Connect with us

Vijesti

EU: Zeleno svjetlo za nove sankcije Iranu

Objavljeno

na

Šefovi država i vlada Europske unije odlučili su pooštriti sankcije protiv Irana nakon iranskog napada na Izrael. “Mislimo da je vrlo važno učiniti sve što možemo da izoliramo Iran”, rekao je predsjednik Vijeća EU Charles Michel kasno jučer navečer u Bruxellesu.

Nove kaznene mjere bile bi usmjerene na tvrtke uključene u proizvodnju dronova i projektila, rekao je Michel. Iran je ispalio više od 300 dronova i projektila na Izrael tijekom vikenda kao odgovor na napad 1. travnja na kompleks svoje ambasade u Damasku koji se pripisuje Izraelu. Velika većina njih je presretnuta.

Sastanak 27 šefova država i vlada prvi je nakon iranskog napada. Osudili su napad i ponovili svoju predanost sigurnosti Izraela. Istodobno su pozvali sve strane da spriječe daljnje napetosti – uključujući i Libanon. Izrael je nagovijestio da će uzvratiti, ali nije iznio detalje.

Iran podržava i radikalnu palestinsku organizaciju Hamas u pojasu Gaze, protiv koje Izrael ratuje više od šest mjeseci, kao i Hezbollah u Libanonu i pobunjenike Houthi u Jemenu.

Advertisement

Svijet

Pet Albanaca koji su poginuli na baušteli navodno su radili na crno

Objavljeno

na

By

Krajem listopada prošle godine pet muškaraca poginulo je u industrijskoj nesreći na gradilištu velikog trgovačkog centra u Hafencityju u Hamburgu. Sada novinski magazin “Der Spiegel” izvještava da su bili zaposleni kao ilegalni radnici.

Tada se skela urušila u okno dizala i zatrpala petoricu građevinskih radnika. Četvorica muškaraca umrla su odmah, peti je prvotno spašen s ozljedama opasnim po život te je prebačen u bolnicu gdje je kasnije preminuo. Muškarci su bili Albanci, ali jedan je identificiran kao Talijan na njegovoj karti za pristup gradilištu. Drugi je navodno imao i lažno ime. Članovi njihovih obitelji sada kažu da su oboje radili kao radnici na crno za niske plaće bez zdravstvenog i socijalnog osiguranja.

A “Der Spiegel” također javlja da su ostale tri osobe koje su poginule u nesreći također bile zaposlene na crno. Glasnogovornik investitora Unibail-Rodamco-Westfield (URW) odbacio je bilo kakvu odgovornost grupe. Prema njegovim riječima, riječ je o radnicima izvođača koji su se ugovorima s URW-om obvezali na poštivanje svih zakonskih uvjeta.

Kako navodi “Spiegel”, građevinska tvrtka koja je poslala radnike na gradilište nije odgovorila na upit. Tvrtku nije moguće pronaći na adresi upisanoj u trgovački registar niti na adresi navedenoj na njezinoj web stranici.

Nastavi čitati

Vijesti

Vrtna terapija u bečkoj medicini

Objavljeno

na

Opće je poznato da priroda pogoduje ljudskom zdravlju. Zato bečke klinike već dugi niz godina provode vrtnu terapiju, a jedna je od njih i klinika Hietzing.

Svjetski dan vrtne terapije obilježava se 18. svibnja, a bečka klinika Hietzing koja se nalazi u istoimenom 13. bečkom okrugu odavno naglašava koliko je priroda važna i dobra za čovjeka. Od 2020. godine ondje se nalazi terapijski vrt u kojem zdravstveni djelatnici, pacijenti i članovi njihovih obitelji sade, beru i njeguju raznorazno bilje, voće i povrće.

Pogodnosti su brojne

Terapijski vrt u ovoj je klinici nastao na inicijativu Friedricha Neuhausera, liječnika koji u vrtnoj terapiji vidi brojne benefite. Osim klasičnog vrtlarenja, u vrtu se mogu izvoditi i svakojake vježbe poput jutarnje tjelovježbe ili joge, a neposredan kontakt s prirodom poboljšava koncentraciju, jača samopouzdanje i brusi socijalne vještine te učinkovito liječi frustracije i pospješuje toleranciju. Priroda čovjeka smiruje, a potiče ga i na djelovanje što vrtnu terapiju čini idealnom dopunom svim ostalim terapijama ili pak pripremom za iste, posebice kada je riječ o pacijentima na psihijatrijskom odjelu zbog čega je vrt smješten upravo u blizini tog odjela.

