Novinar i urednik portala Istraga Avdo Avdić, kojem je prije dva dana odbijen ulazak u Republiku Hrvatsku, izjavio je za Slobodnu Bosnu da smatra kako je zabrana ulaska potvrda istinitosti njegovih ranijih navoda o aktivnostima hrvatske Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) u Bosni i Hercegovini.

„Plenkovićevi europski standardi identični su Vučićevim. Ukratko – Milorad Dodik je dobrodošao u Hrvatsku, a Avdo Avdić nije. Ova zabrana samo potvrđuje da je sve što govorim i pišem o djelovanju SOA-e i službenog Zagreba u BiH – točno“, kazao je Avdić.

Avdić je i ranije, 2019. godine, bio u središtu pozornosti zbog tzv. afere ‘selefije’, u kojoj je hrvatska SOA bila optužena za pokušaj regrutiranja državljana BiH povezanih s radikalnim islamizmom. Tada je saslušan u Tužiteljstvu BiH u okviru istrage o tim navodima, gdje je, prema vlastitim riječima, bio ispitivan o svojim izvorima, kontaktima i informacijama o ruskom utjecaju u regiji, ali ne i o samom slučaju.

Tadašnji ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić podržao je Avdićeve tvrdnje, navodeći da su hrvatski obavještajci planirali podmetanje oružja u prostorije zajednica radikalnih islamista kako bi potkrijepili teze o „terorističkoj prijetnji“ iz BiH.

Hrvatska strana, uključujući ravnatelja SOA-e Danijela Markića, odbacila je takve optužbe, ističući da agencija surađuje s osobama povezanim s radikalnim islamizmom isključivo radi zaštite nacionalne sigurnosti Hrvatske i njezinih susjeda.

Avdo Avdić objavio je kako mu je zabranjen ulazak u Hrvatsku, a za to je doznao kada je ranije tijekom dana pokušao prijeći granicu na prijelazu Gradiška.

To je objavio portal istraga.ba koji je Avdić osnovao, a tamo stoji kako mu je ulazak u Hrvatsku odbijen uz obrazloženje da se njegovo ime nalazi u nacionalnoj evidenciji osoba kojima je zabranjen ulazak u zemlju.

Avdić je nedavno održao predavanje u Zagrebu gdje je govorio o izbornom zakonu BiH i odlukama visokog predstavnika Christiana Schmidta kao i da je ranije pisao o aktivnostima hrvatske SOA-e u Bosni i Hercegovini.

Avdi Avdiću zabranjen ulazak u Hrvatsku
Novinar i urednik portala Istraga.ba vraćen je danas s hrvatske granice, gdje mu je priopćeno da mu je zabranjen ulazak u tu državu. Avdić je jutros na graničnom prijelazu Gradiška poku&scaron…

Predavanje koje je spomenuto Avdić je održao u organizaciji medžlisa Islamske zajednice Zagreba i tamo je promovirao tezu po kojoj su Bošnjaci u BiH ustavno diskriminirani, odnosno kako se izborna pravila “namještaju” na njihovu štetu.

Avdićev portal slovi kao blizak oporbenoj Stranci demokratske akcije (SDA), ali i policijskim i obavještajnim strukturama iz kojih često pribavlja povjerljive podatke o istragama koje su u tijeku.

Foto: Youtube / screenshot

Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je u četvrtak da bi Ukrajinci trebali ostati u svojoj zemlji umjesto da se sele u Njemačku. Kako je rekao u govoru na „Handelskongress Deutschland“ u Berlinu, o tome je izravno razgovarao i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem. „Zamolio sam ga da se pobrine za to“, rekao je Merz, dodajući da su Ukrajinci „u svojoj zemlji potrebni“.

Kancelar je pritom potvrdio i planove Vlade da ukrajinski izbjeglice ubuduće više neće imati pravo na njemački Bürgergeld, odnosno osnovnu socijalnu naknadu. Umjesto toga, primat će niže iznose prema Zakonu o naknadama za tražitelje azila.

Cilj: povećati poticaje za rad

Merz je poručio i da će se uvesti promjene za Ukrajince koji već žive u Njemačkoj, kako bi se „poticaji za ulazak na tržište rada povećali, a potpora ostanku u sustavu socijalnih naknada smanjila“.

Prema informacijama iz vladinih krugova, ministarstva rada i unutarnjih poslova već su postigla dogovor o novim pravilima za Bürgergeld. Pravo na ovu naknadu više neće imati Ukrajinci koji u Njemačku stignu nakon 1. travnja 2025.

Grupa europskih država, među kojima su Hrvatska, Njemačka, Belgija, Bugarska, Estonija, Francuska, Finska, Irska, Litva, Latvija, Nizozemska i Poljska, mogla bi do kraja 2026. zatražiti izuzeće od obaveze primanja dodatnih migranata iz drugih članica EU-a. Ovo pravo proizlazi iz novog mehanizma solidarnosti, dijela reforme europskog azilnog sustava.

Hrvatska „opterećena“ migrantskim pritiskom

Prema analizi povjerenika EU-a za unutarnje poslove Magnusa Brunnera o tzv. „fondu solidarnosti“, ove zemlje već sada podnose velik teret skrbeći se za veliki broj tražitelja azila, za koje bi u teoriji trebale biti odgovorne druge članice. Zbog toga se mogu djelomično ili potpuno izuzeti od drugih oblika solidarnosti, poput financijskih ili materijalnih doprinosa.

S druge strane, države koje ne žele primati migrante mogu pružati pomoć na druge načine – primjerice financiranjem projekata u trećim zemljama ili doniranjem materijalne opreme.

Zemlje pod najvećim pritiskom

Izvješće Komisije navodi Grčku i Cipar, te Španjolsku i Italiju kao zemlje koje će iduće godine imati pravo na solidarnost drugih članica. Grčka i Cipar suočeni su s neproporcionalno velikim brojem dolazaka migranata, dok su Španjolska i Italija preopterećene plovilima koja dolaze preko Sredozemnog mora.

Povjerenik Brunner ističe kako je Njemačka već prije reforme preuzimala veliki dio tereta solidarnosti te će posebno profitirati od novih pravila, osobito u kontekstu novih zadataka na vanjskim granicama EU-a.

Nove zadaće za države članice

Novi zadaci uključuju registraciju migranata, provođenje sigurnosnih provjera i novi postupak na granici. Određeni migranti mogli bi ubuduće biti smješteni u strogo nadzirane prihvatne centre, s uvjetima sličnima pritvoru. Za dodatnu opremu, poput dronova za nadzor zelenih granica, Europska komisija predvidjela je 250 milijuna eura.

Brunner je naglasio da stroža azilna politika već pokazuje rezultate – nezakonita migracija smanjena je za 35 posto u protekloj godini.

Cilj: pravednija raspodjela migracijskog opterećenja

Cilj mehanizma solidarnosti jest da migranti ostanu u prvoj zemlji dolaska, dok se države poput Grčke i Italije rasterete dijela tereta. Te zemlje trebale bi provoditi ubrzane azilne postupke, dok bi ostatak EU-a pružao podršku kroz financijske i materijalne doprinose.

Izvješće Europske komisije sada služi kao temelj za primjenu mehanizma solidarnosti, a države članice raspravljaju o prijedlozima za fond solidarnosti, uz detaljne brojčane podatke koje Komisija zasad nije objavila javno.