom, prisutna u modnoj i dizajnerskoj industriji.
- Andritz AG: Međunarodna korporacija koja se bavi inženjeringom i industrijskim sustavima, posebno u područjima poput hidroelektrana, pulpe i papira te drugih industrijskih procesa.
- Borealis AG: Globalni lider u proizvodnji poliolefina, posebno polietilena i polipropilena, koji se koriste u širokom rasponu industrija, uključujući ambalažu, automobilsku industriju i poljoprivredu.
- Magna International: Iako je osnovana u Kanadi, Magna International je jedna od najvećih automobilskih komponentnih dobavljača na svijetu, a njeno sjedište za Europu je u Austriji.
- D. Swarovski KG: Osim Swarovski Group, osnivačka tvrtka Swarovski, D. Swarovski KG, također je važna u proizvodnji kristala i dijamanata, s dugom poviješću i reputacijom visoke kvalitete.
- RHI Magnesita: Svjetski lider u proizvodnji visokokvalitetnih ognjevzdornih proizvoda koji se koriste u industriji čelika, cementa, stakla, energije i drugih sektora.
- Fronius International GmbH: Specijalist za tehnologije zavarivanja, solarnu energiju i punjenje akumulatora, Fronius je poznat po inovativnim rješenjima u području obnovljivih izvora energije i tehnologije zavarivanja.
- Mayr-Melnhof Karton AG: Jedan od vodećih proizvođača kartonske ambalaže u svijetu, s širokim portfeljem proizvoda koji se koriste u prehrambenoj industriji, luksuznoj ambalaži i drugim sektorima.
- Lenzing AG: Svjetski lider u proizvodnji vlakana od celuloze, posebno poznat po proizvodnji viskoznih vlakana visoke kvalitete koji se koriste u tekstilnoj industriji.
- Uniqa Insurance Group AG: Jedna od vodećih osiguravajućih grupacija u srednjoj i istočnoj Europi, koja pruža raznolike usluge osiguranja za pojedince i tvrtke.
- Strabag SE: Jedna od najvećih građevinskih kompanija u Europi, specijalizirana za izgradnju infrastrukture, stambenih i poslovnih objekata, cesta i drugih građevinskih projekata.
- A1 Telekom Austria Group: Jedan od vodećih pružatelja telekomunikacijskih usluga u Austriji i drugim zemljama srednje i istočne Europe, pružajući usluge fiksne i mobilne telefonije, interneta i televizije.
- Rosenbauer International AG: Svjetski poznati proizvođač vatrogasnih vozila, opreme i tehnologija, koji se koriste u vatrogasnim službama diljem svijeta.
- Vienna Insurance Group AG: Jedna od najvećih osiguravajućih grupacija u srednjoj i istočnoj Europi, koja pruža širok spektar osiguravajućih usluga za pojedince i tvrtke.
- Wiener Städtische Versicherung AG: Još jedna važna osiguravajuća tvrtka sa sjedištem u Beču, koja nudi osiguranje života, imovine, zdravlja i drugih vrsta osiguranja.
- Österreichische Post AG: Nacionalna poštanska tvrtka Austrije koja pruža širok spektar poštanskih i logističkih usluga, uključujući dostavu paketa, poštanske usluge i financijske usluge.
Ekonomija
Sve više trgovanih i obrtničkih tvrtki u Austriji ocjenjuje situaciju s poslovanjem kao lošu
Svako treće trgovačko i obrtničko poduzeće Donje Austrije trenutnu poslovnu situaciju ocjenjuje kao “lošu”. To proizlazi iz trenutnog ekonomskog promatranja KMU Research Austria. Samo 19 posto vidi dobru poslovnu situaciju.
U trgovini i obrtu prevladava pesimizam, što jasno pokazuju gospodarska promatranja. Udio tvrtki koje žele ulagati u poslovanje ove je godine pao s 43 na 37 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ovakav razvoj događaja apsolutni je znak za uzbunu, kaže Jochen Flicker, predsjednik odjela za trgovinu i obrt u Gospodarskoj komori Donje Austrije.
Kao najveće izazove tvrtke vide povećanje cijena sirovina i materijala (59 posto), zatim visoke troškove energije (53 posto) te opterećenje porezima i pristojbama (52 posto). “Zapanjujuće je da se porezi i pristojbe postupno sve više doživljavaju kao izazov i teret, dok se troškovi energije i materijala i dalje vide kao veliki izazov ove godine, ali rjeđe nego prošle godine”, kaže Flicker.