Vrtna terapija može se provoditi i na balkonu

U spomenutoj se klinici na odjelu za metaboličke bolesti i nefrologiju od 2022. godine nalazi i „rascvjetani balkon” koji se također smatra oblikom vrtne terapije. Na ideju balkonskog vrta došla je liječnica i stručnjakinja za vrtnu terapiju Christina Bauernfeind koja kaže kako je balkonski vrt zaposlenicima omiljeno odredište za kratki predah, a pacijentima na intenzivnoj njezi, koji dugi vremenski period provode isključivo u zatvorenom prostoru, priroda itekako godi. Pored toga, zelenilo stvara bolju mikroklimu. O uspješnosti i učinkovitosti ovog vrtnog balkona svjedoči i prošle godine osvojena nagrada za prvo mjesto u kategoriji „Učini pravu stvar s hrabrošću” koju dodjeljuje Bečki savez zdravstvenih ustanova.

Kako je sve počelo

U ovoj se klinici vrtna terapija provodi već više od 25 godina, a njezini počeci vežu se uz gerijatrijski centar koji je svojedobno osobe starije životne dobi htio potaknuti na fizičku aktivnost. Ubrzo nakon toga ovaj je oblik terapije primjenu našao i u radu s izbjeglicama smještenim u blizini klinike.

Oaza blagostanja

Terapijski vrtni balkon, kao i sam vrt u klinici Hietzing postali su prave oaze blagostanja koje značajno doprinose bržem opravku pacijenata te su svima omiljeno mjesto za druženje i okupljanje. Također, valja istaknuti kako sve bolnice Bečkog saveza zdravstvenih ustanova u kojima se nalazi psihijatrijski odjel imaju terapijski vrt.

Nastavi čitati

Vijesti

U Austriji samo 54 posto ljudi govori engleski jezik

Objavljeno

na

By

Prema istraživanju Eurobarometra objavljenom u utorak u povodu Svjetskog dana kulturne raznolikosti, 86 posto Europljana smatra da bi svatko trebao znati barem jedan strani jezik. Međutim, samo tri od pet Europljana mogu razgovarati na jeziku koji nije njihov materinski, a to je samo 3 postotna boda više nego u posljednjem istraživanju Eurobarometra na tu temu iz 2012. godine.

Među mladim Europljanima (od 15 do 24 godine) to je četiri od pet osoba, a porast je nešto veći i iznosi 5 postotnih bodova (pp). Međutim, istraživanje pokazuje još manji napredak s drugim stranim jezikom: 28 posto Europljana (+1 bod u odnosu na 2012.) i 39 posto mladih (+2 boda) može razgovarati na više od jednog stranog jezika.

Engleski kao strani jezik koristi gotovo polovica Europljana (47 posto). 7 od 10 mladih Europljana može razgovarati na engleskom, 9 postotnih bodova više nego u istraživanju iz 2012. 85 posto sudionika istraživanja vidi engleski kao najvažniji jezik koji bi djeca trebala naučiti za svoju budućnost, a slijede ga španjolski, njemački, francuski i kineski. Nakon engleskog, francuski (11 posto), njemački (10 posto) i španjolski (7 posto) najčešći su strani jezici u EU.

U Austriji 54 posto ljudi govori engleski. Na drugom mjestu ljestvice glavnih stranih jezika u ovoj zemlji je francuski s 9 posto, a slijedi talijanski s 8 posto.

S 24 službena jezika i oko 60 regionalnih i manjinskih jezika koji se govore u Europskoj uniji, višejezičnost je živi primjer europske kulturne raznolikosti, ističe Europska komisija u priopćenju za javnost. Tri četvrtine sudionika ankete smatra da bi poboljšanje jezičnih vještina trebalo biti politički prioritet. 84 posto traži da se regionalni i manjinski jezici bolje zaštite.

Nastavi čitati
LM