U kontekstu sve slabijeg gospodarstva, Flicker vidi novi bonus za obrtnike, koji se može primijeniti retroaktivno od 15. srpnja za narudžbe od 1. ožujka i koji može iznositi do 2000 eura, kao “vrijedan impuls koji će sigurno potaknuti povećanje u narudžbama”. Vrlo je važno da proces bude što jednostavniji i nebirokratski.
Predsjednik odjela također se zalaže za što bržu provedbu građevinskog paketa koji je sastavila vlada kako bi se potaknula građevinska industrija kao međusektorski pokretač gospodarstva. “I naravno, smanjenje prekomjernih troškova za plaće ostaje problem. Tvrtke i zaposlenici imaju jednaku korist od toga,” kaže Flicker.
Austrija
Evo koliki su trenutni porezi na plaće u Austriji
Prema trenutnoj prognozi Austrijske nacionalne banke (OeNB), inflacija će vjerojatno biti 3,6 posto u 2024. godini. Za iduće godine 2025. i 2026. još se očekuju 2,7 i 2,3 posto. Zadnji put je iznosio 4,1 posto u ožujku – treća najviša vrijednost unutar eurozone.
Mjerodavna vrijednost za povećanje graničnih vrijednosti tarifnih razina poreza je tekuća inflacija od srpnja prethodne godine do lipnja prethodne godine. Za ovu godinu, konkretno inflacija od srpnja 2022. do lipnja 2023. (9,9 posto). Koeficijent korekcije kao osnovica za izračun tablice poreza na plaće za 2025. bit će objavljen na ljeto.
Evo koliko su trenutni porezi na plaće u Austriji:
Ovako izgleda tablica poreza na plaće za 2024. godinu / So sieht die Lohnsteuertabelle 2024 aus:
| Einkommen (2023) | Einkommen (2024) | Steuersatz (2023) | Steuersatz (2024) |
|---|---|---|---|
| bis 11.693 Euro | bis 12.816 Euro | 0 % | 0 % |
| bis 19.134 Euro | bis 20.818 Euro | 20 % | 20 % |
| bis 32.075 Euro | bis 34.513 Euro | 30 % | 30 % |
| bis 62.080 Euro | bis 66.612 Euro | 41 % | 40 % |
| bis 93.120 Euro | bis 99.266 Euro | 48 % | 48 % |
| bis 1.000.000 Euro | bis 1.000.000 Euro | 50 % | 50 % |
| ab 1.000.000 Euro | ab 1.000.000 Euro | 55 % | 55 % |
Ekonomija
Mađarska želi tužiti Spar za klevetu
Mađarska vlada želi tužiti Spar za klevetu. “Slučaj će biti otvoren protiv Spara na sudu, vjerojatno zbog klevete”, rekao je u četvrtak šef kabineta premijera Viktora Orbána Gergely Gulyás. Okidač je pritužba u Bruxellesu.
Austrijska vlada i Spar u ožujku su napisali pisma Europskoj komisiji u kojima su objasnili da poseban porez uveden 2020. godine diskriminira strane trgovce u Mađarskoj.
Posebni porez stoga krši zakone EU. Salzburška trgovačka grupacija nije željela komentirati prijetnju mađarske vlade tužbom. “Ne komentiramo ovo”, odgovorila je APA na upit.
Europska komisija objavila je u travnju da istražuje te pritužbe. Lanac supermarketa, u vlasništvu osnivačke obitelji Reisch, Drexel i Poppmeier, jedno je od najvećih austrijskih trgovačkih poduzeća. Osim na domaćem tržištu, tvrtka posluje u Mađarskoj, Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj.
Otkako je vlada najavila tu mjeru, porezi za trgovce u Mađarskoj porasli su na do 4,5 posto od prodaje, rekao je generalni direktor Spar Austrija Hans Reisch u pismu Europskoj komisiji. Strani trgovci na malo, uključujući Spar Hungary, “suočeni su s najvišim poreznim razredom posebnog poreza”, napisao je Reisch u ožujku.
Dodao je da mađarski konkurenti koji posluju u franšiznim lancima dosljedno imaju koristi od niže porezne stope do jedan posto. Porez tjera strane trgovce na poslovanje s gubitkom jer bi profitne marže u maloprodaji bile manje od 4,5 posto, objasnio je Reisch.
